Tužne pjesme, ali i loše vrijeme kao da nam trljaju sol na ranu

Hrvati su duboko nezadovoljna i nesretna nacija. Nismo sretni ni na osobnom, ni na financijskom planu. Barem tako pokazuju rezultati ovogodišnjega Eurostata o zadovoljstvu života u Europskoj uniji gdje smo pri dnu. Zašto smo daleko od sretnog europskog prosjeka i koliko nam zapravo treba za sreću?

• 'Najnesretniji dan' nije bez razloga takav: 13 važnih događaja koji su se dogodili na petak 13.

Tužne pjesme, ali i loše vrijeme kao da nam trljaju sol na ranu. Sada je i službeno, Hrvati su jedan od najnesretnijih naroda Europske unije.

Sadržaj se nastavlja...

Podaci Eurostata ne lažu, na ljestvici od 25 europskih zemalja prvo, najsretnije mjesto, zauzeli su stanovnici Belgije. Drugi su Nizozemci, treći Austrijanci s visokih 76 posto. Oni su iznad EU prosjeka, koji iznosi 62 posto. Hrvati, nesretni na samom začelju s 41 posto.

Od nas su nezadovoljniji kvalitetom života samo Bugari i Letonci, najnesretniji narod u Europi. Anitu Freimann, koja je doktorirala na ekonomiji sreće, rezultati pretjerano ne iznenađuju.

"Najviše smo nezadovoljni ekonomskim dijelom. U tome je tajna, u očekivanjima od  budućnosti... Naši građani ne očekuju pretjerano svijetlu budućnost, to oblikuje njihovu sadašnjost", rekla je Anita Reimann, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Najbolnija točka hrvatskoga nezadovoljstva, uz financijsku situaciju, jest odnos prema drugima, ali i prema sebi. Stručnjaci kažu, sreća je tu, samo ju treba prepoznati.

"Pitati se tko sam i što sam, kamo želim stići u životu, kako raditi na sebi, prestati druge kritizirati, više se okrenuti prema sebi. Jako je važno pokušati se smijati. Osmijeh je ljekovita injekcija sreće", dodala je Freimann.

I čini se - dobrodošao lijek protiv loše statistike.