Novosti / Hrvatska

PRIZORI KOJI ODUZIMAJU DAH

'Ugasiti svjetla, a upaliti zvijezde': Daruvarski Vrani kamen postao park tamnog neba

'Ugasiti svjetla, a upaliti zvijezde': Daruvarski Vrani kamen postao park tamnog neba
Borna Filic/PIXSELL

Hrvatska sada ima dva parka tamnog neba - nakon Petrove gore proglašen je park tamnog neba Vrani kamen

Park tamnog neba Vrani kamen kod Daruvara, zahvaljujući radu Astronomskog društva Kumova slama, postao je prvi hrvatski Međunarodni park tamnog neba u najvišoj, zlatnoj kategoriji čime je dobio i priznanje UNESCO-a što znači da je daruvarski park područje s vrlo malo ili nimalo svjetlosnog onečišćenja i kao takvo vrlo pogodno za promatranje noćnog neba, nebeskih tijela i astronomskih pojava. 

Područje parka Vrani kamen, koje se nalazi na planini Papuk Međunarodnim parkom tamnog neba proglasila je Međunarodna organizacija tamnog neba (International Dark-Sky Association - IDA), čija je zadaća očuvati i zaštititi noćni okoliš i baštinu noćnog neba putem kvalitetnih osvjetljenja eksterijera, s ciljem očuvanja prirodnog blaga i velikog potencijala nezagađenog noćnog krajolika i gotovo netaknute prirode.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Međunarodna oznaka Park tamnog neba promiče edukaciju temeljenu na znanosti i astronomiji, istovremeno poboljšavajući energetsku učinkovitost i smanjivanje troškova kroz poboljšanje javne rasvjete, što zauzvrat stvara ekonomske mogućnosti za razvoj astroturizma.

Park bogate flore i faune proteže se na površini od 8000 hektara zapadnog dijela planine Papuk. Većim dijelom njime upravljaju Hrvatske šume, dok je područje Petrovog vrha pod upravom grada Daruvara. S obzirom na to da je očuvan od nepotrebnog svjetlosnog onečišćenja na tom se području aktivno vrše promatranja i fotografiranja noćnog neba i svemirskih objekata.

"To je drugi park u Hrvatskoj s takvom oznakom, a u svijetu ih ima nešto više od stotinu. Radi se o području iznimne kvalitete prirodnog noćnog zvjezdanog neba bez svjetlosnog onečišćenja, koje je zaštićeno za potrebe znanstvenih, astronomskih i drugih aktivnosti", kazala je voditeljica projekta Dunja Županić, članica Astronomskog društva Kumova slama.

Jedan od ciljeva certificiranja područja je zaštititi ga od svjetlosnog onečišćenja. Ono se definira, pojasnila je Županić, kao suvišno rasipanje umjetne svjetlosti izvan područja koje se treba rasvijetliti: "Svjetlosno onečišćenje štetno je za biljke, životinje, ali i za ljude, jer prevelika izloženost umjetnom svjetlu utječe na proizvodnju melanina u tijelu, koji služi zaštiti od ultraljubičastih sunčevih zračenja".

Stoga će područje parka Vrani kamen u sljedećem razdoblju razviti brojne aktivnosti za građane, učenike i astronome te raditi na podizanju svijesti zaštite od svjetlosnog onečišćenja.

U Europi trenutno ima 15-ak međunarodnih parkova tamnog neba, a iako u Hrvatskoj kad je riječ o astroturizmu ima i tamnijih lokacija kao što su Lastovo, Lika i Velebit te na Cresu, Visu, Mljetu i Kornatima, one nisu tako dostupne kao Petrova gora i Vrani kamen.

Oduzet će vam dah: Pogledajte spektakularne fotografije Petrove gore - Međunarodnog parka tamnog neba

Primjerice, Petrova gora nalazi se relativno blizu Zagrebu, a opet na dovoljnoj udaljenosti da je utjecaj svjetlosnog onečišćenja smanjen pa je, kao što smo već pisali, odlično mjesto za edukacijske izlete i upoznavanje iz prve ruke s najstarijom znanosti na svijetu – astronomijom. Astronomi amateri iz Zagreba, ali i cijele Hrvatske, često dolaze na Petrovu goru vršiti astronomska opažanja te snimati spektakularne astrofotografije na popularnim 'star partyima', a svake se godine u kolovozu organizirano promatraju ljetne zvijezde padalice znane i kao  'Suze sv. Lovre'.

Procjenjuje se da više od 80 posto stanovništva Europe više ne može vidjeti Mliječni put iz svog mjesta boravišta, a Hrvatska je jedna od država s najvećim rastom svjetlosnog onečišćenja u Europi, o čemu je pisao i Nature, te je godišnja potrošnja električne energije za javnu rasvjetu po stanovniku dvostruko veća nego u susjednoj Sloveniji.

Prema nedavnim mjerenjima, noćno nebo u Zagrebu je tri puta svjetlije od Beča, a sjajnije je čak i od Hong Konga. Nekontrolirano postavljanje javne rasvjete i pretjerani intenziteti osvjetljenja koji rasipa svjetlost u nebo i okoliš imaju dokazane kancerogene učinke za ljude. Svjetlosno onečišćenje gradova prostire se više od stotinu kilometara u okoliš, čime nanosi ogromnu štetu ekosustavu na velikim udaljenostima. 

O tome kako svjetlosno onečišćenje, primjerice, utječe na krijesnice te inicijativi da Zagreb bude 'grad krijesnica', možete se podsjetiti u ovim tekstovima: 

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Najgledaniji video

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!