Svi podaci građana trebali bi biti okupljeni u jednu bazu podataka, odnosno u tzv. državnom oblaku

Nema više redova na šalterima, nema hrpe papira, biljega i zbunjujućih formulara. Svi su podaci o građanima objedinjeni u takozvanom državnom oblaku, jedinstvenoj bazi svih podataka o građanima. 

O novom sustavu vrijednom 360 milijuna kuna brigu će voditi agencija APIS IT koja bi tako Hrvatsku trebala uvesti u novo digitalno doba.

Sadržaj se nastavlja...

U Centru dijeljenih usluga u ponedjeljak je počelo objedinjavanje cijele državne informacijske strukture

"To je mjesto gdje gradimo državu bez papira i državu bez šaltera", rekao je Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a.

Svi podaci građana trebali bi biti okupljeni u jednu bazu podataka, odnosno u tzv. državnom oblaku i lako dostupni svim institucijama. 

Od jednog do 460 zaposlenika

"Olakšat će se međusobna komunikacija, podjela informacija, a u konačnici to će osjetiti i sami građani. Neće više trebati dostavljati određene dokumente već će to biti dostupno kroz CDU svim državnim tijelima", rekao je Bilić.

APIS je od osnutka, od jednog zaposlenika, dogurao do najsofisticiranijeg sustava u kojem je zaposleno više od 460 stručnjaka.

Prije 55 godina APIS je počeo raditi kompjuterskom sustavu koji uopće nema ni monitor, nego se podaci ispisuju na papiru. Iako danas ne izgleda kao posljednji krik tehnologije danas, u to vrijeme to je bio tek četvrti ovakav sustav u svijetu." 

Današnji modernizirani 360 milijuna kuna vrijedan sustav, 85 posto financiran iz EU fondova, u pogon je pustio premijer Andrej Plenković.

"Kad dođete u Davos, onda je termin za digitalnu revoluciju četvrta industrijska revolucija. Mislim da nemamo dilema niti alternativa nego da lovimo korak sa najboljima", rekao je Plenković.

Do kraja godine u ovaj sustav će se biti uključeno 40 institucija. U idućoj godini priključit će se podaci iz još 120, a cilj od ukupnih 300 institucija zacrtan je za 2023. Do tad će se građani ipak morati pouzdati u papire.