Novosti / Hrvatska

konačno dogovor

Pregled najdužeg štrajka u Hrvatskoj: 'Sindikati su pobjednici jer su dobili što su tražili'

Štrajk završava jer su sindikati dobili ono što su od prvog dana i tražili: veće koeficijente složenosti poslova

Nakon 54 dana, konačno su ga dočekali. Gotovo dva mjeseca trebalo je Vladi da prihvati ono što se tražilo od prvog dana - koeficijent 6,11.
 
Iako ga se spominjalo otkako je krenuo štrajk, zašto 6,11 - razumjeli su rijetki. Koeficijent nastavnika iznosi 1,325, a povećanjem od 6,11 posto izjednačili bi se s asistentima na fakultetima, koji imaju koeficijent 1,406. 

''Prema tome, dokle god Vlada ima u svojim rukama koeficijente, dok oni ne postanu dio kolektivnog ugovora, naš utjecaj, utjecaj sindikata na našu plaću nije potpun. On je manjkav", rekao je Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Peporod.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

VEZANE VIJESTI

Dok nastavnici imaju tih 1,325, za usporedbu upravitelj restorana ili knjižačar u MORH-u imaju 1,649. Specijalist u Matici iseljenika ima još više 1,698, a koordinator za medije i protokol u policiji 1,921.

Sve koeficijente mijenja Vlada, i to može jednom brzinskom odlukom. Od 2017. učinili su to više od deset puta bez ikakve rasprave, posljednji put zaposlenima u Državnom inspektoratu na sjednici 7. studenog dok je štrajk prosvjetara bio u punom jeku.
 
''Dakle, to je utemeljno na nekoj složenosti poslova, a koja je procijenjena. Tu nema neke apsolutne pravde. Mi smo vidjeli u praksi da je vlada to mijenjala, to se vrlo brzo pripremi, u nekih dva tjedna", kaže Ivan Koprić, Pravni fakultet u Zagrebu.

Učitelji su ipak čekali dva mjeseca. Najveći i najduži štrajk u povijesti Hrvatske prvo je bio cirkularan - po županijama.

''U svakom trenutku možemo proglasiti da ćemo imati frontalni udar u cijeloj Hrvatskoj. Radit ćemo stalan pristisak da shvate da ovo moraju ispuniti", kazao je početkom listopada Branimir Mihalinec, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama.

Dok smo gledali prazne školske klupe, premijer si je sam zakomplicirao život kada je u Saboru izrekao: ''U tri vala povećanje po dva posto, svima!''

Time, naravno, nije postigao ništa jer su sindikati odmah prepoznali problem. Pa su se premijeru pojavili pod prozorom i zapjevali bećarac. I štrajk se samo intenzivirao. 

"Htjeli su nas slomiti, a samo su nas osnažili", kazala je Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja.

Nakon što ih je ignorirao i puštao druge da s njima pregovaraju, premijer je pomislio da će biti efekta ako jednostavno stane pred njih. No, uporno mu se moralo objašnjavati u čemu je ključni problem.

A onda, prije točno tjedan dana stvar je kulminirala, nastavnici iz cijele zemlje u više od 200 autobusa stigli su u Zagreb. Prosvjetari su postali prosvjednici. Na trgu se skupilo 40 tisuća ogorčenih ljudi.

"Istovremeno osjećam stid jer su me oni najgori u društvu natjerali da se ustanem u 3 i vozim i javno se izložim umjesto da sam u učionici ili doma sa svojom djecom", kazao je tada Luka Žužul, profesor povijesti.

Čak ni suočen s prizorom prepunog trga, premijer toga dana nije odstupao. Ostaje pitanje jesu li trebala proći dva mjeseca pregovaranja i 36 dana štrajka.

"Ono što smo tražili na početku, dobili smo na kraju. Jedini kompromis na koji smo pristali je dinamika postizanja koeficijenta 6,11, a za nenastavno osoblje povećanje place 6,11", kaže Branimir Mihalinec, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama.

''Čim je postignut kompromis, napravljeni su ustupci s jedne i druge strane, ali to se moglo napraviti puno ranije. Mozemo reći da su sindikati pobjednici jer su dobili ono što su htjeli, ali nije ni Plenković gubitnik jer se nije doveo u onu situaciju uzmi ili ostavi", kaže Krešimir Macan, politički analitičar.

No, doveo se u situaciju da je prihvatio nešto što je možda mogao prihvatiti i puno, puno ranije.

Najgledaniji video

Category: 825 - 828

Izdvojeno

Vezani članci

Reci što misliš!