Novosti / Hrvatska

gradska skupština

Prekinuta sjednica Zagrebačke skupštine! Stojak: 'Proračun pokazuje besperspektivnost ovog grada'

Prekinuta sjednica Zagrebačke skupštine! Stojak: 'Proračun pokazuje besperspektivnost ovog grada'
Patrik Macek/PIXSELL

Uoči održavanja sjednice Gradske skupštine prosvjeduju Zelena akcija, Pravo na grad i Udruga Siget

Sjednica zagrebačke Gradske skupštine u ponedjeljak navečer prekinuta je na raspravi o prijedlogu gradskog proračuna za 2020. godinu, a njen nastavak zakazan je za utorak u 11 sati.

Iako se četverosatna rasprava o proračunu približavala kraju te se činilo da će zastupnici ubrzo glasovati, predsjednik Gradske skupštine Drago Prgomet prekinuo je sjednicu u 19,30 sati kako je jutros i najavio, te njen nastavak zakazao za sutra u 11 sati.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

 Prgomet je pojasnio da sjednicu prekida zbog opsežnosti dnevnog reda, a njegov prijedlog gradski zastupnici su podržali većinom glasova. 

 Skupštinska sjednica počela je jutros, a zastupnici su prethodno usvojili tri točke dnevnog reda, među njima i rebalans gradskog proračuna za ovu godinu.

Stojak: Zagrebački proračun pokazuje potpunu besperspektivnost grada

HNS-ov zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Tomislav Stojak ocijenio je u ponedjeljak kako predloženi gradski proračun za iduću godinu pokazuje potpunu besperspektivnost grada u budućnosti, jer ne ide za projektima koji bi pridonijeli kvalitetnijem životu Zagrepčana.

 "Mislim da ovaj proračun pokazuje svu bezidejnost gradske vlasti u planiranju bilo kakvih bitnih stvari u Zagrebu", izjavio je Stojak novinarima u stanci skupštinske sjednice.

 Osvrnuo se i na točku dnevnog reda o povećanju cijene odvoza otpada, ističući da mu nije jasno kako su u Gradskoj upravi i Zagrebačkom holdingu uopće došli do predložene cijene od 68,57 kuna za fiksni dio odvoza otpada.

 "Zanime me koji je to kriterij, kojim čudom su došli baš do te cifre. To je cifra koju bi po tom njihovom prijedlogu plaćao svatko od nas tko živi bilo u malom stanu, živi sam ili živi u velikoj kući sa mnogobrojnom familijom - isti fiknsi dio. Zanima me taj mudrac, zanima me taj uopće mentalni sklop osobe koja je to predložila", rekao je Stojak.

 Nejasno je, dodaje, i kako će se usluga reciklažnih dvorišta plaćati u četvrtima koja nemaju ta dvorišta, te hoće li uopće plaćati taj dio varijabilne cijene.

 Da se na zagrebačkom Adventu radi nešto "što nije dobro" govorio je, kaže, još 2014., ali ni vladajući ni gradska oporba nisu pokazali razumijevanje.

 "Ovo stanje s Adventom, s ovim mogućim sumnjivim poslovima koji se tiču najma gradskih javnih površina traju već godinama i trebalo je to puno ranije pokrenuti. Neki su sada vrlo ažurni u pokretanju tog pitanja, iako su imali čak neke mehanizme i s državne razine da to naprave i godinama ranije. Ali, što je, tu je. Jako je dobro da se pokrenula rasprava, da su prema medijskim napisima krenule i određene državne institucije provjeravati sve te navode", naglasio je Stojak.

 "Moramo saznati istinu, moramo znati  je li se zbilja pogoduje nekome ili ne, da bi onda mogli dobiti jasne odgovore. Nadam se da će do pravih rezultata doći, uostalom to povezujem i sa 'aferom Agram'", zaključio je.

Rebalansom povećan proračun Zagreba za 15 milijuna kuna

Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine u ponedjeljak su na sjednici većinom glasova prihvatili rebalans proračuna, kojim se on povećava za 15 milijuna kuna, pa sada iznosi 8,205 milijardi kuna, uz kritike oporbe da građani plaćaju sve više i više kako bi netko radio sve manje i manje.

U ime Kluba gradskih zastupnika SDP-a i Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez Saša Molan ocijenio je kako je rebalans proračuna "najbolja slika lošeg upravljanja Zagrebom" i ustvrdio da to što rebalans dolazi na sjednicu u prosincu govori o "ozbiljnosti" vođenja grada.

Netko tu neozbiljnost, dodao je, mora platiti, a to su građani s obzirom da se porezi i prirezi povećavaju za 180 milijuna kuna.

"Nismo vidjeli što je Gradska uprava radila po pitanju prihoda od, primjerice, najma površina. Građani plaćaju sve više i više da netko radi sve manje i manje", ustvrdio je Molan.

S tom konstatacijom složila se i Anka Mrak Taritaš (Klub gradskih zastupnika Glas-a i HSU-a) koja ističe da Zagrepčani ne dobivaju ništa, a ubuduće će dobivati još manje.

Interesantni su, kaže, projekti koji se rade s državom. U 2019. planirano je 60 milijuna kuna za Imunološki zavod, a realizirano je nula kuna, za Sveučilišnu bolnicu predviđeno je milijun kuna, a realizirano nula.

Projekti vezani za EU smanjuju se za dva milijuna kuna, plan gospodarenja otpadom-interventna mjera smanjuje se za 110 milijuna kuna, za 33 milijuna kuna smanjuje se energetska obnova javnih zgrada, pet milijuna manje je za sortirnicu jer nema lokacijske dozvole, a za biciklističku magistralu nije se povuklo 1,8 milijuna kuna.

Prihodi od poreza veći, ulaganja u kapitalne objekta manja

"Ovaj rebalans govori o igrokazu koji se radi s proračunom, o šarenoj laži sa slabim rezultatima koje će platiti Zagrepčani", ustvrdila je Mrak-Taritaš. 

Gradski zastupnik Matej Mišić (SDP) izrazio je zadovoljstvo povećanjem prihoda od poreza za 210 milijuna kuna, ali pritom upozorio da su plaće za zaposlene u Gradskoj upravi povećane za 123 milijuna kuna, a najveće je povećanje u Uredu gradonačelnika za pet milijuna kuna.

"Što se tiče ulaganja u kapitalne objekte, zabilježeno je smanjenje od 20 milijuna kuna, za objekte komunalne infranstrukture je 40 milijuna kuna manje, a za gradnju cesta 70 milijuna kuna. Sve se to smanjuje neovisno što su prihodi od poreza veći", naglasio je.

Povećavaju se subvencije ZET-u za 70 milijuna kuna, a tom istom ZET-u, ističe Mišić, omogućit će se kreditno zaduženje od 537 milijuna kuna za žičaru.

Tomislav Tomašević (Zagreb je naš!) upozorio je da su sredstva za održavanje nerazvrstanih cesta sa 130 milijuna kuna smanjena na 80 milijuna.

"Prije godinu dana bilo je 132 milijuna kuna, a rebalansom se smanjilo za 57 milijuna kuna. Jasno je da do smanjenja može doći zbog javnih nabava i nepredviđenih situacija, ali očito se to događa godinama. Meni to izgleda kao proračunska rezerva koja se napuhuje pa se rebalansom smanjuje. To nije dobra praksa", poručio je Tomašević.

Gradski zastupnik Vladimir Andrić (HSLS) upozorio je da su troškovi koji nisu investicijski sve veći i veći, pa ako se ovako nastavi slijedi propadanje infrastrukture i života.

Dinamov stadion i dalje kamen spoticanja

Zagrebački gradski zastupnici Tomislav Tomašević (Zagreb je NAŠ!), Tomislav Stojak (HNS) i Nenad Matić (Zelena lista) poručili su kako ne vide problem da, ako to žele, iz "Dinama" financiraju gradnju stadiona, ali pitaju se treba li im Grad Zagreb za to dati besplatno zemljište.

Novinari su zastupnike u stanci sjednice zamolili za komentar na izjavu gradonačelnika Milana Bandića na aktualnom satu da je razočaran idejom iz "Dinama" da oni sami grade stadion.

Stojak: Treba se i Grad Zagreb nešto pitati 

"Ako čelništvo Dinama, udruge građana želi graditi stadion, ne vidim nikakav problem da oni sa svojim novcem naprave što god žele na zemljištu koje će od nekoga kupiti i koje je predviđeno prostorno-planskom dokumentacijom. No, ako je u pitanju gradsko zemljište i gradski objekt, onda ne može netko iz kluba doći i reći - mi ćemo tu graditi jer je nama to oteto 1992.", rekao je zastupnik Stojak.

"Treba se nešto i Grad pitati", dodao je.

Smatra da se svi mogu složiti da je stadion nužan i potreban, ali da treba napraviti model financiranja. Ali, dodao je, gradonačelnik već 15 godina priča o stadionu - bolje da više ne priča, bolje da dela. 

Matić za javno-privatno partnerstvo

Gradski zastupnik Zelene liste Nenad Matić složio se da stadion treba Hrvatskoj i Zagrebu. "Nemamo adekvatne uvjete za nogomet, a imamo izvrsne rezultate kluba i reprezentacije", rekao je i dodao da model trebaju dogovoriti Grad Zagreb i Dinamo.

"Grad ima parcelu, Dinamo ima volju i ima eventualno novaca. Treba napraviti javno-privatno partnerstvo kako bi stadion što prije bio gotov", rekao je upozorivši da od donošenja odluke treba dvije-tri godine do realizacije. On je, kaže, za javno-privatno partnerstvo gdje Grad ima zemlju.

"Ako se Grad ne želi zadužiti ili to financirati, neka se Dinamo zaduži da to financira i da nađu neki oblik javno-privatnog partnerstva", rekao je. 

Na tvrdnju novinara da je to otprilike rekao i gradonačelnik, Matić je na to rekao kako se nada da će oni to i riješiti. 

Tomašević: Tko tu s kime pregovara, tko će odgovarati za uložene milijune?

Zastupnik Tomašević ocijenio je problematičnim što je gradonačelnik ujedno i počasni predsjednik Skupštine Dinama, pa se onda ne zna tko tu s kime pregovara.

"Mislim da Dinamo itekako ima velika sredstva da gradi stadion. Međutim, itekako trebamo gledati što je tu interes Grada s obzirom da je to zemljište gradsko. Prvo treba vidjeti studiju izvodljivosti i je li uopće isplativo da se ruši sve u što se uložilo stotine milijuna kuna", rekao je Tomašević pitajući tko će za to odgovarati.

Poručio je da se slaže da bi Dinamo itekako trebao financirati gradnju stadiona, ali se ne slaže da je uvjet za to poklanjanje zemljišta. "O tome trebamo raspravljati u Gradskoj skupštini", poručio je Tomašević.

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Najgledaniji video

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!