Ostani doma
Novosti / Hrvatska

VOLIMO PEGLATI KARTICE

Psiholog otkriva zašto toliko trošimo za blagdane: 'Za sve je krivo blještavilo...'

Hrvatska gospodarska komora procijenila je da ćemo tijekom blagdana potrošiti 15,3 milijarde kuna

Dok su jednima već pune vrećice božićnih darova, drugi vole kampanjsku kupnju - čekaju zadnji dan za odlazak u kupnju sitnica za najmilije. 

Ako se ide ranije u kupnju, zaobići će se gužve, galama i žurba, a trošit će se racionalnije. Prednost šopingu na vrijeme daju iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

''Svakako je dobro da mi vidimo je li taj proizvod za koji su oni zainteresirani bio skuplji prije oglašavanja sniženja ili nije'', kaže Tomislav Lončar, iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

A sama kupnja s odgodom mnogima stvara stres te osjećaju pritisak društva - kaže profesor psihologije Zvonimir Galić. 

''Kad se nađemo u šoping centrima u središtu grada gdje to sve utječe na nas, mi uletimo i impulzivno kupujemo stvari koje nam nužno ne trebaju, a koje nas dugoročno mogu dovesti u financijske probleme i dugove u sječnju i veljači", pojašnjava Zvonimir Galić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 

Pazili ili ne, opet ćemo biti rekorderi u trošenju! Potkraj studenog Hrvatska gospodarska komora procijenila je da ćemo tijekom blagdana potrošiti 15 milijardi i 300 milijuna kuna, što je pola milijarde kuna više nego lani. U prosincu se već godinama najviše kupuju igračke, kozmetika, odjeća, obuća, tehnika. 

A uz predmete koje kupujemo, od kraja listopada invazija blještavila po trgovinama svojevrsni je marketinški trik koji, tvrdi Galić, itekako utječe na potrošače. 

''Šarenilo oko nas napravljeno je da bi nas potaknulo da trošimo više, a to nije nužno loše. Život u potrošačkom društvu ima i svoje neke ugodne aspekte'', kaže Galić.

Ugodni su jer, kaže, sretniji smo kada darujemo drugima, više nego kada kupujemo sebi. A s darovima neki ne čekaju zadnji čas zato što to žele, već zato što čekaju božićnice, ako budu dovoljni sretni da ih i dobiju.

Podaci Eurostata nisu tako sjajni kao trgovine koje nas mame. Ono što je pozitivno jest da stvarna potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj raste. Lani je bila 36 posto ispod prosjeka EU, što nas baca na dno ljestvice. Ista situacija je s Mađarima, a gori od nas i Mađara su samo Bugari sa stvarnom potrošnjom od 56 posto ispod europskog prosjeka. Kada govorimo o vrhu ljestvice - situacija je očekivana. Na trećem mjestu Austrija, na drugom Njemačka, a na prvom je Luksemburg. Tako prosječan Nijemac, na primjer, troši 20 posto više od europskog prosjeka. 

 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!