Ostani doma
Novosti / Hrvatska

PUT U BUDUĆNOST

Italija uvodi klimatsko obrazovanje, u Danskoj djeca uče o empatiji, a Hrvatska - sanja samo tablete

Italija uvodi klimatsko obrazovanje, u Danskoj djeca uče o empatiji, a Hrvatska -  sanja samo tablete
RTL / Pixabay

Pitanje mentalnog zdravlja i dobrobiti učenika trebalo bi biti jedno od prioritetnih tema obrazovne politike

Klimatske promjene i održivi razvoj od ove će jeseni postati obvezni dio obrazovanja u Italiji. Naime, svaka će škola biti obavezna godišnje posvetiti najmanje jedan školski sat tjedno učenju o klimatskim promjenama, a i ostali predmeti, poput geografije, matematike i fizike, učit će se iz perspektive održivog razvoja. 

VEZANE VIJESTI

''Građanin 21. stoljeća treba biti održiv građanin'', poručio je talijanski ministar obrazovanja Lorenzo Fioramonti, a Italija će ovime postati prva zemlja na svijetu koja uvodi obavezno klimatsko obrazovanje u škole.

U Danskoj je već godinama dio obaveznog školskog programa učenje empatije, koje se smatra jednako vrijednim kao i učenje matematike ili književnosti i sastavni je dio nastavnog plana od vrtića do kraja srednje škole jedan sat tjedno.

VEZANE VIJESTI

Bez empatije, često upozoravaju psiholozi i psihologinje, nema zdravih i ispunjenih odnosa, veza i društvenog života. U Danskoj su vrlo ozbiljno shvatili rezultate brojnih studija koje govore da empatija čini djecu emocionalno i društveno kompetentnijima i značajno smanjuje međuvršnjačko zlostavljanje, a empatična djeca postaju uspješniji i produktivniji odrasli ljudi. 

U Hrvatskoj godinama, zapravo desetljećima čekamo da se dogodi 'čudo' pa da u škole bude uveden građanski odgoj i obrazovanje, kao i zdravstveni odgoj.

Za to vrijeme svjesni da nema zdravlja ako nema mentalnog zdravlja, u britanskim školama uvode novi predmet kroz koji djeca uče o važnosti mentalnog zdravlja i to kroz učenje tehnika poput opuštanja, disanja te svih metoda koje im mogu pomoći u reguliranju snažnih emocija. ''Ovim programom britanska vlada je odlučila postepeno u škole uvoditi teme poput dobrobiti učenika i prava na sreću od najranije dobi'', za Vijesti.hr ističe Eli Pijaca Plavšić, izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja.

''U školama u Hrvatskoj postoji veliki broj različitih preventivnih programa i programa koji razvijaju osobne i socijalne vještine djece i mladih, a koji se negdje uspješno, a negdje manje uspješno provode. Pitanje mentalnog zdravlja i dobrobiti učenika i učenica po mom sudu trebalo bi biti jedno od prioritetnih tema obrazovne politike u Hrvatskoj'', naglašava Pijaca Plavšić.

VEZANE VIJESTI

Mnoge organizacije upravo i rade na razvoju kompetencija i učitelja i učiteljica i djece baš u ovom području. Forum za slobodu odgoja puno radi sa školama na uvođenju Vršnjačke medijacije kao izvannastavne aktivnosti pomoću koje učenici i učenice uče komunikacijske vještine, asertivnost, izražavanje osjeća i potreba, uče kako rješavati sukobe u svojoj okolini te kako voditi dijalog. ''Na taj način osnažuju i svoje mentalno zdravlje jer naprosto ove vještine služe im da bi lakše prolazili kroz različite izazove i stresove koje u životu imaju'', objašnjava.

No, na pitanje hoće li se Hrvatska sustavnije pozabaviti upravo pitanjem mentalnog zdravlja i koje prioritete će u tome smislu definirati, teško je prognozirati, kaže Pijaca Plavšić: ''Trenutno je, kao što znamo, fokus na digitalizaciji nastave, razvoju IKT kompetencija i općenito opremanju škola koje je važna tema, ali ne jedina važna. Nadamo se kako će obrazovne vlasti u budućnosti ovo definirati kao prioritet te shvatiti kako upravo suradnjom s različitim dionicima i akterima u ovom području mogu postići sinergijski učinak koji će dovesti do toga da naši učenici i učenice u školama budu sretniji što i jest smisao i svrha obrazovanja''.

Što se tiče građanskog odgoja i obrazovanja (GOO), on se već duže vrijeme u školama u Hrvatskoj provodi kao međupredmetna tema, a to je potvrđeno i u sklopu izrade novih kurikularnih dokumenata gdje je zadržao svoje mjesto kao međupredmetna tema, i to uz još sedam drugih međupredmetnih tema od kojih je jedna i Osobni i socijalni razvoj.

VEZANE VIJESTI

Pijaca Plavšić podsjeća da je nedavno objavljena sinteza evaluacije projekta Škole za život pokazala da se upravo GOO kao međupredmetna tema najviše od svih tema provodi u školama. Pokazuje to kako je potreba za dodatnom podrškom učiteljima u ovom području jako velika i važna te da je konačno vrijeme da se o GOO počne razmišljati kao posebnom predmetu.

Upravo to već dugi niz godina zagovaraju organizacije u Hrvatskoj uključene u GOOD inicijativu, a u nekim sredinama, primjerice Rijeci, Sisku, Osijeku, Istarskoj županiji, a od ove godine i Krapinsko zagorskoj županiji - GOO se zahvaljujući suradnji i potpori jedinica lokalne i regionalne samouprave provodi kao izvannastavna aktivnost koja uključuje sve veći broj učenika i učenica koji su jako zadovoljni sadržajima koje uče na ovoj aktivnosti.

Taj model se pokazao jako dobar posebno s obzirom na to da centralna država, odnosno Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije prepoznalo važnost izdvajanja upravo ove teme, ističe Pijaca Plavšić. Podsjeća i da su mnoga istraživanja posljednjih desetak godina u Hrvatskoj pokazala kako su učenici i učenice praktički politički nepismeni, imaju dosta autoritarne i diskriminatorne stavove prema različitim društvenim skupinama, a neka novija istraživanja pokazuju i kako ih se često ne pita za mišljenje i nemaju osjećaj da je njihov glas važan i da ga odrasli žele čuti.

Uz napomenu kako je teško predvidjeti što će se po ovom pitanju događati u sljedećem razdoblju, Pijaca Plavšić ističe kako se nada da će država prepoznati koliko je ova tema važna želi li Hrvatska stati uz bok razvijenim i modernim demokracijama.

''Isto tako upravo ovaj model uvođenja GOO kao aktivnosti na razini pojedinog grada ili županije je vrlo dobar model i nadamo se da će ga mnoge lokalne zajednice slijediti. Također, nadamo se da Ministarstvo rada i Ministarstvo znanosti i obrazovanja ipak neće odustati od raspisivanja ESF natječaja za Građanski odgoj i obrazovanje koji je u 2020. izbrisan iz Plana objave natječaja i stavljen na rezervnu listu te da Ministarstvo znanosti i obrazovanja neće ovaj natječaj iskoristiti kako bi s 27 milijuna kuna financirali projekte svih međupredmetnih tema, a to je sada u planu, već će ipak osvijestiti koliko je ova tema važna za hrvatsko društvo'', poručila je Pijaca Plavšić.

Preporučujemo ti još sadržaja

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!