Ostani doma
Novosti / Hrvatska

Hrvati koji su iselili u inozemstvo

Ni Plenkovićev novac neće ih vratiti u Hrvatsku: 'Ma ni dobitak na lotu me ne bi privukao!'

Ni Plenkovićev novac neće ih vratiti u Hrvatsku: 'Ma ni dobitak na lotu me ne bi privukao!'
Shutterstock

Premijer Andrej Plenković dijasporu želi vratiti u Hrvatsku financijskim mjerama, njima se to baš i ne sviđa

Svakih 13 minuta jedna osoba napusti Hrvatsku. Svatko iz svojih razloga. Prema posljednjim statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2018. godini iz Hrvatske se iselilo 39.515 ljudi. Najviše u Njemačku (21.605), zatim u Austriju (2553) pa Irsku (2045). Najviše je otišlo mladih u dobi od 25 do 29 godina.

Tek trebaju stići podaci za 2019., a vrlo je moguće da je ta brojka i veća. Ukupna brojka odseljenih od 2009. do 2018. je 234.450 ljudi.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Premijer Andrej Plenković baš te ljude želi vratiti natrag u Hrvatsku i to, kako kaže, financijskim mjerama koje priprema Ministarstvo rada. Ne zaboravimo, 2020. je i izborna godina. Samo kažemo.

Koje su to financijske mjere kojim će to učiniti, još se točno ne zna. Kako piše Večernji list, iseljenike bi trebali privući natrag poticajima za samozapošljavanje, a onima koji se vrate i pokrenu biznis potpore bi mogle iznositi od 75.000 do 100.000 kuna. Svi detalji Vladinih poteza kako vratiti stanovništvo bit će poznati u travnju. 

Pitali smo one koji su otišli kada i bi li se vratili u Hrvatsku

Ministar rada Josip Aladrović rekao je kako će tu biti riječ o kombinaciji financijskih poticaja i mogućnosti zapošljavanja u Hrvatskoj pod boljim uvjetima.

"Sigurni smo da se dobar dio njih želi vratiti ali iz nekakvih gospodarskih ili drugih razloga nisu u stanju ili nisu voljni. U ovom trenutku vam mogu reći da će biti stimulativno i da ćemo ih na neki način s različitim pogodnostima od lokalne samouprave do središnje države pokušati nagnati na povratak", izjavio je Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskoga sustava.

A upravo ljude koji su iselili pitali smo što bi to Vlada trebala učiniti kako bi se vratili u Hrvatsku.

Mladi bračni par iselio je iz Zagreba u Švedsku, 50-ak kilometara sjeverno od Uppsale. Suprug radi kao IT developer, dok je supruga kod kuće s djetetom. Ne planiraju se vratiti, a otišli su jer misle da se u Hrvatskoj neće ništa promijeniti na bolje.

"Otišli smo jer smatramo da više ne postoji način da se stvari u Hrvatskoj promijene na bolje. I dalje to mislimo. Nije sve u novcu, neučinkovit i loš sustav, loša društvena klima. Što znači plaća ako nemaš sigurnost radnog mjesta? Ljudima je dosta s**nja, a ne malih plaća. Zdravstvo, škole, vrtići, birokracija... Svašta se tu može nabrojati. Smatramo da svom djetetu vani možemo priuštiti bolji život i ljepše i manje opterećeno odrastanje i to je jedan od glavnih razloga odlaska", rekli su nam Bojan i Tamara.

Traže i bolje prilike za napredovanje

Objasnili su nam u kojem bi se slučaju eventualno vratili. 

"Sumnjamo da ćemo se vratiti jer ne vjerujemo da će se u Hrvatskoj stvari promijeniti na bolje. Vratila bih se možda da sam bogata umirovljenica, da imam odraslu djecu. Radila bih neki svoj hobi iz snova, bez obzira bi li to donijelo novac ili ne. I onda bi mi štošta smetalo, ali pretpostavljam da me do tad neće biti briga za te stvari.

Mogu vam reći, ovdje mi čak i cvijeće bolje uspijeva. Tu ljudi vjeruju u sustav koji funkcionira i zato vole živjeti u Švedskoj, a ne pokušava se zadobiti povjerenje naroda nekakvim izmišljenim patriotizmom", rekla nam je Tamara.

Gabriela je otišla iz Hrvatske prije šest i pol godina u Njemačku. Živi u gradu Landshutu blizu Munchena. Rekla nam je što bi se trebalo promijeniti da se vrati.

"Već sam šest i pol godina tu i trenutno idem u školu za medicinsku sestru, što je kao srednja škola u Hrvatskoj. Moralo bi se promijeniti to da standard života i plaće budu isti, što znači da s nekom prosječnom plaćom mogu živjeti normalan život bez toga da tri puta razmislim što ću i kako ću. Također, trebalo bi se promijeniti da se u bilo kojem zanimanju i u bilo koje vrijeme može napredovati bez nekih velikih prepreka", objasnila nam je Gabriela.

Ne planira se još vratiti, ali to bi mogla napraviti možda nekad u budućnosti, nikad se ne zna.

"Zasad se ne planiram vratiti, kao prvo radi škole i zato što sa tom školom ovdje mogu još jako napredovati. Ali tko zna što život nosi, svakako kad bih imala priliku vratila bih se", zaključila je Gabriela.

"Sve je to kozmetičko, površno"

Petra je odselila iz Zagreba u Irsku. Evo što ona kaže o najavljenim mjerama premijera Plenkovića.

"Sve mi je to kozmetičko, površno. Reforma školstva i smanjenje poreza/nameta/doprinosa/debilana za financiranje 'uhljeba' i reorganizacija uprave su uz smanjenje korupcije jos uvijek najveći problemi koji se ne rješavaju. Tako da mi je ovo sve nedovoljno", rekla nam je Petra.

Jedan liječnik sa sjevera Engleske, inače iz Zagreba, koji želi ostati anoniman, na Plenkovićeve je mjere odgovorio da bi se još morali potruditi da vrate mlađe generacije, dok su neke već izgubljene. 

"Mislim da su izgubili moju generaciju. Što se tiče moje djece međutim, morali bi se potruditi da njih vrate. To znači ulagati u hrvatske škole u dijaspori (za održavanje jezika i kulture), ljetne kampove za djecu, stipendije za gostujuće godine studija, i sl.", rekao nam je liječnik.

"Ne bih se vratio ni da dobijem na lotu"

Njegova kolegica koja je htjela ostati anonimna, kazala je pak svoju teoriju.   

"Naime, ona tvrdi da država uopće ne želi da se iseljeni ljudi vrate nego da samo hoće 'sisati' pare iz dijaspore, kao što je to radila bivša država. Ona tvrdi da poticajni programi nisu ništa drugo nego pokušaj stvaranja drugih veza iseljene Hrvatske s domovinom, osim staraca, jer kad starci umru, prestat će se slati novac koja čini znatan dio BDP-a.

Tako da je ovo sad priprema za 'mužnju' iseljenika nakon što njihovi roditelji umru. Isprobani model. U staroj državi to se činilo tako da su građevinske inspekcije bile razumno potkupljive pa se ljude poticalo da ulupavaju teško zarađene novce u trokatnice", izjavila je njegova kolegica.

Leo pak živi u Njemačkoj u Leonbergu, manjem gradu u blizini Stuttgarta. Tamo živi točno tri godine. Kratko i jasno nam je odgovorio bi li se vratio u svoju domovinu: "Ni dobitak na lotu me ne bi privukao da se vratim".

"Trebalo bi se dogoditi malo čudo"

Tomica se iz Karlovca preselio u austrijski Graz. Radi kao projektant mostova/statičar.

"U Hrvatsku bi me natrag eventualno vratili bolji uvjeti rada, bolja briga za radnika od strane poslodavca. Pristojna primanja, a ne preživljavanje. Normalno radno vrijeme. Da se uvijek cijeni radnika, a ne samo kad želi otići. Perspektiva na političkoj sceni, bez HDZ-a, SDP-a i ostalih", objasnio nam je Tomica.

Alen i Tajana mladi su bračni par koji je doselio u Njemačku prije tri godine. 

"Da bismo se vratili nazad, trebalo bi se dogoditi malo čudo. Prije svega, ljudima bi se trebalo biti lakše zaposliti, a pogotovo u svojoj struci i bez da imaju neku "vezu" kako bi uopće dobili posao. Zdravstvo je također jako bitno da doživi neke promjene jer bolesnim ljudima je već postala umjetnost dobiti neki lijek o kojem im ovisi život ili neko pomagalo o kojem su ovisni kako bi mogli dostojanstveno i normalno živjeti bez da ovise o nekome. Socijalno stanje je također loše. 

U zakonu jednostavno postoji prepuno rupa i dokle god su na vlasti ljudi koji ne znaju razliku između "jel" i "jer", ne vidimo mogućnost za ikakav boljitak, promjene i napredak, a time ni mogućnost ni želju za povratkom", zaključila je Tajana.

Reci što misliš!