Ostani doma
Novosti / Hrvatska

'GRAD PO MJERI ČOVJEKA'

Potres je pogodio Zagreb, a Most slobode je izdržao: Hoćemo li biti iste sreće i idući put?

Potres je pogodio Zagreb, a Most slobode je izdržao: Hoćemo li biti iste sreće i idući put?
RTL / Pixsell

Mostovi obično ne stradaju u manjim potresima, a njihovo redovito održavanje je ključno

Da potres pogodi Zagreb, bi li Most slobode izdržao? Na to smo često postavljano pitanje u nedjelju dobili odgovor. Srećom potvrdan. Ovaj put. No, jesmo li možda samo imali sreće? Ili stručnjaci sve ove godine dižu paniku bezveze?

VEZANE VIJESTI

Snažan potres, 5,5 prema Richteru, koji je u nedjelju rano ujutro pogodio Zagreb, nanio je veliku materijalnu štetu. Osim u epicentru kod Markuševca, i u centru hrvatske metropole - Donjem gradu, u kojem je, a to je ono najgore i najteže - izgubljen jedan ljudski život dok je još 27 osoba ozlijeđeno.

Zagreb nakon potresa

Upozorenja struke nitko ne sluša?

Je li moralo biti baš tako? Potrese je nemoguće predvidjeti, ali upozorenja je moguće razmotriti i poslušati. Seizmolozi su odavno procjenili da bi Zagreb mogao pogoditi potres magnitude oko 6,5 prema Richteru. Već desetljećima arhitekti upozoravaju da većina kuća u Donjem gradu očajnički treba temeljitu obnovu. Baš kao što i građevinarska struka naglašava da svi zagrebački mostovi trebaju temeljitu obnovu i redovito održavanje jer neki razoran potres ne bi svi izdržali. Upozoravalo je na to čak I MInistarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, a i sami smo na tu temu ispisali brojne retke.

No ono što se događalo u ''gradu po mjeri čovjeka', kako Zagrebu voli tepati gradonačelnik Milan Bandić, tamo negdje između prštanja fontana i spomeničarenja domovini i njezinu ocu uglavnom je bilo na razini dječje bojanke - farbanje fasada i iluminiziranje mostova. Pusta, šarena, varljiva i vrlo skupa kozmetika. Domovi, bolnice, muzeji, škole, sudovi - sve te stare zgrade nisu izdržale. Mostovi jesu, ali hoće li idući put?

Pitanje je to na koje tražimo odgovor ne zbog dizanja panike, već upravo suprotno - podizanja prijeko potrebne svijesti nadležnih i odgovornih u vlasti o važnosti  održavanja i sigurnosti građevina u koje spadaju i mostovi, između ostalog, jer mogu služiti kao evakuacijski koridori.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić (Davor Puklavec/PIXSELL)

‘Ne brinite, mostovi su u redu’

‘’U slučaju ovakvih izvanrednih događaja kao što je potres vlasnik je dužan obaviti stručne preglede i utvrditi stanje mostova i uporabljivost istih’’, objasnili su za Vijesti.hr iz Državnog inspektorata.

‘’Izvanrednim terenskim pregledom svih osam glavnih mostova u nadležnosti Grada Zagreba; most Slobode, most Mladosti, Jadranski most, Domovinski most, Podsusedska most, stari i novi Jankomirski mosti te Savski most, uključujući i nadvožnjak na Slavonska  - Držićeva, od strane relevantnih građevinskih stručnjaka te predstavnika gradskih upravnih tijela i Zagrebačkog holdinga utvrđeno je da potres u Zagrebu nije nanio nikakve posljedice na njihove konstruktivne elemente te opremu. Njihova mehanička otpornost i stabilnost nije ugrožena i do daljnjega je njima dozvoljeno neometano prometovanje sukladno postojećoj prometnoj regulaciji’’, poručili su za Vijesti.hr iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.

‘’Pregled mostova obavljen je u nedjelju ujutro netom nakon potresa od  strane IGH’’, za Vijesti.hr je naveo statičar Josip Atalić, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

‘’Mostovi jesu jedan od kritičnih elemenata, ali zato se i projektiraju s malo većim faktorom sigurnosti pa obično ne stradaju pri manjim potresima’’, upozorio je Atalić. Održavanje je, međutim, jedna od ključnih radnji.

Grad je dužan redovito održavati mostove

Prije gotovo točno dva mjeseca ponovno smo bili upozoravali da Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja već više od dvije godine čeka da mu Grad Zagreb dostavi tražene planove i programe održavanja građevina. Naime, 2016. i 2017. bile su rađene analize stanja mostova i tada je utvrđeno da svaki od njih ima ozbiljnih problema jer se kontinuirano ne održavaju.

Obnovljeni Most slobode

A da bi poseban problem u slučaju razornog potresa bili upravo mostovi preko Save, upozorili su bili potkraj prošle godine opet i stručnjaci s Građevinskog fakulteta, koji su proteklih godina proveli detaljne dinamičke proračune pedesetak zgrada u Zagrebu koje su većinom dio kritične infrastrukture. Naime, samo su Domovinski i Novi Jankomirski most predviđeni za evakuaciju stanovništva jer su projektirani u skladu sa suvremenim pravilima protupotresne gradnje dok su ostali mostovi u Zagrebu projektirani prije modernih važećih seizmičkih propisa.

'Što ako se sutra dogodi veliki razorni potres u Zagrebu, zašto nisu rekonstruirani temeljni nosači u luku Mosta slobode?'', upozoravao je višekratno državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir, kako smo i sami pisali. Iz Grada su nas, kao i javnost, svaki put uvjeravali da nema razloga za brigu, no dugo se čekalo da dostave dugo tražene planove za održavanje mostova.

‘’Svi gradovi pa tako i Grad Zagreb, prema postojećim propisima moraju redovito održavati građevine kojih su vlasnici, odnosno kojima upravljaju. Mostovi su složene građevine koje traže redovite godišnje preglede i donošenje planova i programa održavanja upravo kako bi građani i građanke bili sigurni i u ekstremnim situacijama kao što su snažni potresi. Očekujemo da se donesu propisani planovi i programi održavanja i da se žurno planski saniraju svi oštećeni elementi na gradskim mostovima’’, poručili su nakon potresa za Vijesti.hr iz resornoga Ministarstva.

Radovi na mostu (Matija Habljak/PIXSELL)

Iz Državnog inspektorata, pak, tvrde da je ‘’za sve mostove u Zagrebu obavljen redovni inspekcijski nadzor održavanja svih mostova završno s veljačom te je utvrđeno da Grad Zagreb za sve njih posjeduje planove održavanja i kao vlasnik postupa po tim planovima odnosno dokumentaciji potrebnoj za održavanje’’.

Dok čekamo detalje, smatramo važnim opet podsjetiti: jedino su redovito održavane građevine sposobne izdržati sva opterećenja predviđena u procesu projektiranja, posebno u slučaju pojave ekstremne situacije kao što je potres. Stoga se samo redovito održavane građevine, a što je potrebno planirati u dužem razdoblju, mogu smatrati sigurnima za korištenje. Time se također bitno pridonosi i smanjenju nepredviđenih troškova koji se pojavljuju kada je potrebno obaviti radove na izvanrednom održavanju. 

PROČITAJTE JOŠ 

Preporučujemo ti još sadržaja

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!