Ostani doma
Novosti / Hrvatska

POGLED U BUDUĆNOST PRED NAMA

'Čeka nas oplakivanje žrtava, ali i val predivne normalnosti jednom kad sve bude gotovo'

'Čeka nas oplakivanje žrtava, ali i val predivne normalnosti jednom kad sve bude gotovo'
RTL / Pixabay

Pred nama su brojni izazovi zbog velikih posljedica koje ova pandemija ima na naše poslove i financijsku sigurnost

Borbi s koronavirusom diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj zasad se ne nazire kraj, a i obnova nakon potresa u Zagrebu potrajat će godinama. Odmak od života na kakav smo navikli, ma što god mislili o njemu, nikome ne pada lako. No valja izdržati i čuvati snagu i za suočavanje s brojnim izazovima koji nas čekaju pri čemu mentalno zdravlje igra jednu od ključnih uloga. Stoga je važno znati da suočavanje s katastrofalnim događajima i strahom, opasnosti ili gubitkom uključuje nekoliko faza.

VEZANE VIJESTI

U očekivanju - kao SF

Period prije samog dolaska koronavirusa u Hrvatsku nove tehnologije pretvorile su u nešto iz znanstveno-fantastičnih filmova: kao kad znamo da se komet približava i očajnički se pokušavamo spasiti, objasnili su za RTL.hr s online platforme ''Kako si?'', koju su pokrenuli studenti i studentice psihologije s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, polaznici i polaznice kolegija ''Psihički poremećaji - etiologija i dijagnostika'', pod vodstvom profesorice Nataše Jokić-Begić

Kako si? - umjesto ramena za plakanje nude uho za slušanje

S obzirom na to da su informacije koje smo dobivali od institucija (''ovo nije ozbiljnije od gripe, dan po dan, ovo je moguće kontrolirati, ali moramo biti oprezni i odgovorni’'') i od okoline (primjerice, opći kolaps u Italiji) bile kontradiktorne, ljudi su se počeli okretati oko sebe u potrazi za informacijama o tome kako se ponašati i imali su što vidjeti, podsjećaju iz ''Kako si?''

Panika i nesigurnost: U iznimnom strahu kapaciteti za racionalno promišljanje su suženi

''Ljudi koji se možda teže nose s neizvjesnosti ili imaju veću potrebu za kontrolom su, budući da pojedinačno nisu mogli napraviti ništa po pitanju dolaska korone u Hrvatsku, kontrolirali ono što su mogli i što im je trebalo da se osjećaju sigurno: masovno su kupovali. U situacijama iznimnog straha naši kapaciteti za racionalno promišljanje su suženi, i na taj način se pokrenuo cijeli val panike i nesigurnosti (Znaju li oni nešto što mi ne znamo? Ma za svaki slučaj ...) i potrebe da zaštitimo sebe i svoje bližnje'', objašnjavaju.

Naravno, dodaju, ova pandemija nije ‘''klasična’'' krizna situacija kao što bi bio potres (koji smo isto doživjeli i koji je na svoj, specifičan način unio stres i strah, ali i altruizam i zajedništvo u već kaotičnu situaciju) jer:

  • nema jednog specifičnog trenutka udara - koronavirus je prijetnja koja se kao neki strašan oblak malo po malo nadvijala nad nama i činila nas tjeskobnima i uznemirenima
  • ima dalekosežne i sveobuhvatne posljedice na život koji smo do sada poznavali na neodređeno dug period što ljudima stvara puno kompleksnije osjećaje anskioznosti i bespomoćnosti

Udar

Ipak, ako dan kada je u Hrvatskoj preminula prva žrtva koronavirusa uzmemo kao trenutak ''udara'', imamo nalaze istraživanja baš na hrvatskom uzorku koji govore da su ljudi u odnosu na period prije u tom razdoblju bili bitno uznemireniji, navode iz ''Kako si?'' Naime, Hrvatska psihološka komora već godinama u veljači u Tjednu psihologije provodi akciju Mjerenja raspoloženja tako da imamo egzaktne podatke kako je to bilo u razdoblju prije koronavirusa i nakon što je on došao u Hrvatsku

''Mjerio se stupanj emocionalnih teškoća istim instrumentom prije pojave virusa i nakon uvođenja karantene. U samo mjesec dana one su značajno porasle, pri čemu su se izdvojile i neke rizične skupine. Iako su za razvoj ozbiljne COVID 19 bolesti najrizičniji stariji ljudi i kronični bolesnici, oko jedne trećine ispitanika vjeruje da će oboljeti, što je daleko više nego što stvarno obolijeva. Najviše straha trpe žene koje imaju djecu. One su najviše promijenile ponašanje i najrizičnije su za razvoj psihičkih smetnji. Ova diskrepanca je vrlo važna jer nam govori kako treba odašiljati što više umirujućih poruka jer će stradati psihičko zdravlje osoba koje uopće nisu rizične za COVID 19'', pokazali su rezultati Mjerenja raspoloženja. 

VEZANE VIJESTI

Pandemija i infodemija

Ono što je također jasno dobiveno jest da je osim pandemije na djelu infodemija: ''Prenošenje informacija preko društvenih mreža, prikazivanje slika s intenzivne njege, brojanje umrlih kao posljedicu ima plašenje ljudi koji su ionako već promijenili ponašanje. Oni s tim strahom ne mogu ništa osim što će im narušiti psihičko zdravlje. Kao da postoje dva virusa - jedan je ovaj biološki koji je zaustavio svijet, a drugi je ovaj psihosocijalni čija se opasnost nekako omalovažava'', upozoravaju iz ''Kako si?''

Također, u istraživanju koje je provela Katedra za zdravstvenu i kliničku psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta pokazalo se da više od 90 posto sudionika i sudionica brine o ekonomskim posljedicama, a oko polovice njih za psihičko zdravlje članova svoje obitelji.

Medeni mjesec

''Nakon tog dana, (medeni mjesec) ljudi su se počeli brinuti za one kojima je izlazak iz kuće bio prerizičan, dijeliti maskice i općenito se odgovornije ponašati - dijelom jer su vidjeli da naše institucije imaju stvari pod kontrolom, a dijelom i jer su shvatili da je sada ponašanje baš svake osobe bitno'', objašnjavaju govoreći o onome što smo dosad prošli.

VEZANE VIJESTI

Navikavanje na prijetnju

Trenutno, objašnjavaju, prolazimo kroz čudno razdoblje karantene gdje se kod dijela ljudi miješa frustracija i nestrpljivost da se život vrati u normalu, kao i već spomenuta briga za budućnost, dok se dio osjeća stabilno i razvili su mehanizme kojima si pomažu: ''Strah od zaraze ostaje izražen kod rizičnih skupina, dok je kod ostatka populacije došlo do vrlo opasne habituacije, ili navikavanja na prijetnju što znači da su skloniji ponašati se neopreznije i ignorirati upute stožera''.

Humor je uvijek na cijeni

I sada je uloga medija i dalje izuzetno bitna: ''Prvo, da transparentno i bez senzacionalizma izvještavaju o novostima, s naglaskom na odgovornost, snagu, oprez, optimizam i brigu za sebe i druge - ovo je ključan period koji trebamo izdržati da bi sve bilo prije gotovo. I drugo, da se posebno osvrnu stvarnim izazovima u sadašnjosti i onima koji nas čekaju u budućnosti, i da pomognu ljudima da se s njima nose. Razmislimo svi zajedno što ljudima treba, dapače, pozovimo ih da nam kažu i stvarajmo sadržaj koji ohrabruje, koji je autentičan i od koristi za smirivanje u sadašnjosti te bolje prevladavanje izazova u budućnosti''. 

''Neke generalne smjernice koje ljudi sami mogu poduzeti kako bi se osjećali mirnije u ovom periodu je svakako strukturiranje dana, kreiranje planova i uključivanje u ugodne aktivnosti - virtualne kave, gledanje filmova, tjelovježba, učenje ili razvijanje talenata i vještina za koje nisu imali vremena'', napominju iz ''Kako si?'' Ističu da je ''bitno odrediti stvari koje su pod našom kontrolom i one koje nisu te one koje nisu otpustiti i usmjeriti se na rješavanje izazova ispred nas. Svi se trebamo naoružati strpljenjem, humorom, dobrim društvom i ugodnim aktivnostima''.

VEZANE VIJESTI

Hoćemo li konačno shvatiti važnost mentalnog zdravlja?

Kada govorimo o budućnosti, ''čekaju nas brojni emocionalni i egzistencijalni izazovi zbog velikih posljedica koje ova pandemija ima na naše poslove i financijsku sigurnost. Čeka nas oplakivanje žrtava te mudrost, kreativnost i snaga koja dolazi nakon izazovnih perioda, ali i val olakšanja, slobode, optimizma i predivne normalnosti jednom kad sve bude gotovo. Ljudi će definitivno više cijeniti stvari koje su uzimali zdravo za gotovo''.

A neizostavno pitanje je i opet hoćemo li biti barem zeru svjesniji važnosti mentalnog zdravlja i kao društvo i kao država, a s obzirom na to da bez mentalnog zdravlja nema zdravlja? 

U ''Kako si?'' smatraju da je ova situacija definitivno doprinijela da ''ljudi uvide što stvarno znači kada ti mentalno zdravlje pati i da nije baš tako jednostavno ‘’samo prestati misliti’’ ili ‘’samo se razvedriti’’.

​VEZANE VIJESTI

Nadaju se da to ''neće zaboraviti i kada se sve vrati u normalu i da će biti spremni potaknuti druge, ali i sebe na traženje pomoći kada bude trebalo, kao i da je njihov projekt pridonio rušenju stigme koja se pritom javlja u našoj kulturi. Kao i da će motivirati ljude na nešto što se zove mentalna higijena - a to je kontinuiran rad na očuvanju svog mentalnog zdravlja''.

''Kao i uvijek, lakše je spriječiti nego liječiti pa posebno potičemo sve da se, posebno u ovoj situaciji, kontinuirano trude održati svoje mentalno zdravlje - bavite se svrhovitim aktivnostima, boravite u prirodi, družite se s ljudima (ali poštujući predviđenu distancu), zdravo se hranite, vježbajte i spavajte. I javite se ako vas nešto muči. Uho za slušanje je spremno na mailu kakosi@ffzg.hr''

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!