Ostani doma
Novosti / Hrvatska

ZBOGOM VREĆICE

RTL Direkt: Prvi smo vidjeli prijedlog zakona koji će u Hrvatskoj potpuno zabraniti jednokratnu plastiku

Još prošle godine u u Europskom parlamentu donesena je odluka o zabrani jednokratne plastike od 2021.

Zbogom jednokratnoj plastici i plastičnim vrećicama. Nacrt prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom do kojeg smo došli potvrđuje da će plastične slamke, pribor za jelo i štapići za uši izumrijeti.

VEZANE VIJESTI

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Naša budućnost izgledat će ovako: umjesto plastičnih, slamke od bambusa, odnosno drveta pairnate ili od čelika. Takve proizvode već možete kupiti na policama jedne robne kuće koja je plastične slamke izbacila iz prodaje, ali i iz uporabe u njihovom restoranu. Nema plastičnog pribora, a čaše su papirnate. Plastične slamke ovdje su već muzejski primjerak. Neće biti njih, a čak ni baloni ne smiju biti na plastičnoj dršci.

Još prošle godine u u Europskom parlamentu donesena je odluka o zabrani jednokratne plastike od 2021. što Hrvatska treba preseliti u svoje zakone i praksu. ''Imamo rješenje za plastične vrećice i jednokratnu plastiku koje je doslovno prepisano iz europske direktive i ono što smatram da je loše je da se iz zabrane izuzimaju vrlo lagane plastične vrećice do 15 mikrona za koje znamo da kad jednom završe u okolišu predstavljaju problem i teško ih je reciklirati'', ističe bivši ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović.

Da, u arhivu novi zakon šalje i ovakve plastične vrećice deblje od 15 mikrona, a preživjet će samo one najtanje s placa u koje stavljamo voće i povrće. Zabrana je očekivano razljutila i proizvođače. U tvornici za proizvodnju vrećica bili smo netom prije epidemije kada su već imali neke nazanke o mogućoj zabrani.

''Plastične vrećice se prije svega mogu više koristiti. Kada je uzmete u trgovini možete je ponovno koristiti što definitivno nije slučaj s papirnatim vrećicama. Proizvodnja plastičnih vrećica je puno manje štetna nego papirnatih. Za jednu tonu papirnih vrećica trebate gotovo tri i pol tone drveta i oko 20.000 litara vode00, ističe vlasnik i direktor Optiplasta Danijel Drčić.

Proizvođači imaju podršku i profesorice s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Maje Runjić Havstad koja kaže da je Hrvatsku zahvatila plastofobija: ''Zašto plastična vrećica? Zato što je lagana, higijenska, troši malo resursa, možete je reciklirati, možete je spaliti gori bez problema. Po svim saznanjima nema boljeg rješenja za nošenje stvari''.

Novim zakonom stotine ljudi bi moglo ostati bez posla, a jedna od radnica u tvornici vrećica Božica Grđan kaže: ''Mi svi imamo djecu i roditelje, svi imamo puno kredita tako da nam ova firma i posao puno znači''. Imaju i proizvodnju biorazgradivih vrećica, ali to tržište nije zaživjelo, naime, kako kaže Drčić: ''One su defintivno bolje nego one od papire. No ono za što se mi zalažemo je kružna ekonomija da da plastičnu foliju prikupimo, sortiramo i vratimo u proizvodnju''.

Međutim, ne plastičnim vrećicama i jednokratnoj plastici rekla je Europska unija, ali i 57.000 hrvatskih građanki i građana u anketi Greenpeacea. SDP je imao sličan prijedlog, ali je odbijen. Bivši ministar zaštite okoliša smatra da je vremena za provedbu ovog Zakona premalo. U Ministarstvu kažu da još izrađuju finalnu verziju prijedloga Zakona i da tek onda ide na javno savjetovanje. Zmajlović kaže: ''Došli smo do kraja mandata ove Vlade bez realne šanse da se prijedlog nađe na klupama saborskih zastupnika i zastupnica".

Čak i ako se ne nađe, oproštaj od jednokratne plastike nikad nije bio bliži.

Reci što misliš!