Ostani doma
Novosti / Hrvatska

Koronologija mjera

Hoće li popuštanje mjera oživjeti gospodarstvo: 'Mjere su donijele veću potrošnju i to ohrabruje'

Brojke o potrošnji građana, ali i o prihodima poduzetnika govore da je hrvatska ekonomija daleko od pravog oporavka

Otvaranjem Hrvatske, Stožer i Vlada žele ublažiti udarce. Prošao je prvi tjedan u kojem su se skinule zabrane i u kojem su mnoge trgovine ponovno otvorile vrata kupcima. 

No, brojke o potrošnji građana, ali i o prihodima poduzetnika govore da je hrvatska ekonomija daleko od pravog oporavka.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Splitski pazar jučer nije radio. No u subotu je bio okupiran. Također, za ulazak u zagrebačku trgovinu namještajem čekalo se i po dvadesetak minuta. Jedni su uređivali kuće i stanove, drugi punili ormare.

Stroge mjere popustile su u ponedjeljak. Zbog gužvi se čini kao da su mnogi jedva dočekali otvaranje trgovine, no brojke su realističnije.

"Mjere su donijele veću potrošnju. Ukupno pet posto, dok je ono što je nama najzanimljivije trgovina na malo ima porast od sedam posto u odnosu na tjedan prije", kazao je Saša Bilić, predsjednik uprave APIS-a.

Potrošeno je do subote nešto više od milijardu i 800 milijuna kuna, a fiskalizirano je pola milijuna računa više no tjedan ranije kada većina trgovina nije radila.

"Od 2019., otkako postoji fiskalizacija, bila je rekordna i po broju računa i ukupnom iznosu pad od 20 posto", poručio je Bilić.

Iz statistike APIS-a vidljivo je i da je prosječni iznos računa pao na 106 kuna. Prije nekoliko tjedana ti su iznosi bili veći, radno vrijeme dućana ograničeno, a građani su kupovali stihijski.

"Nakon prve najave o zatvaranju trgovina, zapravo onaj prvi val kreće da je pojedinih dana promet u trgovinama bio i do 200 posto veći nego uobičajenih dana, ali to je vrlo kratko trajalo. Zapravo vidimo da se kroz razdoblje od dva tjedna taj promet smanjio, a danas da se sve zajedno nekako vraća u normalu", izjavila je Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

Osjetit će to na svojoj koži, od početka krize, ponavljaju gospodarstvenici, iako pozdravljaju povratak u život. Kada se sve ugasilo, Josipa nije stavila ključ u bravu na svoj krojački obrt. Zadržala je sedamdeset radnika, bacili se na maske i medicinsku opremu, ali pad prometa od 40 posto i dalje diktira njezinu budućnost.

Za sada se diše pomoću Vladinih mjera spasa. Čak 84.000 poslodavaca od početka koronakrize zatražilo je potpore od milijardu i 550 milijuna kuna za gotovo pola milijuna radnika. Da spase radna mjesta. I traže još.

"Da se smanje parafiskalni nameti, da se ukine od lokalnih zajednica komunalna naknada da sav novac bude usmjeren na poslovanje", rekao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

Jer gotovo 37 i pol tisuća radnika u mjesec i pol dana ostalo je bez posla. Sada smo gotovo na 160.000 nezaposlenih. Odjavilo ih se 13 i pol tisuća.

"Pravo stanje stvari ćemo vidjeti tek u lipnju, kada mjere prestanu zbog toga što je u potpunosti zaustavljen rast sezonskog zapošljavanja. Ovog travnja 420, a prošle godine 17.400", rekao je Davorko Vidović, savjetnik predsjednika HGK za radnu politiku i zapošljavanje.

Irja bere jagode. Snimili smo je kada je prvi dan došla na posao. Nikada to nije radila, ali svaka zarada bolja je kaže od nikakve.

Posljednje tri godine radila je kao sezonski radnik u malom, restoranu na Hvaru. Je li joj ova godina propala, još ne zna i nije jedina.

"Nema otkazivanja, zasad pogotovo osmog i devetog mjeseca jako dobro stoji više-manje. Sedmi mjesec isto solidno", izjavio je ministar turizma Gari Cappelli.

Ministar financija pak siguran je u jedno. Da turistička sezona neće biti ni blizu rekordnoj lanjskoj koja nam je donijela prihod od oko 12 milijardi eura. Ova bi se mogla bazirati na domaćim turistima od kojih je država dobila 1,5 milijardi eura. Vlada je objavila i predviđanja težine udara koronakrize na gospodarstvo. Pad BDP-a u ovoj godini iznosit će 9,4 posto, a saniranje učinaka stvorit će golemu proračunsku rupu od 24,8 milijardi kuna.

"Osobne potrošnje sedam posto, investicija devet posto, pa tako i izvoza roba i usluga od ukupno 30 posto", rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Premda predviđaju krizu težu od one 2008, oporavak bi trebao biti znatno brži. Nakon dugo vremena pauze, sutra slijedi drugi val popuštanja mjera, koji bi, nadaju se mnogi, imao veći efekt na ekonomiju. 

Preporučujemo ti još sadržaja

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!