Ostani doma
Novosti / Hrvatska

veliki problem

Predsjednik možda neće na izbore, ali neće ni polovina birača: Zašto u Hrvatskoj vlada izborna apatija?

'I predsjednik ima pravo na grešku, ali mislim da je sad pravi čas da ga se pozove da povuče tu izjavu', kaže Dražen Lalić

Izbori su vrijeme kada građani izravno sudjeluju u kreiranju vlasti. Iako za mnoge to ne znači da će na izbore i doista izaći. 

"Izlaziš li na izbore? Pa, ne baš inače. Mi mladi, nas se ne uključuje tako da..." 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Ne, ne. Kako to, zašto? Pa ne znam, nisam baš upućen."

"Izlazio sam. A više ne? Ne znam sad." 

"Nisam zadnjih osam godina. Kako to? Smučilo mi se."

Građane ne ohrabruje ni predsjednik Milanović koji je prije nekoliko dana izjavio da možda neće ni izaći na izbore kako mu se ne bi pripisivala pristranost.

"Ako nama naš predsjednik šalje takvu poruku, što možemo mi građani onda očekivati?" 

"Ne, nije u redu, treba izaći svakako."

"Ja da sam na njegovom mjestu, ja to ne bi napravila, ali eto, to je njegovo pravo."

"Imamo demokraciju staru 30 godina, ali i probleme tinejdžera", naglašava Dražen Lalić. Zoranu Milanoviću je, kaže, izletjelo. 

"Nije dobro promislio, šteta je učinjena. I predsjednik ima pravo na grešku, ali mislim da je sad pravi čas da ga se pozove da povuče tu izjavu jer on mora davati primjer da ljudi iziđu na izbore", jasno će profesor sociologije na Fakultetu političkih znanosti Dražen Lalić

Jer hrvatski glasači posljednjih godina ne daju dobar primjer visoke izlaznosti na izbore.  

Jedina obrana od opasnosti krnje demokracije - izlazak na izbore

Na posljednjim parlamentarnim, gotovo polovica građana je apstinirala - na izbore nije izašlo njih 47 i pol posto. Godine 2011. 38 posto, početak dvijetisućitih kao i devetesete pokazuju nam da smo tada imali puno veće odzive na izborima - tada je apstinencija bila između 25 i 35 posto. 

Slično je i s predsjedničkim izborima. Kada je Zoran Milanović pobijedio, na izbore nije izašlo čak 49 % birača. Pet godina prije apstiniralo je njih gotovo 42 posto. 2000., prvi put kada je HDZ izgubio vlast, apstinencija je bila manja - 39 posto. Ali sve je to daleko od prvih izbora kada nije izašlo samo 26 % birača. 

"O kulturi izlaženja na izbore teško je govoriti", naglašava Goran Čular. Nema ni puno istraživanja na temu tko su apstinenti. Ipak, postoje stare studije koje su ustanovile da postoje dva tipa apstinenata. 

"Jedni su apolitični koje nikako ne možete izvući na izbore. Drugi dio su razočarani politikom i takvih je iz godine u godinu, od izbora i zbora sve veći broj. Postoje i situacijski koji glasuju za jednu stranku, ali dođe trenutak ako ne žele više za nju glasati, neće ni za nijednu drugu pa to rješavaju da na izbore ne izlaze", ističe Goran Čular, izvanredni profesor s Fakulteta političkih znanosti.

A ti akteri doveli su do statistike da Hrvatska bilježi prosjek od neizlaženja na izbore od gotovo 47 posto, Njemačka pak nešto više od 15 posto. U Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu je pasivnih građana nešto više, ali to je i dalje gotovo 15 posto više od Hrvatske. 

"Zadnjih 20 godina  zemlje zapadne i istočne Europe zapravo biraju taj izlaz iz politike, zapravo rješenje je to da ne sudjeluju na izborima", kaže Čular. 

Pa ne čudi što možda i apela građanima da na izbore izađu i nema! 

"Mislim da možemo konstatirati da HDZ-u odgovara mali izlazak na izbore, ali to odgovara na neki način i SDP-u sa svojim stabilnim biračima", poručuje Lalić.

Jer unatoč novim okolnostima i opasnostima, jedina obrana od opasnosti krnje demokracije ističu analitičari - jest upravo izlazak na izbore. 

Reci što misliš!