Ostani doma
Novosti / Hrvatska

nova pravila podjele milijardi eura

Strategije EK su dobre prilike za RH 'ako se na vrijeme pripremimo i dobro isplaniramo'

Strategije EK su dobre prilike za RH 'ako se na vrijeme pripremimo i dobro isplaniramo'
RTL / PIXSELL

Strategijom ''Od polja do stola'' Europska komisija želi stvoriti zdrav i potpun održiv prehrambeni sustav

Globalni ekološki kolaps sve se jasnije ocrtava na vidiku, a ipak i dalje interesi prirode i društva nemaju prevagu nad privatnim ekonomskim interesima. Pitanje je što će biti u budućnosti iako se kao možda nikada prije zahvaljujući aktualnoj zdravstvenoj krizi pokazalo da unatoč svom tehnološkom napretku u potpunosti ovisimo o zdravim ekosustavima.

Vezana vijest

Klimatska kriza

Gubitak i degradacija prirodnih staništa, osobito šumskih ekosustava, promjena u sastavu životnih zajednica, gubitak prirodnih domaćina, pojačani kontakt ljudi s divljim životinjama i njihovo nekontrolirano korištenje razlog su povećanja rizika za prelazak patogena s divljih životinja na ljude, upozorilo je na to nedavno čak i hrvatsko Ministarstvo energetike i zaštite okoliša prigodno povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode.

Vezana vijest

Biljke

Hrvatska po bioraznolikosti spada među najbogatije zemlje Europe, no iako je uzrok tome njezin specifičan geografski položaj na razmeđi tri biogeografske regije od kojih svaku karakteriziraju osobiti ekološki, klimatski i geomorfološki uvjeti, najveće zasluge ipak idu zakašnjeloj industrijalizaciji u odnosu na razvijene zemlje zapada i deindustrijalizaciji koja je uslijedila 90-ih godina prošlog stoljeća dok je razina ekološke svijesti niska, a politička volje da se prirodu zaštiti mala – osim na deklarativnoj razini.

Potrebno je djelovati na svim razinama u društvu, od pojedinaca do institucija diljem svijeta

Nije to, doduše, samo hrvatski, a ni europski, nego problem na svjetskoj razini te je ambiciozno i žurno djelovanje potrebno je na svim razinama u društvu, od pojedinaca do institucija diljem svijeta jer, kako su upozorili iz svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF-a, postojeći mehanizmi za zaštitu prirode na nacionalnom i europskom nivou nisu dovoljni za rješenje ekološke krize u kojoj se nalazimo.

Vezana vijest

COVID priroda

Prema podacima iz posljednjeg WWF-ova Izvješća o stanju planeta, u manje od pola stoljeća veličina svjetske populacije kralješnjaka u prosjeku je pala za 60 posto, a najveći pokretači tog gubitka su prekomjerna eksploatacija i poljoprivreda - oboje vezano uz stalno povećanje ljudske potrošnje. Iz WWF-a stoga poručuju: "Radi pčela i drugih oprašivača, divljih zvijeri, ali i vlastitog zdravlja, moramo se hitno okrenuti održivoj poljoprivredi u čemu može pomoći i aktivna provedba dvije strategije - '’Bioraznolikost do 2030’'. i '’Od polja do stola'’ – koje je predložila Europska komisija’’.

Ove dvije strategije predstavljaju ključne dijelove europskog Zelenog plana, a zadaća im je podupirati i gospodarski oporavak. S obzirom na to da u slučaju sukoba interesa između profita i zaštite prirode još uvijek u pravilu pobjeđuje profit, mnogi sumnjaju u to koliko će plan biti provediv, a koliko popis lijepih želja na papiru dio kojih je ionako otpao tijekom usuglašavanja, dok drugi poručuju da se negdje mora početi.

Što će strategija Europske komisije "Od polja do stola", ali i Strategija očuvanja bioraznolikosti značiti u globalnim okvirima za poljoprivredu i prehrambeni sustav, ali i kada je riječ o vezanim pitanjima socijalne i klimatske pravde te kako će utjecati na gospodarski oporavak, samo su neka od pitanja na koja smo odgovore u ovom trenutku potražili od dvoje europarlamentaraca: SDP-ove Biljane Borzan, potpredsjednice i izvjestiteljice eurosocijalista upravo za strategiju ‘’Od polja do stola’’ te Francisca Guerreira iz Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza, potpredsjednika Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj te člana Odbora za proračune i Odbora za ribarstvo.

Vezana vijest

EU, koronavirus, Jakša Puljiz

‘’Europski Zeleni sporazum postavlja ciljeve koji će dovesti do toga da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent. On predstavlja novu, održivu i inkluzivnu strategiju rasta kako bi se ojačala ekonomija, poboljšali ljudski životi i njihova kvaliteta, povećala briga za prirodu te kako se nikoga ne bi izostavljalo. Strategija za bioraznolikost i strategija „Od polja do stola“ su ključne za provedbu Zelenog sporazuma. Cilj Europske unije je poboljšati zaštitu kopna i mora, obnoviti narušene ekosustave i učvrstiti položaj Unije kao predvodnika na međunarodnoj sceni u zaštiti biodiverziteta i izgradnji održivog prehrambenog lanca’’, istaknula je za RTL.hr Biljana Borzan.

Biljana Borzan (RTL)

‘’Razvoj dvije strategije - „Od polja do stola“ i Strategije EU za biološku raznolikost za 2030. - predstavlja vrlo važan prvi korak Europske unije za ublažavanje klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti. Neizostavni drugi korak je da se mjere stvarno provode i pravilno nadziru. Računajući da se države članice pridržavaju mjera sadržanih u obje strategije, koje su sada pod nadzorom Europskog parlamenta, i da Komisija neće propustiti provjeriti njihovu usklađenost i sankcije kada je to potrebno, one nastoje riješiti pogreške koje smo napravili u prošlosti’’, istaknuo je za RTL.hr Guerreiro.

Naglašava da bi ‘’strategija ‘’Od polja do stola’’ trebala prehrambene sustave učiniti pravičnima, zdravima i ekološkima, imajući neutralni ili pozitivni utjecajem na okoliš, osiguravanjem sigurnosti hrane, promicanjem zdravih prehrambenih navika, adekvatnim označavanjem kako bi potrošačima pružili sve potrebne informacije za održivi izbor, poboljšavajući njegovu sveukupnu otpornost i zakonodavstvo o dobrobiti životinja, koje trenutno nema dovoljno’’.

Francisco Guerreiro (FB)

Strategija biološke raznolikosti, mora se nadopunjavati Strategijom „Od polja do stola“, objašnjava Guerreiro, smjera na adresiranje utjecaja klimatskih promjena, šumskih požara, nesigurnosti hrane i epidemije bolesti, uključujući borbu protiv ilegalne trgovine divljim životinjama: ‘’Ona predstavlja korake za postavljanje europske biološke raznolikosti na put oporavku do 2030. godine, uključujući pretvaranje najmanje 30 posto europskih zemalja i mora u učinkovito upravljana zaštićena područja i vraćanje najmanje 10 posto poljoprivredne površine pod pejzažne elemente velike raznolikosti. Obje strategije znače da europski gospodarski oporavak mora nužno uzimati u obzir zaštitu okoliša i da revidirani Višegodišnji proračun EU koji je Komisija upravo predložila treba utrti put ka njihovom uspjehu’’.

Guerreiro: 'Europski gospodarski oporavak mora uzimati u obzir zaštitu okoliša'

‘’Ekonomski oporavak bi mogao biti teži ako se trebaju ispuniti nove mjere, ali trebamo razmišljati o dugoročnoj budućnosti i sjetiti se da ovu krizu doživljavamo zbog našeg globalnog neodrživog prehrambenog sustava i načina na koji komuniciramo s prirodom – a to su pitanja koja se ovim strategijama želi riješiti’’, istaknuo je Guerreiro.

Vezana vijest

Klimatska kriza

Strategija ‘’Od polja do stola’’ sastoji se od 27 konkretnih zakonskih prijedloga i smjernica koje će kroz nadolazeće razdoblje doći na usvajanje u Europski parlament. Borzan je kao izvjestiteljici eurosocijalista za strategiju ‘’Od polja do stola’’ cilj, kako je naglasila, da ovom reformom profitiraju svi uključeni – ‘’proizvođači ekonomski, priroda ekološki, a potrošači  zdravljem, kvalitetom i dostupnošću’’: ‘’U strategiji ‘’Od polja do stola’’ postavljaju se konkretni ciljevi za preobrazbu prehrambenog sustava EU, uključujući smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50 posto, smanjenje upotrebe gnojiva za najmanje 20 posto, smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 posto te za širenje ekološke poljoprivrede na 25 posto poljoprivrednih zemljišta’’.

Borzan: 'Prijelaz mora biti pravedan kako se ne bi dogodilo da bilo tko plati preveliku cijenu'

Jasno je da će to biti u najmanju ruku vrlo izazovno jer niz je pitanja primjerice, kako će se osigurati potrebna financijska potpora za sektore koji će se morati prilagoditi zbog čega se nameće i pitanje ima li tu mjesta za zadruge – u Hrvatskoj i dalje gotovo arhaičan i nažalost vrlo negativnim konotacijama obojen oblik organiziranja, kako će se osigurati održivost poljoprivrede i inovacije, diverzifikacija proizvodnje, sigurnost opskrbe hranom … pritom imajući na umu, između ostalog, i teške pregovore oko sredstava namijenjenih CAP-u i CFP-u, kao i mogućnost novih pandemija?

Vezana vijest

Humana nova

Borzan ističe da prijelaz mora biti pravedan kako se ne bi dogodilo da bilo tko plati preveliku cijenu: ‘’Upravo zato su planirana velika sredstva za potporu proizvođačima te za istraživanje ekološki održivijih metoda i tehnologija proizvodnje i prerade. Također, strategija navodi udruženja i organizacije proizvođača kao jedan od načina za poboljšanje njihovog položaja na tržištu što je segment koji u Hrvatskoj još nije zaživio kako treba’’.

Europski poljoprivrednici zahtijevaju snažniju podršku svim sektorima

Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge, udruženi u krovnu organizaciju Copa Cogeca pozdravili su napore Europske komisije oko zajedničkog djelovanja u rješavanju brojnih problema europske poljoprivrede, ali zahtijevaju snažniju podršku svim sektorima. Nakon analize revidiranog financijskog okvira Europske Unije (VFO) 2021-2027 i objavljenog programa oporavka EU nove generacije, Copa i Cogeca naglašavaju da je potrebno više zajedničkih akcija na razini EU i zatražili su veću podršku poljoprivredi u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Vezana vijest

siromaštvo, bacanje hrane

‘’Povećanje za 15 milijardi eura za Ruralni razvoj je prvi pozitivan korak. Međutim, europski poljoprivrednici su i dalje razočarani dodijeljenim iznosom za ZPP u okviru revidiranog prijedloga VFO-a. Smanjenje od oko 8,8 posto za izravne potpore u stvarnom smislu, u razdoblju u kojem se vrši toliki pritisak i očekivanje od poljoprivrednika, su jednostavno neprihvatljivi’’, istaknuo je predsjednik Copa Joachim Rukwied.

Jakopović: 'Trgovinski ugovori ne bi smjeli dozvoliti uvoz roba ispod zadanih zelenih EU standarda'

''Sljedeća generacija poljoprivrede EU mora slijediti zajednički i koordinirani pristup postavljen na načelima solidarnosti, razumijevanja i fleksibilnost. Kada je riječ o poljoprivredi i šumarstvu, potrebno je upotrijebiti sve potrebne alate, od bespovratnih sredstava do zajmova i financijskih instrumenata radi poticanja programa i prijeko potrebnih investicijskih potpora za oporavak poljoprivrede, ističu u organizaciji europskih poljoprivrednika COPA - CO.

Vezana vijest

Europska unija

Njihov stav podržava i Hrvatska poljoprivredna komora, čiji predsjednik Mladen Jakopović upozorava da je do primjene novog ZPP-a ostalo vrlo malo vremena, tek sedam mjeseci: ‘’Ako će poljoprivrednici dodatno dati doprinos ambicioznim planovima EU, moraju imati odgovarajuću financijsku potporu za prilagodbu i prijelazno razdoblje. Trgovinski ugovori ne bi smjeli dozvoliti uvoz roba ispod zadanih zelenih EU standarda. Potrebna je veća komunikacija s potrošačima i građanima o doprinosu poljoprivrednika u proizvodnji zdrave hrane i ostalih važnih usluga ekosustava od značaja za društvo“.

‘’Kao dio paketa za oporavak, Europska komisija je odblokirala dodatna sredstva kako bi pomogla državama članicama s ulaganjem i reformama u područjima koja će trebati reorganizirati kako bi bila usklađena sa strategijom "Od polja do stola" i Strategijom biološke raznolikosti. Govorimo o pojačanju od 15 milijardi eura za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj koji će podržati ruralna područja u provođenju potrebnih strukturnih promjena i postizanju ciljeva postavljenih u strategijama. Ipak, moramo imati na umu da će ukupni proračun za poljoprivredu, čak i uz ovaj dodatak, biti i dalje niži (348,3 milijarde eura) od proračuna za razdoblje 2014. - 2020. (382,5 milijardi eura). Komisija je u osnovi smanjila smanjenje subvencija koje je predložila u 2018.’’, objasnio je Guerreiro.

Kritična područja ostaju nepromijenjena

Stoga, upozorava on, ostaje upitno kako će se poljoprivrednici moći prilagoditi strožim pravilima i s manje novca nego prije: ‘’Govorimo o razlici od oko 34,2 milijarde eura između prethodnog CAP-a i novog. ZPP-u je potrebna cjelovita reforma kako bi se osiguralo pravilne isplate novca. Na žalost, gledajući status pregovora, čini se da neće zaživjeti ova cjelovita reforma jer kritična područja, poput subvencioniranja poljoprivrednika prema istraženim hektarima i financiranja stočarske proizvodnje i promicanja, ostaju nepromijenjena’’.

Vezana vijest

TP

Borzan, pak, napominje da Europa, kao najbogatiji trgovinski blok na svijetu, ‘’izvozi’’ svoje politike i standarde diljem svijeta i to iz dva glavna razloga: ‘’Prvi je naravno očuvanje našeg zajedničkog planeta i života na njemu, a drugi je u osnovi sebičan, ali vrlo potreban. Naime, EU svojim proizvođačima propisuje određena pravila kojih se proizvođači iz trećih zemalja nemaju obvezu pridržavati, osim ako žele plasirati svoje proizvode u Europi. U tom slučaju im uvjetuje plasman provedbom naših ili ekvivalentnih standarda, a time se štite naši proizvođači i šire dobre prakse. Taj segment europske trgovinske politike će trebati strikno provoditi ako mislimo biti konkurentni. Primjer su neki pesticidi koje je EU radi novih spoznaja posljednjih godina maknula s tržišta -  proizvodi tretirani njima se više ne mogu uvoziti u EU i time opada i njihova upotreba u trećim zemljama s kojima trgujemo’’.

'Sada je prilika da se ‘'domaće' stavi na poziciju na kojoj treba biti'

Borzan ne dvoji da su obje strategije prilika za Hrvatsku ako se na vrijeme pripremimo i dobro isplaniramo kako ćemo alocirati sredstva koja će nam biti na raspolaganju. Što na tome polju čini hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, biljka je koja do zaključenja ovoga teksta nije proklijala, ali rezultat bačenog sjemenja odnosno odgovore na poslana im pitanja i dalje tražimo i čekamo.

Ministrica poljoprivrede HDZ-ova Marija Vučković (PIXSELL)

‘’Radi koronakrize, više nego ikad dolazi do izražaja dodana vrijednost hrane te će se tražiti proizvodnja i prerada u blizini mjesta potrošnje, odnosno što kraći lanac opskrbe hranom. Sada je prilika da se ‘’domaće“ stavi na poziciju na kojoj treba biti. Strategija uvažava činjenicu da nemaju sve zemlje istu startnu poziciju što je za Hrvatsku jako bitno jer je naša proizvodnja od ulaska u EU još uvijek u tranziciji’’, podsjeća Borzan.

Hrvatska zaostaje u potrošnji ekološke hrane

Hrvatska je, kaže, u samom vrhu Europske unije po rastu ekološke poljoprivredne proizvodnje, ali i dalje zaostajemo po potrošnji ekološke hrane koja je u Uniji triput veća nego kod nas: ‘’Samo u 2018. godini nam je broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača porastao za gotovo devet posto u usporedbi s 2017. Veliki potencijal ekološke proizvodnje otkriva i veličina europskog tržišta za takve proizvode, koje se procjenjuje na preko 30 milijardi eura ili 60-ak eura po stanovniku, dok se u Hrvatskoj kreće oko 100 milijuna eura ili samo 23,6 eura po stanovniku’’.

Vezana vijest

Hrana

Mnoge brine i koliko će ekološki način proizvodnje poskupiti hranu pa je važno znati što će biti učinjeno u smjeru podrške potrošačima u izboru zdrave i održive prehrane, a Borzan kaže da eko hrana jest skuplja od klasične, a razlog tome je i njena manja dostupnost. Međutim, dodaje da će povećanjem proizvodnje porasti i dostupnost, a time će i cijena biti drugačija.

'Utrka za što nižim potrošačkim cijenama hrane je djelomično i odgovorna za trenutnu neodrživost proizvodnje hrane'

‘’Strategija predviđa izmjene direktiva o PDV-u kojim bi se državama članicama dala mogućnost da poreznim mjerama potiču konzumaciju održivih i ekoloških proizvoda’’, ističe Borzan i upozorava: ‘’Utrka za što nižim potrošačkim cijenama hrane je djelomično i odgovorna za trenutnu neodrživost proizvodnje hrane. Za razliku od vremena generacije naših baka i djedova hrana je izgubila na percepciji vrijednosti. Događa se da se u trgovinama prodaje hrana debelo ispod realne cijene, čime se ruši tržište i smanjuje prihode poljoprivrednika i drugih proizvođača. Mjerama za informiranje potrošača, poput informativnih kampanja i etiketa na proizvodima, planira se usmjeriti potrošača k izboru zdrave i održive prehrane’’.

Prema nedavnim istraživanjima 65 posto hrvatskih kupaca najčešće kupuje u velikim supermarketima, 76 posto ih obraća pozornost na oznake i deklaracije, a 44 posto njih redovito izdvaja više za kvalitetan proizvod. Za Borzan je stoga ovo ‘’izvanredna prilika da se kroz bolje označavanje hrane uspori galopirajuća epidemija pretilosti, pogotovo među djecom. Potrošače se putem jednostavnih oznaka može usmjeriti k nutritivnim i zdravijim proizvodima na policama, a mrkva koja je sinoć izvađena iz zemlje ili salata koja je jutros ubrana imaju daleko višu kvalitetu i nutritivnu vrijednost od onih koje su do naših tanjura prešle tisuću kilometara’’.

Vezana vijest

EU, koronavirus, Jakša Puljiz

Međutim, strategija ‘’Od polja do stola’’ nije uspjela riješiti najveći problem našeg poljoprivrednog sustava, upozorava  Guerreiro: ‘’Nije uspjela prepoznati da je stočarstvo, a posljedično i konzumiranje mesa i mliječnih proizvoda ogroman problem i da ga strategija treba agresivno rješavati’’.

Strategija nije uspjela riješiti najveći problem aktualnog poljoprivrednog sustava

Prije nekoliko mjeseci Komisija je najavila da će ova strategija revolucionirati način proizvodnje i konzumiranja hrane u Europskoj uniji, podsjeća te dodaje: ‘’Nedavno objavljeni plan strategije prepoznaje da je ‘’poljoprivreda odgovorna za 10,3 posto emisija stakleničkih plinova u EU, a gotovo 70 posto njih dolazi iz sektora životinja".

''U ranijoj verziji strategije, koja je objavljena uoči objave, Komisija je predložila vrlo napredne mjere za promjenu obrazaca proizvodnje i potrošnje kako bi se umanjili utjecaji stočne proizvodnje na okoliš. Ipak, većina ovih mjera nije u konačnoj verziji, Komisija je umanjila svoje početne ambicioznosti zbog pritiska sektora stoke'', upozorava Guerreiro.

Treba stati na kraj održavanju dugogodišnjih neodrživih poljoprivrednih praksi

Na primjer, umjesto ‘’predložit će da se prekine poticanje proizvodnje ili konzumiranja mesa’’ sada piše ‘’U vezi s mesom, taj bi se pregled trebao usredotočiti na to kako EU može koristiti svoj program promocije za potporu najodrživijim metodama s utjecajem ugljika stočarska proizvodnja”. Također, u rečenici je zamijenjeno „manje mesa“ s „manje crvenim i prerađenim mesom“: „Promjena prehrane prema prehrani koja se temelji na biljkama i manje mesa neće samo umanjiti rizik od opasnih po život bolesti, kao što je rak, već će i smanjiti utjecaj na okoliš ”. Slično tome, isključeno je proširenje obveznog označavanja podrijetla na ambalaži mlijeka, kao i kada su mlijeko i meso korišteni kao sastojak’’, samo su neki od primjera manjkavosti.

‘’Vrlo je nezahvalno vidjeti kako se politika ne uspijeva oduprijeti sektorskom pritisku i tendenciji održavanja dugogodišnjih neodrživih poljoprivrednih praksi’’, upozorio je Guerreiro i zaključio: ‘’Ipak, svatko od nas može dati svoj udio u borbi protiv klimatskih promjena: a prehrana u tome igra veliku ulogu. Kao što dokazuju spomenuti postoci, nakon biljne prehrane vrlo će se smanjiti utjecaj ugljika. Dakle, na globalnoj razini, kada govorimo o tome što možemo učiniti da spasimo naš planet, rekao bih da je promjena prehrane vrlo važan osobni prvi korak’’.

Vezana vijest

Djeca

Međutim, valja imati na umu i ponoviti  da iako su pojedinačni napori hvalevrijedni, bez prave sustavne promjene u ključnim sektorima sve je uzaludno, a svakako je važno kod građana i građanki osvijestiti da je potrebna promjena i potaknuti volju za njom kako bi se izvršilo pritisak na institucije i pokrenulo mehanizme zaštite.

''Europska komisija, predlaganjem niza mjera, pokazala je spremnost u zaokretu odnosa prema prirodi. No, to se mora dodatno ojačati paketom mjera zelenog oporavka. Tražimo da se 50 posto mjera namijeni za klimu i okoliš kako bi se izgradilo jača i otpornija gospodarstva, ali i društva u cjelini“, rekla je Ester Asin, direktorica WWF-ova ureda za europske politike.

Vezana vijest

Voda, cisterna, Šibenik

Iako u strategiji ''Od polja do stola'', kaže, pozdravljaju prijedlog novih propisa do 2021. kojim bi se spriječilo plasiranje neodrživih proizvoda, povezanih s nekontroliranim krčenjem šuma, na tržište Europske unije, upozoravaju da nažalost ta strategija ne obuhvaća prenamjenu drugih ekosustava u svrhu intenzivne poljoprivrede, koja je jedan od glavnih uzroka gubitka prirodnih ekosustava i bioraznolikosti. 

Sada je red na članicama da podupru strategije kroz aktivne mjere provedbe, Hrvatska bi mogla biti primjer

''Usvajanjem strategija Komisija je pokazala sposobnost vodstva, no sada je red na državama članicama EU-a da podupru strategije kroz aktivne mjere provedbe. Time bi Europski zeleni plan doista zaživio i omogućio kvalitetniji život građankama i građanima'', poručila je Andrea Solić iz WWF Adrije i poručila: ''Hrvatska bi zasigurno mogla učiniti puno više po tom pitanju i biti primjer drugim zemljama članicama i zemljama regije''.

Vezana vijest

Znanstvenici ispred Vlade upozoravaju na klimatsku krizu
Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!