Ostani doma
Novosti / Hrvatska

Kome se pomaže?

Spreman konačan prijedlog mjere 'neradni petak': Mikropoduzetnici i mali obrtnici nisu uključeni

Iz udruge Glas poduzetnika upozoravaju da skraćenim radnim tjednom neće biti obuhvaćeni svi pogođeni krizom

Vlada je na korak do dogovora s poslodavcima i sindikatima oko skraćivanja radnog vremena. Konačan izgled nove mjere trebao bi biti poznat u ponedjeljak, a do sad ponuđenim su zadovoljni i sindikati i poslodavci. 

Radnik bi ugovorenu plaću primao od poslodavca, ali manjak radnih sati subvencionirala bi država do iznosa od 2000 kuna. No, iako će se mjera odnositi na sve koji dokažu pad obujma poslovanja do 20 posto, neće obuhvatiti tvrtke s manje od deset zaposlenih.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Konačan prijedlog je spreman: radnik će raditi manje, od poslodavca primati punu plaću, a Vlada će refundirati radne sate koje radnik ne odradi.

Vezana vijest

Novac

"Ideja je da se proba gledati horizontalno, dakle, da bude što je moguće širi i veći aspekt gospodarstva obuhvaćen, međutim, što će na kraju u konačnici bit, to ćemo još vidjeti", rekao je Zdravko Marić, ministar financija.

Za ovu mjeru bi mogle aplicirati tvrtke s minimalno deset zaposlenih iz svih gospodarskih grada koje dokažu pad prihoda, obima poslovanja i radnih sati od 20 posto. Država bi financirala skraćenje radnog vremena od 10 do 50 posto radnih sati s do 2000 kuna po radniku do kraja godine, a tvrtke koje apliciraju za tu mjeru neće moći isplaćivati dividende i bonuse do kraja 2021. Poslodavci ne mogu dobiti i vladin minimalac i poticaj za skraćeno radno vrijeme.

"Mi smo predlagali tu mjeru prije dva mjeseca, tri mjeseca otprilike. Ja mislim da će preko 80 posto poslodavaca u prerađivačkoj industriji će to iskorištavati", izjavio je Mario Lešina, predsjednik Udruženja kožarsko preraživačke industrije pri HGK.

Vezana vijest

Darko Horvat i Josip Aladrović

Sindikati su zadovoljni jer u novu mjeru neće biti uključeni samo privatnici nego i tvrtke u vlasništvu države i lokalne samouprave. Ipak, zahtjev da se poslodavce obveže da radnike ne smiju otpuštati nakon prestanka potpore onoliko mjeseci koliko su potporu primali nije prihvaćen.

"Mi smo sada ponudili neki kompromis na kompromis koji bi trebao glasiti po prilici da bi to mjesec dana nakon prestanka primanja potpore da bi to bilo nekakvo najkraće razdoblje u kojemu poslodavac može najaviti otkaz radniku tako da nakon toga može tom radniku teći i otkazni rok", poručio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Svaku mjeru za pomoć gospodarstvu podržavaju i u Udruzi Glas poduzetnika, no upozoravaju da skraćenim radnim tjednom neće biti obuhvaćeni svi pogođeni krizom.

Vezana vijest

Trgovina

"Tu ne ulaze mnogi mikropoduzetnici i obrtnici što opet smatramo diskriminatornim. Njima trebaju neke konkretnije mjere, primjerice govorimo već dugo o smanjenju PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu, vidjela sam danas to je čak i Bugarska napravila za ugostiteljstvo", rekla je Maruša Stamić iz udruge Glas poduzetnika.

Na njih nisu zaboravili, tvrde u HUP-u.

"Jednostavnije je naći način sačuvati jednog ili dva radnika u tvrtki, nego kad imate 200 ili 500 zaposlenih pa imate 20 ili 30 posto viška. Naravno da ove mjere nisu jedine i mi ćemo za ove male obrtnike i za mikro tražiti i dalje pomoć", izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

Prema projekcijama ministarstva rada za lipanj bi ovu mjeru moglo dobiti od 100 do 150 tisuća radnika. Koliko će koštati još nema procjene, ali financirat će se zajmom iz SURE projekta Europske unije.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!