Ostani doma
Novosti / Hrvatska

SMANJENI PRIHODI

Loše vijesti za hrvatsko zdravstvo: Gubici su porasli na 8,5 milijardi kuna tijekom epidemije

Loše vijesti za hrvatsko zdravstvo: Gubici su porasli na 8,5 milijardi kuna tijekom epidemije
Shutterstock

Građani će očekivati da se pad zdravstvenog standarda ne urušava, da se liste čekanja smanje

Uvijek napetu financijsku situaciju u zdravstvu dodatno je ove godine zakomplicirala epidemija koronavirusa, piše Jutarnji list.

Vezana vijest

Boro Nogalo

S jedne je strane smanjila prihod sustava, a s druge povećala gubitke više od očekivanog zbog dodatnih troškova poput testiranja, bolovanja, samoizolacije i, dakako, liječenja. U ovom trenutku ukupni gubici hrvatskog zdravstva iznose 8,5 milijardi kuna, a samo u prva četiri mjeseca ove godine gubitak je bio 700 milijuna, dok je u istom razdoblju lani iznosio 400 milijuna kuna.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Doda li se tome da je u travnju i svibnju HZZO od doprinosa uprihodio 950 milijuna kuna manje od očekivanog i zadužio se za dvije milijarde kuna, jasno je da će biti stezanja remena na sve strane. Toj financijski zahtjevnoj situaciji treba dodati i činjenicu da je zbog korone posao u zdravstvu dva mjeseca bio “na aparatima”, odnosno odradilo se u najboljem slučaju 40 posto posla koji se inače obavlja u bolnicama, a za Covid-19 je potrošeno dodatnih 200 milijuna kuna, od čega 120 milijuna samo za testiranje te 40 milijuna za liječenje. Taj dio priče još nije završen jer se testiranja nastavljaju - istina, u manjem opsegu, a upitno je i punjenje HZZO-ova proračuna koji inače mjesečno iznosi oko 1,85 milijardi kuna.

Pacijenti se polako vraćaju u bolnice, posao raste, a nastoje se nadoknaditi i zaostaci od prošlih mjeseci, i to prekovremenim i poslijepodnevnim radom te radom vikendom. No, to znači da će se morati više potrošiti za plaće zaposlenika, što će stvoriti nove gubitke: proteklih mjeseci, kad je opseg posla bio 60 posto manji od uobičajenog, plaće zaposlenika nisu bile manje jer takvu opciju zakonski i drugi akti ne predviđaju. Istodobno HZZO ne može računati na povećanje prihoda iz doprinosa, nego bi se pad mogao nastaviti zbog pada plaća i povećane nezaposlenosti. Dakako, građani očekuju da se pad zdravstvenog standarda ne urušava, da se liste čekanja smanje i da iznos za skupe lijekove raste, a zaposleni u sustavu - da plaće budu veće.

No da bi sve ostalo “kako je bilo”, u ovoj godini bit će nužno imati u sustavu barem 28 milijardi kuna, o čemu svjedoči pogled unatrag, odnosno na prošlu godinu u kojoj je potrošeno gotovo 27 milijardi kuna, a unatoč tome generirani su novi gubici. Bolnice su potrošile 9,7 milijardi kuna, a primarna zdravstvena zaštita četiri milijarde kuna. Tome treba dodati potrošnju za lijekove na recept koja premašuje 3,5 milijardi kuna, skupih lijekova od 1,6 milijardi, ortopedska pomagala koštala su više od 800 milijuna, a isplaćene su i naknade za bolovanje od 1,320 milijardi, za rodiljni dopust milijardu i dodatni iznosi za još barem pet raznih drugih naknada.

Vezana vijest

KB Dubrava, Leona Šiljeg

Prošlogodišnji podaci ponovno potvrđuju da se najveći dio liječenja i dijagnostike u hrvatskom zdravstvu obavlja u bolnicama. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pak, liječnici se sve više “čuju” sa svojim pacijentima, a sve ih manje viđaju. Naima, i lani je broj pregleda u obiteljskoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti padao, ali su zato rasle telefonske konzultacije.

Naime, takvih je DTP-ova lani bilo oko 33 milijuna, a tome treba dodati i 77 milijuna ispisanih uputnica za specijalističke preglede te još 3,5 milijuna za laboratorijske pretrage. Vrijednost tih postupaka je oko 436 milijuna kuna. Primjerice, vrijednost propisivanja lijekova je 268 milijuna kuna, a telefonskih konzultacija još 50 milijuna kuna, dok pisanje uputnica vrijedi 77 milijuna kuna. Istodobno je obavljeno u jednoj godini 3,7 milijuna prvih pregleda i sedam milijuna kontrolnih, što u konačnici vrijedi 420 milijuna kuna, navodi Jutarnji list.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!