Ostani doma
Novosti / Hrvatska

'Bez uvoza bismo bili gladni'

Dezinficijense i maske smo počeli proizvoditi, ali dođe li do goreg vala korone, problem bi mogla biti hrana

Dezinficijense i maske smo počeli proizvoditi, ali dođe li do goreg vala korone, problem bi mogla biti hrana
Nikola Cutuk/PIXSELL

Gomilanje namirnica možda se nije pokazalo smisleno, ali nije bilo bezrazložno

Kada je prije koji dan, nakon dužeg razdoblja bez novo zaraženih korona virusom, broj zaraženih u Hrvatskoj naglo skočio, na društvenim mrežama osvanulo je i priznanje ovog sadržaja: "Ne znam kako vi, ali ja idem u nabavku toaletnog papira". Objava je bila humornog karaktera, ali je usput i lijepo podsjetila na doba kad smo se istinski suočili s pandemijom korona virusa. Iz trgovina smo, naime, trčali van kupujući enormne količine toaletnog papira, brašna i kvasca.

Pokazalo se da i nije bilo potrebe za gomilanjem namirnica, baš kao što se svakim danom više pokazuje da je lako u zaborav potisnuti činjenicu da smo zbog korone nekoliko mjeseci živjeli pod posebnim režimom. Nacionalni stožer civilne zaštite učinio je, većim dijelom, dobar posao, uslijedila je kampanja za izbore, a onda i ljeto koje je među ostalim donijelo i nešto turista taman da se na najgore zaboravi.

Vezana vijest

Ljekarna

Korona nam je pokazala čime oskudijevamo

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Ostale su nam maske kao obavezan odjevni predmet, bar kada se vozimo javnim gradskim prijevozom. I neizvjesnost, jer što nosi jesen velika je enigma. Enigma zato nije da, bude li drugog vala, nećemo morati kupovati silne količine WC papira. Tu smo lekciju naučili, bit će ga na policama trgovina dovoljno.

Vrijeme od korone bilo je i vrijeme kad se jasnije vidjelo s kojim proizvodima oskudijevamo, a kojih imamo dovoljno, a onda i dobar putokaz s čim bi se valjalo baviti i što proizvoditi s obzirom na prazninu na tržištu. Ono bitno je da je trgovina u vrijeme opće svjetske karantene izazvane pandemijom koronoavirusa, u suradnji s proizvođačima, distributerima i dobavljačima, osigurala nesmetanu opskrbu stanovništva. Laik bi lako mogao pogriješiti, s WC papirom nismo u deficitu, ili ga barem uvozimo toliko da ga nestati neće. Uočena je zato nestašica kvasca koja je kompenzirana uvozom, baš kao što je uočena povećana potražnja za zaštitnim maskama i dezinfekcijskim sredstvima. Uz pomoć Hrvatske gospodarske komore i drugih nadležnih institucija, povezale su se zato zainteresirane strane i poduzetnici. Domaći proizvođači reagirali su pokrenuvši proizvodnju s ciljem da osiguraju dostatnost na domaćem tržištu, dok su za proizvođači higijenskih potrepština razvili nove marke koje pokrivaju dezinfekcijska sredstva.

Vezana vijest

Toalet papir

Dezinficijensa će biti dovoljno

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u kemijskoj industriji najdeficitarniji proizvod bili su dezinficijensi zbog nedostatka etilnog alkohola kao aktivne tvari za njihovu proizvodnju, a koji je do krize izazvane Covidom-19 dolazio isključivo iz uvoza. Nakon odobrenja od strane nadležnih tijela, odnosno Ministarstvo zdravstva, pokrenuta je proizvodnja etilnog alkohola u Hrvatskoj, radi ga Sladorana Županja. Time je omogućena daljnja proizvodnja dezinficijensa u Hrvatskoj, pa je u vrijeme krize niz tvrtki u kemijskoj industriji preusmjerilo je svoju proizvodnju u tom smjeru. Dezinficijense trenutno proizvode tvrtke: Adrialab Rijeka, Mayer, Alfa Car, Elda, Ina maziva, Institute of Perfumery, Ivasim, MAGDIS, Meteor Grupa – Labud, MILLA, PLIVA-HRVATSKA, Saponia, Swisscolor i ŠVENDA-TARMANN CHEMIE.

Dezinficijensa će tako, zlu ne trebalo, biti dovoljno. S maskama je nešto malo drugačija situacija. Deficit je bio na maskama koje pružaju gotovo stopostotnu zaštitu od virusa - a to su FFP3 maske koje smo morali uvoziti jer nemamo proizvodnju takvih u Hrvatskoj, kao i kirurških maski. Što se tiče pamučnih maski koje se mogu prati i peglati, tu je tekstilna industrija vrlo brzo odgovorila na potrebe, presložila kapacitete i usmjerila proizvodnju prema potrebama trenutne situacije. No, kako se pamučne maske mogu duže koristiti, prati i opet nositi, potrebe za pamučnim maskama su se nakon nekog vremena smanjile. To pak znači da proizvodnja pamučnih maski nije bila dovoljna zbog niske akumulativne vrijednosti da bi se moglo govoriti o dobiti ili dugoročnoj prenamjeni proizvodnje u tom smjeru.

Vezana vijest

Krava

Strateška vrijednost domaće proizvodnje

Korona je, međutim, donijela i neke druga vrijedna saznanja, ponajprije ono od kolike strateške vrijednosti nam je domaća proizvodnja i prerada, koliko je važno biti samodostatna zemlja ukoliko sve eskalira toliko da se makar nakratko prekine opskrba izvana o kojoj smo ovisni.

Dobrih primjera prilagodbe novim uvjetima bilo je zadnjih mjeseci poprilično. Primjerice, obiteljska tvrtka Vuplast iz Međimurja koja se okrenula i proizvodnji topljivih vreća za pranje kontaminirane odjeće, pa još toliko kvalitetnih da im ih traže i Francuzi. Maske za zdravstvo su počeli proizvoditi u tvrtki Neda iz Senja kojima je primarna proizvodnja ona ženskih gaćica i potkošulja. U tekstilnoj tvrtki Naftalina šivale su se pamučne perive maske, kirurške kute, jednokratna posteljina za bolnice, dok su mladi inovatori diljem zemlja krenuli u izradu vizira pomoću 3D printera.

Vezana vijest

Slaven Damjanović

A što ćemo jesti?

Ono što onog takozvanog malog čovjeka najviše zanima je ipak to jesmo li samodostatni kad je hrana u pitanju. Laički gledano, gladni nismo bili, opskrba je funkcionirala dobro, bilo da se radi o robi iz uvoza ili domaćim proizvodima. Marka Kozjaka, iz tvrtke VeeMee, internetske agro platforme koja okuplja više od 1200 OPG-ova, pitali smo što je korona pokazala, čega nam to fali, a čega imamo dovoljno. 

"Falilo nam je povrća, imamo kompletan deficit proizvodnje. Falilo nam je jabuka, jer je prosječan vijek stabala 17 godina, a novih nasada nema. Ono što je po meni pozitivna stavka su novi nasadi borovnica", kaže Kozjak.

Što se tiče osnovnih poljoprivrednih namirnica ukazuje Kozjak na zanimljiv trend vezan uz mlijeko i mliječne prerađevine. Korona je, naime, promijenila navike kupaca, sviježe mlijeko se prodavalo manje, a trajno više, oni koji su jeli tvrdi sir prebacili su se na polutvrdi, a oni koji su preferirali polutvrdi kupovali su više meki sir. Slično je, kaže, bilo i s mesnom industrijom, kupici su se spustili kapacitet niže, pa se deficit nikakav nije osjetio. Pozitivna stavka je i činjenica da je tržište, odnosno kupci, prepoznalo vrijednost OPG-ova. Zanimljivo je pritom da je moralo proći neko vrijeme prije nego se poslovanje zahuktalo. Govori to Kozjak na osnovu iskustva njegove platforme, prava reakcija tržišta je, naime, uslijedila od 5. travnja na dalje.

"Ljudi su prodali sve što su imali, a to govori kolika je realna potražnja. A kako se prodalo sve što se imalo, nije nitko kukao ni zbog uvoza koji je u također u tom periodu porastao. Reklo bi se, vuk site i koze na broju", kaže Kozjak.

Vezana vijest

Trgovine

"Bez uvoza bismo bili gladni"

Tu se negdje krije i odgovor na pitanje čemu nas je, kada je poljoprivredan proizvodnja u pitanju, naučila korona kriza.

"Naučila nas je da su svi sretni kada mogu prodati svoj proizvod, a mogu tek kad se sve zatvori i kad svi shvate da postoji i domaći proizvod", naglašava Kozjak.

Pri tom smo, dodaje, shvatili da ni uvozni proizvod nije loš ako ne uskače i ako se ne isprepleće s domaćim. Shvatili smo i da smo čista, nezagađene zemlja i da nam je proizvodnja svega sezonskog i dobra šansa za dobar izvoz.

Prema službenim podacima, u prva tri mjeseca 2020. godine ukupno smo uvezli 729.796 tona poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 843.730.561 eura, dok smo izvezli 796.481 tonu vrijednih 552.023.075 eura. Na konkretan upit bi li mogli 'preživjeti' bez uvoza, Kozjak odgovara: „Ne. U ovoj situaciji bez uvoza bi bili gladni.“ Zato nam je nužno, ističe, strateško planiranje proizvodnje, odnosno definiranje deficitarnog i suficitarnog po regijama kako bi se ciljano usmjerila proizvodnja."

Reklo bi se, eto konkretnog zadatka za novu vlast, makar ostaje na snazi i pitanje zašto to odavno nismo učinili, davno prije korone.  

 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!