Ostani doma
Novosti / Hrvatska

koliko je jadran onečišćen?

U Malom Lošinju zbog fekalija zatvorena plaža, u Kaštelanskom zaljevu razine žive na granici dozvoljenih

Potraga sa znanstvenicima u Kaštelanskom zaljevu: pronašli 20 puta više olova i kadmija i čak 100 puta više žive od uobičajenih vrijednosti

Rezultati najnovijeg istraživanje znanstvenika su zabrinjavajući.

''Mi smo sada obavili prvo uzorkovanje i našli smo da su toksični materijali povišeni. Recimo za olovo, kadmij, su povišeni 20-ak puta više nego što je normalno za čisti Jadran, dok je živa povišena i 100 puta. Živa je na granici dozvoljenih koncentracija prema našem pravilniku'', govori nam Nenad Cukrov iz šibenskog centra Instituta Ruđer Bošković koji je analizirao more u Kaštelanskom zaljevu i došao do poražavajućih rezultata.

''Sigurno su još uvijek te koncentracije negativne za okoliš, a samim time ako ljudi konzumiraju ribe i školjke, naročito školjke iz takvog okoliša, onda je to negativno i za ljude'', dodaje Cukrov.

Istraživanje je dio europskog projekta PEPSEA vrijednog 2.9 milijuna eura.

''To je jedno područje kojem gravitiraju 400 tisuća ljudi, velika je urbanizacija, industrijalizacija i ogromna migracija'', kaže Matea Dorčić,  Odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Od današnje industrije još je gora bila ona bivša.

''Kaštelanski zaljev je crna točka zbog snažne industrije koja je tamo bila koncentrirana tijekom Jugoslavije. I ima puno stanovnika, nije bila ni riješena kanalizacija. Najgori je bio Jugovinil koji je tijekom svog rada ispusti velike količine žive. Bilo je tu nešto i radioaktivne prašine iz ugljena, pa sab vinil klorid, salonit gdje su iglice, imamo cement i imamo brodogradilište'', kaže Cukrov.

''Želja nam je bila analizirati rizike, vidjeti koja bi bila potencijalna onečišćenja mora i na temelju toga izraditi model rizika, testirati ga i da kao završni rezultat dobijemo plan intervencija koji će reći koje su potencijalne opasnosti, što ako se one dogode'', ističe Dorčić.

Povišeni rezultati još se moraju potvrditi u dva testiranja.

''Sigurno već fitoplankton osjeća posljedice, samim time i zooplankton, svi oni školjkaši i drugi organizmi koji su filtratori vode to nakupljaju u sebi. A onda sve ribe koje se hrane tim isto imaju negativne posljedice. Sigurno kraće žive, ugibaju, rađaju se deformirane, sigurno svega toga ima'', kaže Cukrov.

Njihovi kolege sa Sveučilišta u Zadru ovih dana skeniraju i morsko dno. Žele ispitati dubinu i tvrdoću podmorja kako bi se pronašle slabe točke - nakupine smeća ili opasni sedimenti koje treba testirati.

''Kroz ovu izmjeru ćemo napraviti model podmorja Kaštelanskog zaljeva gdje će se onda vidjeti potencijalni onečišćivači - od kanalizacijskih otvora, otpada, ali isto tako dobit ćemo informaciju o strukturi podmorja, čvrstoći tla...'', pojašnjava Fran Domazetović, Sveučilište u Zadru.

Kaštelanski je zaljev jedna od najgori, ali ne i jedina onečišćena morska lokacija. Zašto svako malo imamo onečišćenja mora i kako se ono kontrolira - otišli smo provjeriti s ekipom Zavoda za javno zdravstvo Primorsko- goranske županije. Na potezu od Jadranova do Sibinja sanitarni inženjer Hrvoje Petrović uzima 40 uzoraka na različitim lokacijama.

''Na svakoj lokaciji su isti potencijalni izvori zaraze. Tu pričamo u escherichiji. O crijevnim enterokokima. Tražimo zapravo fekalna onečišćenja. To je najbitnije u moru" kaže Hrvoje Petrović, sanitarni inženjer NZJZ-a Primorsko-goranske županije dodajući da su glavni izvor zaraze kanalizacije te brodovi koji ispuštaju otpad svojih sanitarnih čvorova.

Primorsko-goranska županija testira more na 270 lokacija, a u cijelom Jadranu postoji 920 takvih točaka. Glavni uzrok fekalnih onečišćenja je, naravno, kanalizacija koja na kraju - pročišćena ili ne - završava u moru. Zbog fekalnog zagađenja jutros je zatvorena i plaža na otoku Lošinju u uvali Sv. Martin...

Koliko je Jadransko more onečišćeno – pogledajte više u priči Ane Trcol.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!