Ostani doma
Novosti / Hrvatska

STRUKA I UDRUGE UPOZORAVAJU

Hrvatska treba zeleni rast: 'Spajanje sektora zaštite okoliša i gospodarstva je štetno'

Hrvatska treba zeleni rast: 'Spajanje sektora zaštite okoliša i gospodarstva je štetno'
RTL / PIXSELL / Pixabay / Zelena akcija

Upravo sada je aktualan trenutak ključan za stvaranje kvalitetnog temelja za održiv oporavak

Pred novim sazivom Vlade i Sabora niz je važnih odluka, a oporavak će biti jedna od najvećih i najzahtjevnijih zdravstvenih, ali i ekonomskih kriza i zadaća u novijoj povijesti, posebno kada je riječ o hrvatskom gospodarstvu. ''Moment koji moramo iskoristiti punim plućima'', kako napominje Luka Tomac iz Zelene akcije, trebao bi ići u smjeru intenzivnog poticanja i razvoja zelenog gospodarstva, kako ga je prepoznala i Europska unija, koja je zeleni oporavak spremna popratiti i zelenim financijama. I Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planira u idućih pet godina usmjeriti više od pola ulaganja u zelenu ekonomiju kako bi poduprla borbu protiv klimatskih promjena, trasiranu Pariškim klimatskim sporazumom.

Vezana vijest

Klimatska kriza

Da su građani i građanke odlučni u mišljenju da bi njihova društva trebala krenuti prema novoj, zelenoj ekonomiji te da od političara očekuju da poguraju stvari na tom putu, pokazala je nedavno veliko istraživanje Europske investicijske banke (European Investment Bank Climate Survey 2019-2020) o mišljenju ljudi u svim zemljama Europske unije te Kini i SAD-u. U Hrvatskoj čak 93 posto osjeća da klimatske promjene imaju utjecaj na svakodnevni život što je više od prosjeka EU (82 posto), a 94 posto misli da će njihova djeca osjećati posljedice klimatske promjene u svojem budućem svakodnevnom životu (90 posto u Europi). 

No, prošla Vlada, a sastav i djelovanje nove tek čekamo, nije baš pokazala kako razumije da je klimatska kriza najkompleksnija kriza kojoj smo ikada bili izloženi. Svjesni su toga i građani, naime, samo šest posto njih u Hrvatskoj smatra da vlade poduzimaju dostatne akcije u borbi s klimatskim promjenama, dok je takvih u Europi 11 posto.

Vezana vijest

Znanstvenici ispred Vlade upozoravaju na klimatsku krizu

Stoga je 80 organizacija civilnog društva, energetskih agencija, institucija i tvrtki, uputilo svoje zajedničke zahtjeve novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Saboru, tražeći snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju novih radnih mjesta. 

'Ne može ''Zlatni panj'' biti ministar zaštite okoliša'

Međutim, umjesto da, u skladu s naporima EU, Hrvatska jača sektor zaštite okoliša i prirode, ona ga planira ozbiljno marginalizirati. Pokazuje to spajanje Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, koje bi vodio Tomislav Ćorić, a što je nerazumno i neprihvatljivo jer se ''nije dokazao ni znanjem niti postupcima koji su u interesu tog sektora već, nažalost, upravo suprotno'', upozorio je Zeleni forum, mreža udruga za zaštitu okoliša Hrvatske.

Dodjela Zlatnog panja 2018. (Zelena akcija)

Podsjetimo, Zelena akcija, uz podršku mreže okolišnih organizacija Zeleni forum, Ćoriću je prije dvije godine uručila "Zlatni panj" - prestižnu''nagrada'' za doprinos devastaciji okoliša.

Ako se najave o spajanju ova dva ministarstva ostvare, upozoravaju, nastavit će se trend slabljenja sektora zaštite okoliša i prirode. Podsjećaju da je prethodna Vlada značajno oslabila sektor zaštite okoliša i prirode pripajanjem energetike ovom sektoru i inkorporiranjem Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

'Pod Ćorićevom palicom dogodile su se korupcijske afere i po okoliš štetne odluke'

Zeleni forum je još 2018. upozoravao da je pripajanje HAOP-a, kao samostalnog stručnog tijela za zaštitu okoliša i prirode, odluka koja će se negativno odraziti upravo zbog pritiska politike i investitora te slabljenja provedbe okolišnih postupaka i postupka ocjene prihvatljivosti za prirodu.

''Korupcijska afera s izgradnjom vjetroelektrane Krš-Pađene samo je jedan od primjera zašto je dosljedna,  od politike neovisna, provedba propisa i zakona ključna za društvo u cjelini. Spomenuta korupcijska afera, te mnoge druge po okoliš štetne odluke (LNG na Krku, HES Kosinj, šljunčarenje Drave, istraživanje nafte i plina na kopnu, itd.), dogodile su se upravo pod Ćorićevom ministarskom palicom'', podsjećaju iz Zelenog foruma.

Vezana vijest

Klimatska kriza

Ekološka i klimatska kriza u kojoj živimo traži zaokret u politici, gospodarstvu i općenito načinu života prema ekološki osviještenim i održivim rješenjima koja će osigurati kvalitetan i zdrav okoliš kao temelj našeg društva. Na isto poziva i Europska komisija svojim Zelenim planom za postizanje klimatske neutralnosti i održivog gospodarstva, koji je obveza svake zemlje članice i koji je podržala i Hrvatska, a koji je i donesen tijekom njezina predsjedanja Vijećem EU.

''Zeleni oporavak je ključ razvoja našeg gospodarstva i društva, posebice kada smo uz klimatsku krizu suočeni i s ekonomskom i javno-zdravstvenom. Očuvanje potencijala bioraznolikosti i ulaganje u razvoj vlastitih resursa – održive i obnovljive izvore energije, niskougljičnu industriju, ekološku proizvodnju, inovacije i zelene gradove – moraju biti temelj našeg razvoja koji je ugrađen u sve sektore'', poručuju iz Zelenog foruma.

Tomislav Ćorić i Andrej Plenković (PIXSELL)

Stoga su pozvali budućeg premijera, najvjerojatnije je da će to biti Andrej Plenković, da ''u skladu sa svim međunarodnim obvezama, relevantnim strategijama i planovima napravi iskorak te jasno i nedvosmisleno postavi zaštitu okolišu i prirode visoko na ljestvicu prioriteta nove Vlade te da uskladi sve resore sa zaštitom okoliša i prirode te se obveže na zelenu tranziciju''. 

Vezana vijest

Klimatska kriza

Upravo sada imamo jedinstvenu priliku za ulaganja koja će dati snažan poticaj razvoju vlastitih resursa -  u znanje i ljude, u održive i obnovljive domaće izvore energije, domaću industriju i poljoprivrednu proizvodnju, u inovacije i u povećanje kvalitete života u gradovima. ''Sve razvojne i investicijske odluke i akcije koje pokrenemo u narednih šest mjeseci, definirat će naš razvoj u sljedećih desetak godina, a time i našu mogućnost djelovanja na smanjenje emisija ugljika i neminovnu prilagodbu klimatskim promjenama'', istaknula je Ivana Rogulj, programska direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja.

Već sada je iznos potrebnih ulaganja niži od troška šteta i ukupnih koristi za hrvatsko društvo i gospodarstvo, a Zoran Kordić, upravitelj Zelene energetske zadruge, poručuje: ''Na novoj Vladi je da ovu jedinstvenu priliku prepozna i iskoristi, te da se kao društvo okrenemo novom, niskougljičnom i održivom razvoju, stvaranju radnih mjesta i osiguravanju boljih mogućnosti za buduće generacije''.

Na tom tragu u ime organizacija hrvatskog civilnog društva i skupine 550 hrvatskih znanstvenika i znanstvenica za klimu te pet regionalnih razvojnih i energetskih agencija i stručnjaka u zaštiti okoliša, kao i u ime Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, gospodarskog interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, Stručne udruge za sunčevu energiju, u ime mladih iz pokreta Štrajka školaraca za klimu, u ime članova Hrvatske zajednice znanja i inovacija za klimu pod Europskim institutom za inovacije i tehnologiju, u ime različitih drugih stručnih organizacija i tvrtki, udruge su predale Vladi i Saboru svoje zajedničke zahtjeve za zeleni oporavak i zeleni rast te pozvale na otvoreni dijalog, suradnju i zajedničku akciju.

Vezana vijest

Djeca

Predane zahtjeve za zeleni oporavak i zeleni rast formirali su Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga, a poziv na podršku zahtjevima otvoren je i dalje te je za rujan planiran i zajednički dijalog potpisnika inicijative s predstavnicima nove Vlade i zastupnicima. 

Osam točaka Zahtjeva za zeleni oporavak i održivi razvoj Hrvatske

  • uskladiti sve klimatsko-energetske politike, počevši sa Strategijom niskougljičnog razvoja, s Europskim zelenim planom te, kroz dodatnu ambiciju, iskoristiti priliku za pozicioniranje na EU i globalnoj sceni, što podrazumijeva izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za 65 posto do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i pravaca razvoja koji uključuju fosilna goriva. S tim u vezi uskladiti i sektorske strategije koje bi trebale proizlaziti iz razvojne strategije
     
  • obustaviti sva ulaganja u fosilnu industriju, istraživanje i infrastrukturu za iskorištavanje fosilnih goriva te subvencioniranjem fosilnih goriva, a time oslobođena sredstva iz proračuna preusmjeriti u poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, borbu protiv energetskog siromaštva i prateća istraživanja i razvoj
     
  • osigurati da obnova potresom pogođenih zgrada bude sveobuhvatna i niskougljična, u skladu s gotovo nultim energetskim standardom ili energetski najvišim tehnički mogućim standardom te napraviti plan za postupnu obnovu cijelog javnog (posebice obrazovnog i zdravstvenog) te stambenog fonda po istim načelima i uvjetima
     
  • poticati građane i zajednice građana te im omogućiti da budu aktivni sudionici u energetskoj tranziciji - izradom povoljnog zakonodavnog okvira i osiguravanjem adekvatne edukacijske, provedbene i financijske podrške, vodeći pritom računa o osiguravanju istih uvjeta za građane iz ugroženih skupina. Osigurati građanima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, nego i o barijerama koje proizlaze iz drugih zakona

    Vezana vijest

    Bicikl
  • ulagati u održivi promet i poticati održivu mobilnost - izgradnju biciklističke infrastrukture te u promjenu modaliteta prijevoza – osiguravajući adekvatan i dostupan javni prijevoz, posebice u segmentu modernizacije infrastrukture željezničkog prometa. Ulagati u pomoćnu infrastrukturu za razvoj e-mobilnosti te poticati prelazak na e-mobilnost i alternativna goriva (u koje se ne ubraja plin)
     
  • omogućiti ulaganja u zelena radna mjesta te poticati i promovirati razvoj zelene i održive industrije stvaranjem nužnih preduvjeta za povlačenje raspoloživih EU sredstava kroz hitnu prilagodbu i doradu nacionalnog zakonodavnog i strateškog okvira te time omogućiti učinkovit i dugotrajan oporavak od krize i ispunjenje uvjeta za kružno gospodarstvo. To podrazumijeva i stavljanje naglaska na klimatski aspekt u svim tematskim ciljevima prilikom programiranja sredstava iz europskih fondova za period 2021.-2027. godine, uz visoku razinu suradnje sa svim sektorima

    Vezana vijest

    Poljoprivredni potencijali
  • poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao niskougljičnu mjeru te mjeru prilagodbe na utjecaj već neizbježnih klimatskih promjena koje zajedno s COVID-19 krizom sa sobom nose nestabilnost opskrbe hranom te time djelujući u skladu sa strategijom ''Od polja do stola'', održivo koristiti prirodna bogatstva Hrvatske i doprinositi zdravlju i blagostanju
     
  • omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne, uključujući infrastrukturu, usluge i edukaciju građana, temeljene većinom na zelenim rješenjima te potičući ih pritom na okretanje niskougljičnom i bezugljičnom razvoju.
Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!