Ostani doma
Novosti / Hrvatska

Dobre i loše strane

Što donosi euro? Krediti će biti jeftiniji, a nekretnine skuplje

Što donosi euro? Krediti će biti jeftiniji, a nekretnine skuplje
Dino Stanin/PIXSELL

Krediti građanima trebali bi također pojeftiniti, i to barem iz dva razloga

Euro postaje naša službena valuta, a u razdoblju prilagodbe morat ćemo učiniti sve kako bismo iskoristili što više prednosti ove velike operacije i sveli rizike na najmanju moguću mjeru.

U razdoblju prilagodbe morat ćemo učiniti sve kako bismo iskoristili što više prednosti ove velike operacije i sveli rizike na najmanju moguću mjeru. Krhko hrvatsko gospodarstvo, fatalno vezano za turizam, nije davalo čvrsto jamstvo tečaja nacionalne valute, pa je bilo koji pad kune, odnosno skok eura za masu građana značio porast kreditnih rata ili anuiteta.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Fluktuaciju tečaja mnogi su skupo platili. O čemu se radi, najbolje znaju oni koji su primali plaću u kunama, a uzimali kredite u švicarskim francima, piše 24 sata.

Nema troška konverzije 

S eurom je postojao isti problem, ali znatno manjih dimenzija. Taj rizik uvođenjem eura neće biti posve otklonjen, ali će biti smanjen na najmanju moguću mjeru jer će čvrstinu tečaja podupirati njemačko, francusko, nizozemsko, austrijsko i druga jaka gospodarstva na kojima leži snaga i sigurnost europske valute.

Plaće će biti u eurima, rate kredita u eurima, obveze u eurima , a to znači da više neće biti ni troškova konverzije u otplati rata kredita ili lizinga. Banke su dosad ekstenzivno koristile raspon triju tečajeva, kupovnog, srednjeg i prodajnog, kako bi za sebe izvukle maksimum dobiti, a koliko su to dobro radile vidi se i po tome da su, čak i u vrijeme konverzije kredita u francima, najčešće bile u “zelenom“. Preko ljeta su prilično gulile strane turiste na promjeni eura u kune, da bi na jesen kuna opet oslabila - u oba slučaja na korist banaka. Euro je ljeti uvijek bio slabiji kako bi strani turisti morali dati više eura za odgovarajući iznos kuna. Sad toga neće biti.

Novac koji je odlazio bankama ostajat će turistima, dakle, ići će u potrošnju bez posrednika. Krediti građanima trebali bi također pojeftiniti, i to barem iz dva razloga. Prvo zato što neće biti troška konverzije valute, a drugo zato što će prelaskom na euro kreditni rejting Hrvatske porasti.

Rast investicija 

Time bi i zaduživanje države trebalo pojeftiniti, a logično zvuči i očekivanje restrukturiranja postojećeg duga: novim kreditima s nižim kamatama moći ćemo zamijeniti stare s višima. Povećan bonitet države, doduše, dvosjekli je mač: on smanjuje kamatu i omogućuje lakšu nabavu jeftinog novca, ali stavlja Vladu u kušnju lakšeg zaduživanja. Smanjeni će biti i troškovi transakcija, povećana transparentnost cijena.

Hrvatskom gospodarstvu bit će olakšano širenje na druga tržišta, što bi moralo dovesti do povećanja njegove konkurentnosti. Uostalom, standardi koje ćemo morati uspostaviti kako bismo prešli na euro sami po sebi će biti poticaj. Treba očekivati i rast stranih investicija u Hrvatsku koja će, prema valuti, svima postati domaće tržište. Prelazak na euro sprečava i konkurentnu devalvaciju valuta od strane nacionalnih država. Slovenija je, recimo, za razliku od Hrvatske godinama imala plivajući tečaj tolara - koji je svake godine kontrolirano slabio - pa su slovenski proizvodi postajali jeftiniji i time izvozno konkurentniji.

U Hrvatskoj je bio obrnuti slučaj: jaka kuna bila je željeznim sidrom vezana za euro, što je stimuliralo uvoz, a izvoz činilo slabo isplativim. Unatoč mnogih povika na takvu tečajnu politiku, ona nikad nije mijenjana s obrazloženjem da mnogi građani imaju kredite u eurima pa bi ih to pogodilo. Stanje će se u tom smislu promijeniti.

Deficit pod nadzorom 

Uvođenje eura nosi sa sobom i neke manje pozitivne posljedice, koje će uglavnom biti jednokratne. Nova valuta zahtijeva promjenu računovodstvenih sustava, niza softvera, brojila, bankomata, automata za naplatu parkinga... svi će morati prijeći na novu valutu, a to će koštati. Npr. svi parkirni automati morat će umjesto kovanih kuna prijeći na eure i cente te sl.

Bit će, ako je suditi po iskustvu zemalja koje su prije nas usvojile euro, potrebno provesti i brojne treninge za zaposlenike, menadžere, pa čak i potrošače. Sa svojim nacionalnim valutama, kaže jedan stručni rad, države su mogle prilagoditi kamatne stope kako bi potaknule ulaganja i velike kupnje. Euro onemogućuje prilagođavanje kamatnih stopa u pojedinačnim državama, pa takav oblik oporavka mogu zaboraviti. Kamatne stope za eurozonu kontrolira Europska središnja banka. Zemlje s nacionalnom valutom mogle su u slučaju kriza devalvirati svoju valutu podešavanjem svojeg tečaja. Devalvacija je obeshrabrivala kupnju robe u inozemstvu, što je pomagalo da se gospodarstvo vrati tamo gdje treba biti. Kad ne postoji nacionalna valuta, gubi se i ova metoda ekonomskog oporavka.

Ne postoji fluktuacija tečaja za pojedine zemlje eura. Države su se prilagođavale ekonomskim šokovima i reguliranjem državne potrošnje, kroz programe nezaposlenosti i socijalne skrbi koje su vlade u vremenima krize izdašnije financirale. To je vraćalo novac gospodarstvu i poticalo potrošnju, djelujući antirecesivno. No s eurom kao valutom vlade su ograničene na to da proračunski deficit zadrže u skladu sa zahtjevima središnje banke. To ograničava njihovu slobodu javne potrošnje u ekonomski teškim vremenima i njihovu učinkovitost u izvlačenju zemlje iz recesije. Povrh toga, eurizacija pogoduje većim i snažnijim gospodarstvima. Jasno je da će, primjerice, prodor njemačkog kapitala u Hrvatsku biti neusporedivo snažniji nego prodor hrvatskog kapitala u Njemačku, da se zadržimo samo na toj zemlji.

Općenito, poslovanje unutar jedne valutne zone jako dinamizira trgovinu, protok ljudi, roba i kapitala, a ta dinamizacija po prirodi stvari pogoduje jačima. No mogu je iskoristiti i slabiji, ako su pametni. Slovenci su jako strahovali od eura, ali je lakše poslovanje sa zapadom (puno jednostavnije procedure) omogućilo izvlačenje velikih koristi iz prelaska na euro, u čemu su bili, prema običaju, na samom vrhu bivših socijalističkih država, piše 24 sata.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!