Ostani doma
Novosti / Hrvatska

OD ZAPOSLENJA DO STANOVANJA

Mladi će snositi najveći teret koronakrize: Ovo je pet ključnih zadataka za Plenkovića i njegov tim

Mladi će snositi najveći teret koronakrize: Ovo je pet ključnih zadataka za Plenkovića i njegov tim
RTL / PIXSELL / Pixabay

Ako mlada generacija nema posao, pristojnu plaću i stan to su problemi koji će društvo dočekati u budućnosti

Kriza uzrokovana koronavirusom i potres dodatno su pogoršali sve probleme koje mlade osobe ionako već dugo trpe, a brojne znanstvene projekcije diljem svijeta upozoravaju da će upravo mladi snositi najveći teret koronakrize i njezinih (ekonomskih) posljedica. 

Vezana vijest

Andrej Plenković Jacinda Ardern

''Radni odnosi su nestabilni, ne zna se kad bi se mogao dobiti otkaz ili hoće li se dobiti novi ugovor, plaće su nesigurne ili njihov iznos varira ovisno o primanjima ili, često, volji poslodavca, posao u struci je teško naći, a kamo li još da se radi o kvalitetnim radnim uvjetima. Čak i imalo pristojan posao je postalo sve teže naći, a svi ti problemi su puno gori za razne skupine mladih osoba koje nemaju iza sebe sigurnosnu mrežu i bolju ekonomsku pozadinu, u vidu roditelja/skrbitelja koji im mogu pomoći. Kriza je naravno prouzročila i divljanje na tržištu nekretnina što za Hrvatsku, gdje sve više i više generacija mladih mora u podstanarstvo (u skladu s općim trendovima na EU razini), znači vrlo nesigurnu egzistencijalnu situaciju'', upozorio je za RTL.hr Sven Janovski, glavni tajnik Mreže mladih Hrvatske (MMH).

Sven Janovski (Zarko Basic/PIXSELL)

Prošla Vlada, podsjeća, nije napravila nikakve konkretne poteze da adresira te probleme i smatra tužnim koliko je bilo malo pokušaja da se usred pandemije donesu neke hrabre i progresivne ekonomske i socijalne mjere: ''SAD je za vrijeme najkonzervativnije vlade u novijoj povijesti donosio mjere poput izravne isplate pomoći građanima, moratorije na naplatu najamnina čak i kod privatnih najmodavaca, moratorij na studentske kredite, a neke europske države su također pokušale nove stvari kako bi pomogle ljudima. Za to vrijeme, naša reakcija je bila vrlo slaba i neinventivna pa ostaje vidjeti kako će se nova Vlada postaviti prema problemima mladih i hoćemo li konačno doživjeti da mladi prestanu biti floskula kojom se razmeće u javnom, političkom prostoru i da postanu prepoznati prioritet oko kojeg se počinje graditi kvalitetne javne mjere i politike''.

Hoće li Vlada opet štedjeti na mladima? 

''Politike za mlade spadaju u rashodovnu stranu proračuna, a povijest je pokazala da država kad treba štedjeti, uglavnom štedi na toj vrsti javnih politika. S obzirom na činjenicu da je na stavci politika za mlade resornoga ministarstva 2020. godine alocirano smiješnih nešto više od osam milijuna kuna, bojim se da bi se taj iznos u idućoj godini mogao i dodatno smanjiti. To bi značilo da će se brojne udruge mladih i za mlade, centri i klubovi za mlade, neformalne inicijative mladih koji pružaju usluge mladima (savjetovanje, informiranje, edukacijske aktivnosti, kulturne djelatnosti) boriti za egzistenciju - upravo u vremenima kad je esencijalno imati strukture podrške mladima'', upozorio je za RTL.hr Marko Kovačić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i suosnivač prvog akademskog programa o mladima u Hrvatskoj, koji se izvodi na Sveučilištu u Rijeci, a na kojem i predaje.

Vezana vijest

Mladi

On se nada da će spajanje dva ministarstva osnažiti upravo sektor mladih s obzirom na to da je dosad bio na marginama, a Janovski ističe nešto što se često zaboravlja: ''Problemi mladih nisu problemi jedne, trenutne generacije već su s jedne strane rezultat dugotrajnih sistemskih i društvenih problema koji se uporno ne rješavaju, a s druge strane su naznaka problema koji će se ukorijeniti u budućnosti. Floskulasto je to reći, ali mladi zbilja jesu budućnost i ako mlada generacija nema posao, pristojnu plaću i stan to su problemi kojima ćemo se kao društvo puno teže baviti u budućnosti''.

Marko Kovačić (Filip Bojić / FB)

''S obzirom na to da su studenti jedna od najranjivijih skupina pogođenih koronakrizom, Slovenija i Kanada dale su im financijsku pomoć, a Kanada je također produžila svoju pomoć osobama ispod 30 godina zaposlenima na nepuno radno vrijeme i na ugovore na određeno jer su i one prepoznate kao one u izrazitom riziku. Neki gradovi u SAD-u (npr. Millburn) odlučili su nagraditi mlade koji su se posebno angažirali u zajednici i pomagali tijekom pandemije. Ujedinjeno Kraljevstvo je lansiralo ad hoc shemu grantova organizacijama mladih i za mlade usmjerenima borbi protiv negativnih posljedica koronavirusa, a isto su napravili Vijeće Europe, Europska komisija kroz Erasmus te UNDP u nekim državama'', naveo je Kovačić kao primjere dobre prakse iz kojih bi i Hrvatska mogla nešto naučiti.

Vezana vijest

Izbori

Smatra da su možda najbolje preporuke o načinu podrške mladima dosle od OECD-a: ''Odnose se na to da bi nacionalne države trebale staviti mlade kao horizontalni prioritet kroz cijelu državnu upravu i vidjeti kako ih uključiti u sve mjere oporavka, ažurirati nacionalne strategije za mlade s ciljevima borbe protiv posljedica koronavirusa, financirati istraživanja ili angažirati nacionalni statistički zavod kako bi se vidjelo koji dio mladih je najpogođeniji i institucionalizirati, ako ne postoje, konzultacije između mladih i donositelja odluka i na temelju konzultacija djelovati u smjeru prevladavanja nepovoljne situacije uslijed koronakrize. Također, trebale bi kombinirati kratkoročne i dugoročne mjere (ekonomskog) oporavka mladih i posebno se fokusirati na mlade u nepovoljnom polozaju - migrante, LGBTIQ osobe, mlade u ruralnim područjima, žrtve obiteljskog nasilja, NEET populaciju ...''

NEET populacija su mladi između 18 i 24 godine koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti usavršavaju (engl. Not in Employment, Education or Training). Mladi koji pripadaju ovoj skupini su teško zapošljivi i zbog toga izloženi riziku od siromaštva i neizvjesne budućnosti.

Trebaju li zbilja sve generacije prolaziti kroz iste poteškoće odrastanja i osamostaljivanja?

Iako bi svaka mlada osoba mogla pred Vladu postaviti svoj set zahtjeva, neke su točke ipak na generalnom popisu problema s kojima se mladi susreću, a koje je temeljem iskustva rada i komunikacije s mladima Janovski istaknuo kao pet ključnih zadataka pred novom Vladom: 

Vezana vijest

Radnici

ZAPOSLENJE – ''naći dostojanstven i dostojanstveno plaćen posao, brzo i lako''

''Dobiti ugovor na neodređeno i imati primanja koja su stabilna i od kojih se može živjeti, a da za vrijeme traženja posao mlade osobe koje nemaju prijašnje radno iskustvo (tj. ne mogu primiti naknadu za nezaposlenost po sadašnjim pravilima) imaju neki tip potpore dok ne nađu posao, pogotovo ako ne mogu računati na obitelj kao sigurnosnu mrežu''.

OBRAZOVANJE – ''konačno doživjeti reformu obrazovnog sustava, kurikularnu reformu i uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja, napraviti osnovno i srednje obrazovanje dostupno svim mladima, bez obzira na imovinsko stanje ili geografsku lokaciju, a isto vrijedi i za visoko obrazovanje''

''Prepoznavanje potrebe da se studentima i učenicima treba osigurati što više uvjeta da mogu nesmetano se obrazovati i završiti obrazovanje, ali pritom imati na umu realnost da neki moraju uz obrazovanje raditi i da taj rad mora biti reguliran, mora doći uz zaštitu njihovih prava kao radnika te da i taj rad mora biti propisno priznat (staž, stečene kompetencije i iskustvo …)''.

Vezana vijest

Djeca

SOCIJALNA SIGURNOST – ''važnije nego ikad, uz sve navedeno što bi trebalo biti dio normalnih politika države, važno je pojačati socijalnu sigurnost u vrijeme pandemije''

''Vrlo lako je ostati bez posla, stana, primanja i ako ne želimo da broj beskućnika i siromašnih naglo poraste tokom krize, to su problemi koje treba kvalitetno adresirati čim se dogode. Isto vrijedi i za rad socijalnih službi, već je zabilježen porast nasilja u obitelji i službe moraju imati kvalitetne mjere da reagiraju na njih, ali i da osiguraju smještaj i egzistenciju žrtvama. Ako se ne bavimo problemima kad oni nastanu, ljudska patnja će se samo produljiti i jednog dana kad izađemo iz stanja epidemije, imat ćemo nesagledive društvene probleme koje će biti teško rješavati''.

STANOVANJE  – ''s jedne strane kvalitetnije mjere koje omogućavaju mladim osobama kupovinu stana, ali ne samo kao povoljniji kredit jer je to samo po sebi mnogima prepreka, već koz stambene zadruge ili najam uz povlaštenu kupovinu''.

''Osim toga, regulacija tržišta najma i cijena, više prava najmoprimcima, stimuliranje dugoročnog iznajmljivanja te investiranje u više studentskog smještaja i javnih stanova''.

Vezana vijest

Mentalno zdravlje

KONTINUIRANA PODRŠKA – ''ako to već prije nije bilo jasno identificirano kao problem, nakon dolaska koronavirusa i potresa u Zagrebu pitanje mentalnog zdravlja konačno je prodrlo u mejnstrim sferu razgovora i tu se otvorila Pandorina kutija problema koje mladi imaju, a koje su ove situacije također samo pooštrile''.

''Dobrim djelom mladim ljudima treba podrška da se bolje snađu u današnjem kompleksnom svijetu, da se nose s teškim i nesigurnim egzistencijalnim uvjetima i da nađu svoj put ka samoaktualizaciji''. 

''To je nešto što se dobrim djelom dosad ignoriralo jer ako su prošle generacije to prošle same, zašto ne bi i sadašnje. No, trebaju li zbilja sve generacije prolaziti kroz iste poteškoće odrastanja i osamostaljivanja? Pogotovo uz pandemiju koja je svima naizgled stavila života na čekanje na nepredvidivi period vremena? Zbog toga je bitno da se uloži u kvalitetnu i kontinuiranu podršku mladim osobama u tranziciji iz obrazovanja na tržište rada, općenito podrška tijekom obrazovanja te pružanje podrške i brige za mentalno zdravlje kroz cijeli život. Između ostalog, mladi na EU razini su to prepoznali te je to jedan od 11 EU Ciljeva za mlade'', podsjeća Janovski.

Vezana vijest

referent za nekretnine, nekretnina, kupnja kuće

Kovačić smatra da je esencijalno početi ulagati u razvoj modela isplativog stanovanja: ''APN nije polučio željene rezultate, no neki drugi modeli jesu. Drzava i jedinice lokalne i regionalne (samo)uprave mogu uložiti u gradnju stanova za mlade koji bi se po povoljnijim cijenama iznajmljivali. Osim stanovanja, esencijalno je nastaviti modernizirati obrazovni sustav, u čemu je Škola za zivot samo djelomično uspjela''. 

Od Vlade, dodaje očekuje i da ''napokon donese i Nacionalni program za mlade kojeg nemamo od kraja 2017. godine, da se izmijeni Zakon o savjetima mladih tako da se liberaliziraju modeli i ide više prema poticanju lokalne participacije mladih i da se napokon akcelerira proces priznavanja rada s mladima kao profesije koja može odgovoriti na sve ove probleme ako joj se za to da prilika i prostor''.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!