SJEĆATE LI SE URNEBESNIH POKUŠAJA?
Nakon potresa restauratore u Zagrebu čeka puno posla: Može li se i Hrvatskoj dogoditi dlakavi 'Krist Majmun'?
Eksperti za povijest umjetnosti i ljubitelji umjetnina na vijesti iz Španjolske često ostanu u posvemašnjem šoku
U Španjolskoj se nedavno opet kao veliki problem pokazao nedostatak zakonske regulative u vezi s restauracijama umjetnina. Rezultat najnovijeg amaterskog uratka mnoge je nasmijao, ali zapravo to i nije smiješno, a mnoge je to navelo i da se zapitaju kako po tom pitanju stoje stvari u drugim zemljama, posebno u Hrvatskoj i jesmo li se ikada suočili s nečim sličnim.
Nakon što je kopija poznate slike “Bezgrešno začeće” baroknog umjetnika Bartoloméa Estebana Murilla postala najnovije u nizu umjetničkih djela unakaženih u amaterskim pokušajima obnove, španjolski konzervatori su zatražili pooštravanje zakona koji reguliraju restauratorske radove.
Privatni kolekcionar, saznalo se prošloga mjeseca, u Valenciji je angažirao restauratora namještaja da ‘’očisti sliku’’, a ovaj je lice Djevice Marije u dva pokušaja prepravljanja uspio dovesti do neprepoznatljivosti.
BBC News - A private art collector in Spain has been left stunned by the botched restoration of the 17th Century Baroque master Bartolomé Esteban Murillo’s Immaculate Conception. https://t.co/bfpNtATqyC pic.twitter.com/suC8H6lQ3i
— Catholic Sat (@CatholicSat) June 23, 2020
Svećenik iz španjolskog gradića Borja angažirao je prije osam
godina župljanku na restauraciji freske ‘’Ecce Homo’’
Eliasa Garcije Martineza iz 1930. godine, a ono
što je učinila ‘’restauratorica’’ bez ikakvog iskustva, šokiralo
je i stručnu i širu javnost – Isus je nakon njezinih intervencija
nalikovao dlakavom majmunu, koji umjesto blaženog izraza lica ima
veliku mrlju.
Eksperti za povijest umjetnosti i ljubitelji umjetnina u Španjolskoj, ali i diljem svijeta ostali su u šoku i nakon restauracije kipa svetog Jurja iz 16. stoljeća u Navarri za koju je svećenik iz tamošnje crkve odabrao lokalnog učitelja.
(AP
images)
Potpuni debakl doživjela je i drvena skulptura Krista, Blažene Djevice Marije i svete Ane, koja se nalazi u kapelici u selu El Ranadoiru. Umjetnina iz 15. stoljeća, koja je izvorno bila neobojena, ‘’osvježena’’ je jarkim bojama u izvedbi amaterske umjetnice i župljanke, također uz blagoslov tamošnjeg svećenika.
Doduše, neke od ''novih izvedbi'' u neka su mjesta privukle
brojne turiste jer ljudi su jednostavno morali vlastitim očima
vidjeti izmasakrirane umjetnine, ali bilo je i onih koji su
smatrali da ''umjetnici i umjetnice'' zaslužni za ‘’Majmuna
Krista’’ i ostale uratke trebaju završiti u zatvoru zbog
uništavanja kulturne baštine.
Struka, međutim, zaziva strožu regulaciju kako se slične stvari
ne bi ponavljale u budućnosti.
Hoy #Estella #Lizarra no es noticia por su espectacular patrimonio histórico, artístico, arquitectónico y cultural en general, lo es por una desgraciada actuación en una talla de San Jorge del siglo XVI que se encuentra en uno de los imponentes templos religiosos de la ciudad pic.twitter.com/EYf8IwTdQp
— KoldoLeozGarciandia (@koldinni) June 25, 2018
Nije baš svima do smijeha
‘’To što se dogodilo u Španjolskoj nije smješno jer su uništena u više navrata vrijedna djela likovnih umjetnosti, vjerojatno djelomično nepovratno’’, upozorio je za RTL.hr Dragan Damjanović, pročelnik Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Sličan, iako ne posve isti slučaj, u Hrvatskoj, prisjetio se, dogodio se kada su, zbog zaštite, s glavnog portala šibenske katedrale uklonjene izvorne skulpture, a umjesto njih su postavljene loše kopije’’.
Podsjetimo, katedrala svetog Jakova u Šibeniku je UNESCO-ov spomenik kulture, a kada su na portal katedrale 2013. bile postavljene autorske interpretacije skulptura, a ne faksimilske kopije bio je to skandal u javnosti koji je podijelio konzervatorsku struku ne samo u Šibeniku, već u cijeloj Hrvatskoj. Naposljetku je odlučeno da na glasovito remek-djelo gotičko-renesansnog stila u Dalmaciji moraju biti vraćene originalne skulpture apostola.
Dragan
Damjanović (Igor Kralj/PIXSELL)
'Zakonska regulativa u Hrvatskoj u osnovi je dobra, no problem je poštivanje zakona i učinkovitiji nadzor'
U Hrvatskoj konzervatorsko - restauratorska djelatnost pripada u regulirane profesije i prema bazi reguliranih profesija koju je sastavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje u tu kategoriju se ubrajaju konzervator, konzervator – restaurator, konzervator tehničar, estaurator tehničar, viši konzervator tehničar i viši restaurator tehničar. Postoje i ovlaštene institucije i privatna poduzeća, a dozvole za rad, odnosno ovlaštenja, za konzervatorsku-restauratorsku djelatnost izdaje Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
‘’Hrvatska ima velik broj konzervatora i restauratora, čiji broj u vremenima koja nisu izvanredna, kao ova postpotresna, vjerojatno jest dovoljno velik, no sada će sigurno nedostajati dio kadra. Problem je i što u Hrvatskoj izumiru brojni stari zanati koji su nužni pri konzervatorskim i restauratorskim radovima’’, upozorava Damjanović.
Skoplje
(RTL)
Smatra da je zakonska regulativa kod nas u osnovi dobra, no problem je, kao što to često biva, poštivanje zakona i učinkovitiji nadzor konzervatorsko-restauratorskih radova: ‘’Tu ima dosta samovolje, koja je dijelom produkt različitih mišljenja unutar struke. U zadnjih nekoliko desetljeća izveden je cijeli niz zahvata koji su po meni kontroverzni jer se išlo na rekonstruiranje pretpostavljenih izgleda ranijih faza građevina po principu starije i ljepše, kao u slučaju u ratu stradale crkve u Gori kod Petrinje’’.
Kad se gradi 'još starije i ljepše'
Doduše, dio je to općih kretanja u zaštiti spomenika u Europi i regiji (u Mađarskoj i Srbiji) gdje se spomenike restaurira kako bi bili prilagođeniji zapravo na prvome mjestu turističkoj industriji.
‘’Kako je turistima teško prilagoditi građevine koje su sačuvane samo u ostacima iznova se grade ili velikim dijelom rekonstruiraju cijele crkve, tvrđave … Ponekad su takvi zahvati prihvatljivi jer se njima zaustavlja propadanje spomenika kulture, kao recimo u slučaju šibenske tvrđave svetog Mihovila, no ponekad se ne radi u pravome smislu o restauraciji već o izgradnji povijesnih luna parkova. Pri tome ne mislim toliko na rekonstrukciju njemačkih gradova uništenih u ratnim zbivanjima tijekom Drugog svjetskog rata koliko na politiku rekonstrukcije srednjovjekovnih gradova i crkava, za koje je jako teško reći kako su zapravo izgledali - zgodni su primjeri Diosgyor u Mađarskoj ili Golubac u Srbiji’’, navodi Damjanović.
Pred strukom u Zagrebu je puno zahtjevnih zahvata
S obzirom na potres koji je pogodio glavni grad Hrvatske, restauratore u Zagrebu, kaže, čeka puno posla: ‘’Ukoliko se doista sva pojedinačno zaštićena kulturna dobra budu obnavljala u skladu s prijedlogom zakona, a za vjerovati je da hoće, bit će izuzetno mnogo zahtjevnih zahvata zbog potrebe obnove arhitektonske plastike na pročeljima, izvornih dekorativnih elemenata na krovištima, dekoracije u unutrašnjosti zgrada, da ne govorimo o obnovi stradalih dijelova fundusa zagrebačkih muzeja - Muzeja za umjetnost i obrt, Arheološkog muzeja, Prirodoslovnog muzeja …’’.
-
Tabloid
-
Show
Marica Korolija u 'Životu na vagi' pokazala svoju iskrenost, suočila se sa svojim problemima, a nakon 'Života na vagi' izašla je još jača!
-
RTL PLAY
-
Sportnet
-
Buzzara
Normalno dopisivanje bake i unuke postalo je hit na Twitteru, a u središtu njihova razgovora našla se – sarma. No, čak ni bakin recept za sarmu nije privukao toliku pozornost koliko način na koji ga je poslala. Naime, unuka je tražila recept za ovu deliciju popularnu na Balkanu, a baka, umjesto da natipka, slikala je papir s receptom i oduševila sve na ovoj društvenoj mreži:
Reci što misliš!