Ostani doma
Novosti / Hrvatska

alarmantna situacija

Meggle je početak: Nemamo dovoljno mlijeka, a za 20 godina domaća proizvodnja mogla bi nestati

Proizvodnja na obiteljskim mljekarskim farmam u Hrvatskoj je pred izumiranjem

Otkako se prije dva tjedna saznalo da Meggle napušta Hrvatsku, zbog čega su brojni radnici i OPG-ovi u problemima, svih zanima što se to događa u mljekarskoj industriji.  U 15 godina broj krava se prepolovio, a broj farmi pao za 40.000.

Krave na farmi u Rugvici žive na visokoj nozi, ali isto se ne može reći za ono malo mljekara što je ostalo u Hrvatskoj.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Ruralni krajevi i ruralni prostori, sela su nam prazna. To je ono što me žalosti i ne vidim način kako uopće više oživjeti proizvodnju mlijeka u tim krajevima", kazao je vlasnik farme Kristijan Pandek

Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj sustavno se gasi. Godine 2005., 44.500 farmi isporučivalo je mlijeko. Pet godina kasnije taj je broj pao na 20.000. Ponovno se prepolovilo 2015., da bi lani imali svega 5400 mljekara.

Vezana vijest

Kolike će biti otpremnine u Meggle-u: 'Borimo se da radnici dobiju više'

Proizvodnja na obiteljskim mljekarskim farmama u Hrvatskoj je pred izumiranjem.

"Sada kada uspoređujemo prvih šest mjeseci ove godine s prvih šest mjeseci prošle godine, opet bilježimo pad otkupa mlijeka za 2,3 posto. Zapravo se nama smanjuje broj proizvođača koji sudjeluju u otkupu, a onaj dio proizvođača koji je okrupnio svoje farme i koji je zaokružio proizvodnju ne može pokriti onaj dio proizvođača koji polako odustaje od otkupa mlijeka", rekao je Dalibor Janda, predsjednik Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka.

Hrvatska uvozi devet puta više mlijeka nego što ga izvozi. Krahu mljekarstva u Hrvatskoj pridonose dumping cijene uvoznog mlijeka, povratna naknada od 50 lipa, nameti, kao i nemar države, kažu mljekari.

"Porez na dodanu vrijednost, koji je jedan od najvećih u Europi, od 25 posto. Slovenija, recimo ima 9,5 posto, Srbija 10 posto, a BiH 17 posto", naveo je Janda.

Broj muznih krava u zadnjih dvadesetak godina se prepolovio. U 2000. imali smo 255.000 muznih krava, 2010. 182.000, pet godina kasnije taj je broj pao na 155.000, a 2018. imali smo 133.000 muznih krava.

Pandek smatra da je mljekarstvo lokomotiva poljoprivredne proizvodnje, ali da se prema njemu svi odnose maćehinski.

"Hrvatski mljekari nisu vlasnici prerađivačkih kapaciteta nego su to nažalost u Hrvatskoj stranci. Oni kao takvi u svakom trenutku mogu staviti ključ u bravu i reći da odlaze iz Hrvatske", kazao je Pandek.

To se dogodilo s Meggleom u Osijeku gdje će na cesti ostati 160 radnika, dok će se proizvođači mlijeka morati snaći s drugim otkupljivačima.

Vezana vijest

Kozje mlijeko, kreme

Zabrinjava i omjer količine proizvedenog mlijeka na broj farmi.

"Mi imamo situaciju da nam je u prošloj godini 699 proizvođača dalo 72 posto mlijeka koje se otkupilo kroz otkup. Znači proizvođači su se specijalizirali, raste količina mlijeka po proizvođaču i raste proizvodnost po grlu", Janda.

Da krave ne daju više mlijeka, bili bismo još i gori. Godine 2000. godine proizveli smo 587.000 tona mlijeka, deset godina kasnije 769.000 tona, 2015. 674.000 tona, a 2018. 599.000 tona. Dakle, s manje krava, proizvelo se više mlijeka, ali daleko smo od samodostatnosti. Na godinu nam je potrebno više od 900.000 tona mlijeka.

"To je strašno. Znamo da smo proteklih godina bili na nekih sedamdesetak posto samodostatnosti. Sad smo pali ispod 50, negdje oko 40 posto i to je zapravo strašno", kazao je Pandek.

Kristijan je jedan od svjetlijih primjera u mljekarskoj industriji. Na farmi ima osam zaposlenih i konstantno ulaže. 

"Da nema europskih fondova u današnjoj situaciji sigurno ne bi postojala moderna mljekarska farma u Hrvatskoj. Sve investicije koje se na mojoj farmi odvijaju su isključivo iz fondova", objasnio je Pandek.

Nastavimo li ovako, za 20 godina domaća proizvodnja mlijeka mogla bi se u potpunosti ugasiti.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!