Ostani doma
Novosti / Hrvatska

KRONOLOGIJA OLUJE

Počela je u zoru na današnji dan: Zašto je povijesna akcija kodno nazvana Kozjak '95 i kako je tekla 'bitka svih bitaka'

Oluja je, uz operaciju Bljesak, ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata.

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata Oluja počela je prije 25 godina, a njome su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu te omogućene oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini. 

U toj operaciji, za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su oko 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države. Oluja je, uz operaciju Bljesak, ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Podaci Hrvatsko memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata govore da su hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a, general Zvonimir Červenko.

Vezana vijest

Obljetnica u Kninu, arhiva

 Operacija Oluja završila je za 84 sata

Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač.

U hrvatskim snagama bilo je oko 200 tisuća vojnika koji su u svega 84 sata oslobodili 10.400 četvornih kilometara okupiranog područja.

Knin je oslobođen za 31 sat, a operacija Oluja završila je za 84 sata.

Centar navodi da je u operaciji poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo.

 

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin.

Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja.

Vezana vijest

Zoran Milanović

Također, operacijom Oluja hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća te je time spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 8300 Bošnjaka.

A kako je sve počelo?

Nakon obilaska oslobođenog terena u Sajkoviću, oslobođenom u akciji Zima '94. u prosincu, ministar obrane Gojko Šušak dao je generalu Anti GotoviniRahimu Ademiju zapovijed da osmisle i pripreme plan za oslobađanja Knina. Sljedeća tri dana Gotovina i Ademi radili su plan za oslobođenje Knina.

Operativni plan za oslobođenje Knina ima je kodni naziv ‘Kozjak 95’  kako bi neprijatelj pomislio da kad krene priprema operacije da će hrvatska vojska s glavnim snagama kao partizani 1945. krenuti iz pravca Vrljike preko Ploče na Knin.

Zbog toga su oni cijelu svoju obranu okrenuli prema tom pravcu i prema Šibeniku i Zadru odakle su očekivali napad.

Oluja sa stajališta vojnog umijeća i doktrine po kojoj je izvedena bez ikakve dvojbe pripada nečemu što se može nazvati vrhunski provedenom operacijom. To je potvrdio i bivši američki ministar obrane i bivši general američkih marinaca James Mattis, koji je izjavio kako se operacija Oluja izučava u američkim vojnim školama.

Vezana vijest

Pavao Miljevac

Tijek operacije

Prvog dana operacije na području Dalmacije i Knina HV je pod zapovjedništvom generala Ante Gotovine uništio srpske linije obrane s istočne i sjeverne strane Dinare te s južne strane iz smjera Miljevaca te su time bili otvoreni svi putovi za konačan napad na Knin drugog dana operacije. Nositelji glavnih udara po srpskim linijama obrane u dalmatinskom zaleđu i oko Knina bile su 4. i 7. gardijska brigada, te 81. gardijska bojna. Također, 2. bojna 9. gardijske brigade napredovala je na Velebitu i ostvarila uvjete za udar na Gračac. Sve ostale pričuvne postrojbe u području dalmatinskog zaleđa, 113. brigada, 112. i 144. brigada HV-a te domobranske postrojbe, uglavnom su vatrom vezivale srpske snage na svom području dok su gardijske brigade napredovale prema Kninu.

Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok, Čista Mala, Čista Velika, Uništa, Gornji Baljci, Dabar, Novoselija, Sibić, Gora, Strašnik, Graberje, Višnjica,Predore, Uštica, Tanac, te prijevoj Mali Alan i područje Dulibe – Tulove grede na Velebitu.

Srpske snage u jutarnjim satima toga dana granatirale su Dubrovnik, Biograd na moru, Gospić, Otočac, Sisak i Sunju (potom su granatirani Karlovac, Nuštar i druga naselja u Hrvatskoj), a u tim napadima stradali su civili i civilni objekti.

Drugog dana operacije u 5 sati ujutro počelo je oslobađanje Knina, a zadaću su preuzele 4. i 7. gardijska brigada. Zauzimanjem Grahova u BiH još prije početka Oluje hrvatske su snage izbile na prilaze Kninu i presjekle jedinu komunikaciju koja je iz Knina preko Drvara vodila prema Banjoj Luci. Time su snage 7. korpusa krajinske vojske došle u poluokruženje. 

Uz pomoć hrvatskih bespilotnih letjelica, koje su navodile topničku vatru 20. topničkog divizijuna HV-a, 5. kolovoza u jutarnjim satima uništeni su topnički položaji srpske vojske na poligonu Crvena zemlja kod Knina, s kojih su se branili prilazi Kninu, a to je označilo definitivni početak kraja srpske vojske.

Oslobođeni su: hrvatski kraljevski grad Knin s okolicom, Ljubovo, Žitnić, Lovinac, Gračac, Novi Lički Osik, Ostrovica, Primišlje, Plaški, Dubica, Vrlika, Kijevo, Drniš s okolicom, Obrovac, Benkovac, Zemunik Gornji, Biljane Gornje, Biljane Donje, Škabrnja, Nadin, Smilčić, Karin, Saborsko, Lička Jesenica, Vaganac, Ličko Petrovo Selo, Rakovica, Drežnik Grad, Željava, Medak, Petrinić Polje, Trnavec, Lički Ribnik, Gornji Poloj, Glinsko Novo Selo, Župić i Župić brdo, Šanja, Vilusi, Pecki, Luščani, Križ, Cepeliš, Strmen i druga naselja.

Dan kasnije, 6. kolovoza (nedjelja) 1995. godine oslobođeni su: Petrinja, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, Šaš, Veliki Šušnjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i druga naselja. Istoga dana kod Tržačkih Raštela, na samoj granici na Korani, susrele su se postrojbe Hrvatske vojske (general bojnik Marijan Mareković) i 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine (general Atif Dudaković).

U ponedjeljak, 7. kolovoza 1995. oslobođeni su: Gornji i Donji Lapac, Mazin, Dobroselo, Boričevac, Kulen Vakuf, Cetingrad, Veljun, Krnjak, Vojnić, Gornje Mekušje, Kamensko, Tušilović, Turanj, Šanac, Jelaši i druga naselja.

Izjava ministra obrane RH Gojka Šuška da je operacija završena u 18 sati toga dana, potvrdila je da konačna pobjeda hrvatskih snaga nije upitna, no ostalo je još nekoliko 'džepova' otpora protivnika.

Vezana vijest

Knin - Oluja

U utorak, 8. kolovoza predaja pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa SVK, u Topuskom oko 14 sati, označila je kraj operativnoga dijela operacije Oluja, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

Ratni plijen koji je uzela Hrvatska: 4.112 komada pješačkog oružja, 159 ručnih bacača, 120 raznih minobacača, 98 topničkih oruđa (kalibra 76-152 mm), 6 višecijevnih lansera raketa 128 mm, 59 protuzrakoplovnih topova, 54 oklopna vozila, 22 inženjerijska stroja, 497 vojnih motornih vozila, 6 zrakoplova lovačko-bombarderske avijacije...

Podizanje hrvatske zastave

Jedan od najvažnijih trenutaka te povijesne akcije bilo je podizanje hrvatske zastave na kninsku tvrđavu, koja je uzdignuta i postavljena 5. kolovoza 1995. godine u 10 sati i 15 minuta. Podigli su je pripadnici 7. gardijske brigade Puma iz Varaždina, istoga dana kada je oslobođen hrvatski kraljevski grad Knin.

Elvis Mihić (Rijeka), Mario Bilač (Vodice), Eduard Baltić (Čakovec), Ivica Novoselec (Zlatar Bistrica), Jasmin Hadžić (Beli Manastir), Miljenko Hajsok (Varaždinske Toplice) - heroji su koji su se prvi popeli na kninsku tvrđavu.

Skidanje zastave, uistinu, nije bio lagan zadatak. Bila je vezana čeličnim lancem i sajlom, a koloturnik za spuštanje i podizanje zastave bio je na čak četiri metra visine.

Činilo se da traje cijelu vječnost. Penjao sam se, držao se nogama i jednom rukom za jarbol, a drugom rukom pokušavao sam otpetljati lanac na kojem je bila zastava. Nije išlo. Pokušao sam s obje ruke, uhvatio lanac, ali sam izgubio oslonac na jarbolu. Lanac je pukao i jedan kraj mi je ostao u rukama, a ja sam pao s četiri metra visine. Umalo sam glavom udario u kamen i izgubio život

Jasmin Hadžić

Na jarbol su se penjali Mario Bilać, Eduard Baltić i Jasmin Hadžić. Osobno ih je za taj zadatak odabrao general bojnik Ivan Korade, tadašnji zapovjednik Puma.

Penjali su se četiri ili pet puta i nikako nisu mogli dohvatiti zastavu.  

"U svoj toj velikoj želji i umoru izgubio sam osjećaj o vremenu. Činilo se da traje cijelu  vječnost. Penjao sam se, držao se nogama i jednom rukom za jarbol, a drugom rukom pokušavao sam otpetljati lanac na kojem je bila zastava. Nije išlo. Pokušao sam s obje ruke, uhvatio lanac, ali sam izgubio oslonac na jarbolu. Lanac je pukao i jedan kraj mi je ostao u rukama, a ja sam pao s četiri metra visine. Umalo sam glavom udario u kamen i izgubio život", ispričao je Jasmin Hadžić.

Neprijateljska zastava ujedinjenim snagama njih trojice je napokon pala, ali na taj lanac se više nije mogla izvjesiti hrvatska zastava.

Zbog tog razloga veliku dvadesetmetarsku hrvatsku zastavu izvjesili su preko zidina kninske tvrđave i time poručili da je Knin napokon oslobođen, a pobuna koja je započela 1991. ugušena.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!