Ostani doma
Novosti / Hrvatska

KOGA VOLE MLADI, A KOGA OBRAZOVANIJI

Donosimo nove detalje Cro Demoskopa: 'HDZ je pridobio mlade zahvaljujući samo jednoj stvari'

Donosimo nove detalje Cro Demoskopa: 'HDZ je pridobio mlade zahvaljujući samo jednoj stvari'
Dalibor Urukalovic/Pixsell

Među mlađom populacijom su posebice uspješni oni koji djeluju svježe - Možemo i Most, pokazuju

RTL je u četvrtak ekskluzivno objavio najnovije istraživanje Cro Demoskop koje je provela Promocija plus.

Mjesec dana poslije parlamentarnih izbora HDZ je uvjerljivo na vrhu ljestvice političkih stranaka s izborom od 32,9 posto. Porazom uzdrmani SDP je na drugom mjestu s 18,1 posto, dok je platfroma Možemo! na trećem mjestu s 11 posto.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Premijer Plenković je najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 24,6 posto (prema 19,4 posto iz prethodnog mjerenja u lipnju). Na drugom je mjestu predsjednik Milanović s izborom od 11,3 posto (prema 15,3 posto u lipnju). Ministar Marić je na trećem mjestu s izborom od 4,5 posto (prema 2,2 posto iz lipnja), a slijedi ga ministar Beroš s 4,3 posto izbora (8,1 posto u lipnju).

Vezana vijest

Demoskop

HDZ omiljen među starijima, Možemo druga najjača stranka među mladima

Donosimo nove detalje istraživanja, o popularnosti stranaka po dobnim skupinama. Kada se pogleda dob, naime, HDZ ima najveću podršku među biračima starijima od 70 godina (41,4 posto), zatim slijedi dobna skupina od 50 do 59 godina (38,5 posto), 36,2 posto imaju podršku među ljudima između 60 i 69 godina.

Što je populacija mlađa to je podrška manja - dobna skupina između 40 i 49 godina (26,7 posto), od 30 do 39 godina (26,4 posto) dok najmanji postotak podrške imaju u najmađoj skupini od 18 do 29 godina (25 posto).

No, čini se da HDZ bolje kotira među tom najmlađom populacijom u odnosu na SDP koji u toj dobnoj skupini ima svega 15,3 posto podrške.

SDP najveću podršku ima među biračima starijima od 70 godina (28,6 posto). Dobna skupina od 60 do 69 godina (22,5 posto), birači između 50 i 59 godina (14,7 posto), oni između 40 i 49 godina daju im podršku od 10,8 posto te 14,7 posto glasača u dobi od 30 do 39 godina dalo im je podršku. 

Za razliku od ovih dviju stranaka, platforma Možemo prema rezultatima najbolje kotira među najmlađim glasačkim tijelom (17,7 posto) dok najlošije prolaze kod najstarije populacije iznad 70 godina (5 posto).  

Popularnost po obrazovanju

Što se tiče obrazovanja HDZ ima najveću podršku, 64,7 posto među ljudima bez obrazovanja. Među onima koji su završili osnovnu školu ona iznosi 47,2 posto, a 33,3 posto onih sa srednjim obrazovanjem podržavaju HDZ, dok među visokoobrazovanih tu stranku podržava 19,4 posto.

SDP najveću podršku ima među visokoobrazovanim 23,3 posto, a ona se smanjuje sa stupnjem obrazovanja i najmanju podršku ostvaruju među onima bez obrazovanja 5,9 posto. 

Most najbolji rezultat ostvaruje među srednjeobrazovanim 11 posto, dok skoro isti rezultat ostvaruje među nisko i visoko obrazovanim (osnovna škola - 5,6 posto, visokobrazovani 5,3 posto).

Platforma Možemo najbolje kotira među visokoobrazovanim 21,4 posto, dok skoro nikakvu podršku nemaju među onima bez obrazovanja (0 posto) ili s osnovnom školom (0,7 posto). 

Zamolili smo političkog analitičara Žarka Puhovskog da komentira rezultate istraživanja.

Kako komentirate rezultate stranaka -  HDZ je uvjerljivo prvi, SDP je potonuo, a platforma Možemo! s 11 posto je preuzela poziciju Domovinskog pokreta Miroslava Škore koji je na 8,6 posto?

Trendovi su, uglavnom, očekivani; konkretni rezultati nešto manje. U velikim je biračkim rezervoarima  -  desnome i lijevom - došlo do očekivanih promjena. S obzirom na uspjeh HDZ-a na izborima, pričuvna  je ("prosvjedovna") opcija na desnici (Domovinski pokret) oslabljena, jer se znatan dio birač(ic)a vratio izvornoj opciji (HDZ-u). Na lijevoj poluci je proces obrnut; neuspjeh SDP-a ojačao je političku migraciju ka opciji koja je sve manje pričuvna, a sve više ugrožava vodeću poziciju Socijaldemokratske partije.

Koliko je iznenađujuće što HDZ u odnosu na SDP u dobnoj skupini od 18 do 29 godina ima prednost (HDZ 25 posto, a SDP 15 posto)?

Dvije tradicionalne stranke imaju i tradicionalnu biračku podršku, dakle: starije segmente pučanstva, one iznad šezdeset. HDZ je zastupajući koncept sigurnosti naišao na razmjerno dobar odjek u dijelu populacije kojemu je to egzistencijsko pitanje - a to su mladi. Nasuprot tomu, SDP-ovo repetitivno insistiranje na korupciji kao problemu svih problema ne nailazi na takav odjek među onima kojima je opstanak ključno pitanje. Među mlađom populacijom su posebice uspješni oni koji djeluju svježe - Možemo i Most.

SDP prema anketi najveći broj pristaša ima u dobnoj skupini starijoj od 70 godina (28,6 posto) što je po vama rezultat toga?

SDP je zapravo već dugo usmjeren na stariju publiku koja sebe vidi kao one kojima je od 1990. na dalje oduzeto mnogo toga što su smatrali neupitnim. Slično važi i za HDZ, no ovdje se radi o drugome političkom polu, o onima koji smatraju da je 1990. konačno ostvaren davni san.

Koliko je pojava platforme Možemo rezultat toga što je SDP izgubio mlađe birače?

Pojava ove platforme je vezana uz nezadovoljstvo lijevo orijentirane, uglavnom mlađe biračke skupine ponašanjem SDP-a - ponajprije u Zagrebu, a onda i u cijeloj državi. Njezin je uspjeh doveo do toga da je dio mlađih koji bi svjetonazorski bili na SDP-ovu tragu, ali su razočarani, prešao iz pasivnosti (povlačenja iz političkog života, pa i iz sudjelovanja na izborima) u novu aktivnost koju omogućuje platforma Možemo.

Što se tiče Domovinskog mosta najveća podrška je dobnoj skupini između 40 i 49 godina.

Ta podrška nije zapravo iznenađujuća. Radi se o pretežito desno orijentiranim birači(ca)ma, koji su nezadovoljni svjetonazorskim vrludanjem Plenkovićeva HDZ-a (posebice s obzirom na Istambulsku konvenciju i referendume), a koji, najčešće, nisu do sada klijentelistički jasno vezani uz vlast.

Što je prema vašem mišljenju presudilo da Most ima najveću podršku među mlađim glasačima od 18 do 29 godina?

Most je stvorio barem privid novuma, dijelom novi (a glasni) ljudi nadovezali su se na tvrdu jezgru Mosta, te tako iskoristili činjenicu da se glasa po različitim izbornim jedinicama; oni su imali odgovarajuće kandidate za te različitosti. Istovremeno, i oni novi su - kao i dosadašnji - Mostovi političari ostali vjerni račanovskome "odlučnom možda"; uglavnom se nisu opredjeljivali o svjetonazorskim dilemama, nego su naglašavali moralne, namjesto političkih kategorija. To se sviđa mnogima od mlađih koji su načelno "razočarani politikom"."

Kako komentirate rezultate po obrazovnim skupinama, ima li tu iznenađenja?

Nema tu većih iznenađenja. HDZ ima i dalje visok stupanj podrške neobrazovanih, ali je i jedna od tri najjače stranke među visokoobrazovanima.

Interesantan je slab rezultat Mosta među visokoobrazovanima, što ukazuje na imanentne nedostatke njihova koncepta krpanja liste po izbornim jedinicama. Indikativno je da je Domovinski pokret najravnomjernije podržan u različitim obrazovnim skupinama, što možda ukazuje na to da je desna orijentacija dijelom neovisna o obrazovnim razlikama.

Premijer Andreju Plenkoviću  je po istraživanju najpozitivniji političar, tako ga ocjenjuje četvrtina ispitanika (24,6 posto u odnosu na 19,4 posto u lipnju) je li razlog tome pobjeda na izborima?

Stara uzrečica "Ništa ne uspijeva kao uspjeh" opet se je jednom pokazala točnom. Plenković je veliki pobjednik i stranačkih i parlamentarnih izbora, pa mu se to očito honorira. Istovremeno, vlast je intervenirala u svakidašnji život (nudeći spas od pandemije) i u ekonomiju na način koji je neusporediv s bilo kojim ranijim razdobljem (u neovisnoj Hrvatskoj), pa se i to pripisuje kao plus jakome čovjeku na čelu te vlasti. Valja tek vidjeti kako će njegovo relativiranje dosadašnjega koncepta patriotizma u kninskome govoru ocijeniti biračko tijelo u narednoj anketi. 

Na drugom mjestu je predsjednik Zoran Milanović, ali mu je popularnost pala s 15,3 posto u lipnju na 11,3 posto. Što je po Vama rezultat tog pada? 

- Milanović je od početka dijelio biračko tijelo. Njegovi recentni pokušaji da se približi desnici (još?) nisu pokazali rezultate, ali ga se "njegovi" sve jasnije odriču. Oni između doživljavaju ga kao dokonog političara koji muti vodi da ga se ne zaboravilo.

Ministru Berošu popularnost se prepolovila. Iako je zauzeo četvrto mjesto na listi najpozitivnijih političara, bilježi pad veliki popularnosti s 8,1 u lipnju na 4.3 posto. Kako to komentirate?

- Stožer je općenito dojadio ljudima pa i njegove najvidljivije figure. S jedne strane, važi psihološko pravilo da se ljudi teško dva puta preplaše istoga, s  druge taj je stožer i odveć očito korišten u dnevnopolitičke svrhe. Uz to, Beroš ima dosta ograničen vokabular, pa su njegove (prečesto ponavljane) fraze postale sve više povodom za viceve.

 

 

 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!