Ostani doma
Novosti / Hrvatska

TERITORIJALNI PREUSTROJ

Reforma koju (ne)ćemo dočekati: 'Manji broj snažnijih općina mogao bi jeftinije provesti projekte'

Reforma koju (ne)ćemo dočekati: 'Manji broj snažnijih općina mogao bi jeftinije provesti projekte'
Zarko Basic/PIXSELL

Otpori dolaze s puno strana, a presudna je politika, ističe bivša ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović

Efikasna javna uprava jedan je od preduvjeta za odvijanje i unapređenje poslovne aktivnosti u zemlji, ističe Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta u Zagrebu, koja je tijekom 2016. godine bila i ministrica uprave u prvoj Vladi HDZ-a i MOST-a.

Vezana vijest

Gdje će lokalni dužnosnici dobiti otkaze i koje se općine spajaju? Otkrivamo kako će izgledati reforma javne uprave! (thumbnail)

''Problem hrvatske javne uprave je u tome što je slaba i rascjepkana s velikim brojem javnih tijela pa je određena institucionalno, a ne funkcionalno. Ne postoje jasni kriteriji razgraničenja između tipa poslova koje obavljaju pojedina tijela, neučinkovita je njihova unutarnja organizacija i poslovni procesi, a sve to se negativno odražava na sve korisnike, pa i na poduzetnike'', kazala je Jurlina Alibegović u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Do moderne i učinkovite javne uprave dolazi se nizom mjera, objasnila je: ''Smanjenjem rascjepkanosti i preklapanja poslova državne uprave koje obavljaju središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te ostale pravne osobe s javnim ovlastima, standardizacijom unutarnjeg ustroja i unapređenjem poslovnih procesa u tijelima javne uprave, funkcionalnom i fiskalnom decentralizacijom, postizanjem optimalnog teritorijalnog preustroja, ali i mjerama optimizacije zaposlenih, jačanja znanja i vještina zaposlenih u javnoj upravi i povećanjem digitalizacije javnih usluga''. 

Zbog toga, napominje, ne čudi što su otpori bilo kakvoj promjeni postojećeg neefikasnog stanja i reformi snažni: ''Akademska i istraživačka zajednica odavno je dala podršku za provođenje složene reforme javne uprave, ali je za njezino provođenje potrebna puna politička podrška svih parlamentarnih stranaka, zaposlenih na dužnosničkim, službeničkim i namješteničkim mjestima u javnoj upravi, poduzetnika i građana, civilnog društva, široke javnosti, odnosno svih pružatelja i korisnika javnih usluga. Otpori provođenju cjelovite reforme dolaze s puno strana, pri čemu je uloga politike presudna''.

Prisjetila se vremena dok je na bila ministrica, kazavši da je usprkos načelnoj podršci reformi koja je sadržana u Programu rada Vlade, ''postojao nedostatak političke volje ministara i političke stranke kojoj su pripadali (HDZ), te neodgovarajuća stručna spremnost službenika u ministarstvima kojim je zadaća izrada obrazloženja za pripremu tog dijela reforme ili nedovoljne upute ministara što bi trebali pripremiti''.

''Ministri nisu shvaćali da su to strukturne reforme koje vode javnoj upravi koja u potpunosti radi na zadovoljstvo svojih korisnika vodeći se ciljem povećanja transparentnosti i racionalnog korištenja javnih sredstava. HDZ-ovi ministri nisu bili spremni podržati mjere za unapređenje proračunskog planiranja i sustava upravljanja koji se temelji na postignutim rezultatima, većem fokusu na transparentnost, povećanju efikasnosti, otvorenosti javnosti i vodstvu u javnom sektoru te povezivanju operativnih aktivnosti s postignutim sektorskim ishodima. Nisu željeli ni nove poslove u svom resoru, ni bilo kakvo zamjeranje rukovodećim kadrovima u tim tijelima ili političke probleme zbog potrebnog zbrinjavanja viška, pretežito administrativnog osoblja u pravnim osobama za koje se obavi spajanje i/ili pripajanje'', kazala je bivša ministrica.

Sadašnji HDZ-ov ministar pravosuđa i uprave najavljuje, a to naglašavaju i drugi visoki dužnosnici HDZ-a, smanjivanje broja lokalnih dužnosnika. Jurlina Alibegović upozorava: ''Ukidanje zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika u gradovima manjim od 35.000 stanovnika te smanjenje broja vijećnika i zastupnika u općinskim i gradskim vijećima, u županijskim skupštinama i skupštini Grada Zagreba ne predstavlja reformu, nego se provodi isključivo zbog određenih ušteda u lokalnim proračunima. To je važan cilj, ali sam po sebi ne dovodi do racionalne organizacije lokalne i regionalne samouprave, ni jačanja općina i gradova u boljoj organizaciji i ekipiranju obrazovanijim službenicima za obavljanje lokalnih poslova i pružanje usluga stanovništvu koje tu živi i ima iste potrebe kao i ono koje živi u većim središtima''.

''Iz programskih ciljeva Vlade iščitavam da Vlada nema političke snage ni svijesti o potrebi pripreme reforme u sustavu lokalne i regionalne samouprave. U Hrvatskoj će preostati isti broj općina i gradova, s malim prosječnim brojem stanovnika (2960 stanovnika je prosjek za općine). Čak 276 općina ima manje od 3000 stanovnika, u njima živi ukupno 509.818 stanovnika, odnosno 41 posto ukupnog stanovništva općina i 11,9 posto ukupnog stanovništva Hrvatske. Prosječna veličina grada je 17.681 stanovnik (bez Zagreba), od čega 16 gradova ima status velikog grada (više od 35.000 stanovnika) i sedam gradova (županijska središta s manjim brojem stanovnika); 51 grad ima između 10.000 i 35.000 stanovnika, a 60 gradova manje od 10.000 stanovnika. Postojeće stanje govori da tako male lokalne jedinice nisu sposobne kvalitetno obavljati svoje nove i lokalnom razvoju usmjerene dužnosti'', istaknula je.

Reformu bi, ističe, predstavljalo ''smanjivanje nepotrebno velikog broja općina i gradova, njihovo spajanje radi kvalitetnog obavljanja zadaća na lokalnoj razini. Teritorijalne su reforme provedene u mnogim zemljama EU-a. U nekim je zemljama došlo do regionalizacije, odnosno do okrupnjavanja srednje razine javne vlasti u veće homogene prostorne cjeline – regije''.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!