Ostani doma
Novosti / Hrvatska

IVA TOMIĆ

Glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca za Direkt: 'Ako će Vlada nastaviti s mjerama, neka to kaže na vrijeme'

'Kao što pojedinci moraju planirati život i izdatke, isto tako moraju i poslodavci.'

Ekonomske mjere koje su vladajući najavili, trebale bi pomoći da na jesen ne doživimo val otkaza koje su prognozirali brojni analitičari. Jer, 16.000 ljudi zasad je ostalo bez posla zbog aktualne krize.

Vezana vijest

Zdravko Marić

Trenutno je nezaposleno 150.915 osoba, BDP je pak pao najviše od kad ga mjerimo, 15 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ali i u odnosu na prvo tromjesečje. Europski je prosjek 11,7 posto. A od Hrvatske je gore prošlo samo pet zemalja, i to Španjolska, Velika Britanija, Francuska, Italija, Portugal.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Najviše su tom hrvatskom potopu doprinijeli pad izvoza roba i usluga za 40 posto te pad osobne potrošnje za 14 posto.

O ekonomskoj krizi i onome što nas tek čeka naša Mojmira Pastorčić razgovarala je s Ivom Tomić, glavnom ekonomisticom Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Jedini tko troši u ovo doba krize je država, na potpore za očuvanje radnih mjesta. Hoće li ove današnje mjere spriječiti porast broja nezaposlenih?

"Nadamo se da će spriječiti veliki najavljeni val otkaza, koji je zapravo bio najavljivan i za puno ranije, ali potpore koje su i dosad bile na snaze su uvelike pridonijele tome da ta nezaposlenost nije drastično povećana. Zapravo, brojke zaposlenosti kad pogledamo, u prvih sedam mjeseci, su niže nešto iznad jedan posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine."

Sad se one prognoze o 100.000 nezaposlenih do kraja godine čine pretjerane i ne čine se realnima?

"Pa ne čine, pogotovo s ovom današnjom najavom o nastavku mjera do kraja godine. Ako se prisjetimo, od ožujka do svibnja, više od jedne trećine svih zaposlenih koristilo je ove potpore. To je uvelike utjecalo na to da se spriječe novi otkazi. Neki ljudi jesu ostali bez posla, to se ne može zanemariti, ali nije došlo do drastičnog povećanja kao tijekom krize 2009."

Završava ljeto, sezoni je kraj, sad bismo mogli vidjeti sezonce koji ostaju bez posla.

"Hrvatsko gospodarstvo i samim time tržište rada ima izražen taj sezonski karakter pa je jesen obilježena nešto većim priljevom radnika na Zavodu za zapošljavanju pa će vjerujem i ove godine biti tako, nakon završetka sezone, koja će trajati kraće no što smo se nadali. Nešto veći broj nezaposlenih bi mogao biti, ali čvrsto se nadamo da neće doći do velikog vala novih otkaza. Nama u HUP-u, sindikatima pa očito i Vladi prioritet je očuvanje radnih mjesta."

Pad od 15 posto odnosi se na travanj, svibanj i lipanj. Dakle, ono najgore razdoblje karantene i lockdowna. Hrvatska je među šest zemalja koje su najgore prošle? Zašto, ima li to veze s turizmom?

"Ima. Zapravo, ima veze sa strukturom ekonomije, u kojoj je turizam jako bitna stavka. Ako pogledamo, 15 posto je jako puno. S druge strane, u ta tri mjeseca koja promatramo, u dva mjeseca je veći dio gospodarstva bio potpuno onemogućen u radu ili zatvoren pa možda tih 15 posto i nije tako strašno."

Ogroman je pad izvoza, posebno kad se govori o uslugama, čak 40 posto. To je isto turizam.

"Tako je, gledamo ih zajedno pa je to 40 posto, ali usluge prednjače sa 60 posto, dok je izvoz roba pao za nešto iznad deset posto. To nije malo, ali to je jedna ohrabrujuća vijest. Ako pogledamo jedan drugi dio ekonomije... tih pokazatelja, onda zapravo pad industrijske proizvodnje u prvih sedam mjeseci nije tako drastičan. Veći je na razini Europske unije. Imali smo izraženiji pad u sektoru usluge, uključujući čak i trgovinu, nego u dijelu robnog izvoza, industrijske proizvodnje."

Imali smo i pad osobne potrošnje od 14 posto, a bez toga nema oporavka.

"Taj pad je najviše utjecao na pad BDP-a jer osobna potrošnja najviše sudjeluje u samoj strukturi BDP-a. Bez oporavka osobne potrošnje, kao što smo svjedočili proteklih pet godina, neće biti ni oporavka ukupnog gospodarstva. A sad, kako motivirati ljude da troše... u ovim neizvjesnim vremenima to je jako teško. Vidimo da zdravstvena kriza nije ni izbliza riješena pa ljudi odgađaju i neku planiranu potrošnju. Ono što je bitno u tom kontekstu je upravo ono što smo danas čuli. Ako će Vlada nastaviti s mjerama, neka to jasno i transparentno najavi na vrijeme. Jer, kao što pojedinci moraju planirati život i izdatke, isto tako moraju i poslodavci."

Slažete li se s analitičarima da će oporavak trajati do 2023.? Je li to realna procjena?

"Prije 2022. sigurno nećemo, ali ne želim ići toliko daleko jer smo u situaciji kad je teško raditi prognoze. One koje smo radili prije par mjeseci, već sad se mijenjaju. Turistička sezona bila je nešto bolja no što smo očekivali, ali očekivali smo i da će biti do kraja godine pronađeno cjepivo. A sad ulazimo u početak nove školeske i akademske godine pa i nekakvog poslovnog ciklusa, gdje se svi skupa moramo nositi sa epidemiološkim mjerama, što stvara dodatni trošak, ali i nekakav pritisak na poslovanje i na sve skupa. I u tom kontekstu naša Vlada, na čelu sa Stožerom i resornim ministarstvima, mora se jasno odrediti prema svemu tome, a ne da nam se dešava kao prošli tjedan - da jedna županija odjednom odluči zatvoriti teretane, što utječe na živote jednog dijela ljudi."

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!