Ostani doma
Novosti / Hrvatska

KORONAKRIZA

Pomoć za plaće ide i dalje, 534 tvrtke odlučile su raditi kraće: 'Vlada kupuje vrijeme'

Pomoć za plaće ide i dalje, 534 tvrtke odlučile su raditi kraće: 'Vlada kupuje vrijeme'
Shutterstock

Sve više ekonomista upozorava da čuvanje postojeće strukture gospodarstva možda nije dobro

Dosad su 534 tvrtke s 24.192 zaposlena radnika zatražile subvencije za skraćenje radnog tjedna. Svima njima država će isplatiti do 2.000 kuna po radniku, a mjera će se primjenjivati do kraja godine.

Vezana vijest

Luka Burilović

Poduzetnici iz posebno ugroženih djelatnosti, s padom prihoda većim od 60 posto u odnosu na prošlu godinu, moći će računati na 4.000 kuna državne potpore za plaće zaposlenih do kraja ove godine, najavio je premijer Andrej Plenković prošli tjedan, a formalna odluka o produljenju mjera donesena je u ponedjeljak na sjednici Upravnog vijeća Zavoda za zapošljavanje.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Produljenje potpora u punom iznosu posebno se odnosi na tvrtke u prijevozu putnika, ugostiteljstvu, turoperatore i poduzetnike vezane za rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje te poduzetnike i djelatnosti koji neće moći raditi zbog mogućih odluka stožera o zabrani rada. Potpora uključuje i otpis pripadajućih doprinosa.

Procjenjuje se da će se produljenje potpora odnositi na približno 70.000 zaposlenih, za što će država dodatno osigurati oko 800 milijuna kuna. Ukupno bi tijekom ove godine potpore za čuvanje zaposlenosti mogle dosegnuti desetak milijardi kuna, financiraju se iz državnog proračuna, ali iz Vlade uvjeravaju da će dio sredstava biti kompenziran iz različitih europskih izvora.

Vezana vijest

Hrvoje Bujas

''Na produljenje mjera gledam kao na kupnju vremena sljedećih nekoliko mjeseci, da se vidi što će se događati i razmisli gdje je najpametnije uložiti. Potraje li ova situacija i dalje, pojavit će se veća potreba da se investira u ljude i nove tehnologije'', komentirao je za Večernji list analitičar Ekonomskog instituta Zagreb Danijel Nestić

Najveći broj primatelja državne pomoći evidentiran je u travnju, oko 582.000, u lipnju su državne potpore isplaćene za 78.000 zaposlenih, u srpnju za 64.000. Mnoge su države također pokrenule drugi masovni krug potpora kako bi sačuvale gospodarsku aktivnost jer se sve više vjeruje da će do povratka na stare poslovne modele i načine ponašanja proći dosta vremena.

Privremeno smanjenje PDV-a jedna je od češćih opcija. Tako Grčka produljuje smanjenje PDV-a za turizam, prijevoz i ostale ugrožene djelatnosti s 24 na 6 ili 13 posto do kraja godine. U Crnoj Gori je PDV u turizmu smanjen s 21 na sedam posto do kolovoza 2021., u Bugarskoj je PDV za ugostiteljstvo, restorane, e-knjige i tiskane knjige smanjen s 20 na  devet posto, u Irskoj će opća stopa PDV-a do veljače biti 21, a ne 23 posto, PDV u ugostiteljstvu smanjen je s 20 posto na pet posto i u Velikoj Britaniji, Njemačka smanjuje PDV s 19 na 16 posto  do kraja godine ...

Njemačka i Francuska, na primjer, do kraja ove godine namjeravaju dodatno uložiti oko četiri posto tamošnjeg BDP-a. To je kao kad bi Hrvatska u preostala četiri mjeseca za pomoć tvrtkama i građanima osigurala još 15 milijardi kuna što bi za domaće prilike bio golem kapital.

Sve više ekonomista upozorava da čuvanje postojeće strukture gospodarstva možda nije dobro, pogotovo zato što nitko ne zna koliko će dugo trajati problemi s epidemijom. ''Političke odluke uvijek predstavljaju određeni balans. Treba čuvati sve što ima perspektivu, ali i poticati novo. Horizontalne bi mjere možda bile bolje od subvencija jer se njima brže potiče prilagodba ekonomije na nove okolnosti i tehnologije'', ističe Nestić. 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!