Ostani doma
Novosti / Hrvatska

Kriza koja je promijenila Europu

Točno pet godina od prvog velikog izbjegličkog vala u Hrvatskoj: Kako se mijenjao pristup krizi

Bio je to početak kraja zajedništva i slobodnog kretanja u Europskoj uniji. Razbijen je i mit o solidarnosti Europljana i maske su pale

Sjećate se kad je Hrvatska pomagala izbjeglicama? Kad smo presice stožera iz Opatovca pozorno pratili kao sada ove o koroni? Kad smo bili ponosni na naše policajce koji u naručju nose promzrlu sirijsku djecu? Kad su im ljudi na putu dijelili vodu i skuhane obroke? Čak je i papa Franjo pohvalio Hrvatsku zbog humane reakcije. Od tada je prošlo pet godina godina. 16. rujna 2015. Hrvatskom je krenuo masovni val ljudi koji traže bolju budućnost na zapadu Europe.

Dnevno je stizalo više od 10 000 ljudi pa su vlakom prebacivani do Slovenske ili Mađarske granice. Pet godina kasnije situacija je posve drukčija. Migranti i strašenje migrantima glavna je populistička tema na kojoj je desnica ojačala u cijeloj Europi. Migranti se utapaju u Mediteranu, Europa sliježe ramenima.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Točno prije pet godina, bježeći od rata i terorista kroz kukuruzišta, došli su u Hrvatsku. Većinom Sirijci, prešli su zelenu granicu Hrvatske i Srbije kod Šida i došli do Tovarnika i Ilače.

U Hrvatsku su dolazili gladni i žedni, a njihove sudbine su potresne - većina ih je bježala od terorista tzv. Islamske države, a jedini cilj bio im je mirni zapad bez rata!

U samo nekoliko dana trebalo je oformiti izbjeglički kamp u Opatovcu. Tijekom sedam mjeseci kroz Hrvatsku je prošlo 650 tisuća migranata. Većinu njih nahranio je i oblačio Crveni križ. Prije pet godina u kampovima podijeljeno je 615 tona hrane, 580 000 litara pitke vode, 81 tona odjeće i 175 000 pokrivača.

"Za vrijeme izbjegličke krize, podatak koji imam je da je 54 milijuna kuna na tražitelje međunarodne zaštite koji su u prihvatilištima Zagreb i Kutina. To je većina sredstava iz EU fondova, ali moramo reći da tu nije uključena ona brojka volonterskih sati, to je jedna nemjerljiva vrijednost", kaže Marina Mihić iz Crvenog križa.

Od rujna 2015. do ožujka 2016. HŽ je prevozio migrante prema Sloveniji i Mađarskoj. U 525 vlakova prevezli su gotovo 570 tisuća migranata. Sutla je bila posljednja stanica odakle su nastavili pješice prema Sloveniji.

Slovenci i Mađari nevoljko su tada primali migrante i kritizirali Vladu Zorana Milanovića. Orbanova vojska na graničnom prijelazu kod baranjskog Petrovog sela izbjeglice je dočekivala oklopnjacima i dugim cijevima. Vrlo brzo opasali su državu žilet žicom.

Mađarska se prva ogradila, a nedugo nakon toga isti primjer slijedila je i Slovenija koja je duž granice s Hrvatskom postavila panel ogradu i žilet žicu.

Razbijen je i mit o solidarnosti Europljana i maske su pale

Bio je to početak kraja zajedništva i slobodnog kretanja u Europskoj uniji. Razbijen je i mit o solidarnosti Europljana i maske su pale. Države članice međusobno su se svađale, a Bruxelles nije znao kako riješiti problem. Prema nekim procjenama u Europu je u proteklih pet godina došlo preko tri milijuna migranata. Njihovim dolaskom počela je jačati i radikalna desnica u svim državama.

"Jačanje radikalnih desnih platformi nisu samo posljedica migrantske krize. Kriza je bila samo triger za njihovim jačanjem. Te političke platforme su iskorištavale možda loše politike u nekim državam i koruptivne procese u nekim državama i onda su počele zagovarati određene političke ideje za koje se vjerovalo da su izumrle na europskom prostoru", objašnjava stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila. 

Pet godina kasnije u nekim državama na vlast su došle antimigrantske politike. Granice se strogo čuvaju, a od tada je 56 tisuća ljudi nezakonito pokušalo ući u Hrvatsku. Europa se jedva dogovorila o raspodjeli migranata, a paralelno se nateže s Turskom koja je lani prijetila puštanjem novih milijuna  iz svojih kampova. Kriza nalik onoj prije pet godina moguća je ako jedino Turska promijeni politiku, kaže profesor Cvrtila.

"Negdje oko 20 do 25 milijuna ljudi je u nekom pokretu prema sjeveru odnosno zapadu, odnosno prema Europskoj uniji. Otprilike 4,5 milijuna ljudi koje je izbjeglo iz Sirije nalazi se u Turskoj. Dolaze novi iz Afganistana, Pakistana, Tunisa, većinom ekonomski migranti", kaže Cvrtila.

Dio njih gubi živote u sredozemlju na putu do grčkih otoka, a na Lezbosu je ovih dana izgorio jedan od najvećih kampova i to uslijed epidemije koronavirusa, a sve je kulminiralo i prosvjedima.

Istovremeno na vratima Europske unije u BiH bez rješenja za pitanje migranata. Korupcija, različite vlade i interesi doveli su do toga da BiH postane hot spot. Danas na ulicama njihovih gradova hoda oko 10 tisuća migranata.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!