Ostani doma
Novosti / Hrvatska

atraktivna lokacija u centru grada

Luksuzni hotel, amfiteatar... Zagreb osniva tvrtku i kreće u projekt od 100 milijuna eura koji se čeka godinama

Luksuzni hotel, amfiteatar... Zagreb osniva tvrtku i kreće u projekt od 100 milijuna eura koji se čeka godinama
Pixsell/Društvo arhitekata Zagreb/Grad Zagreb

Projekt je zamišljen kao javno-privatno partnerstvo, a investitor će se tražiti na javnom natječaju

Kompleks tvornice Badel kod Kvatrića jedna je od najatraktivnjih lokacija zaštićenih spomenika industrijske arhitekture koja već godinama čeka na uređenje, a iz Grada Zagreba sada stižu najave kako bi se to moglo uskoro i dogoditi.

Naime, Blok Badel nalazi se na listi gradskih strateških projekata, a procijenjena vrijednost ove investicije planirane u javno-privatnom partnerstvu je 100 milijuna eura. Grad bi dao zemljište, a po završetku projekta preuzeo bi kao vlasnik objekte društvene i javne namjene.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

U proceduru sjednice Gradske skupštine koja se održava krajem mjeseca gradonačelnik Milan Bandić uputio je odluku o osnivanju tvrtke Blok Kvatrić koja bi upravljala projektom obnove kompleksa omeđenog Vlaškom, Šubićevom, Martićevom i Derenčinovom.  

Ukupna površina bloka je 30.000 kvadrata, a Grad je vlasnik 20.000 četvornih metara s izgrađenim objektima u južnom dijelu dok je sjeverni u privatnom vlasništvu.  

Vezana vijest

Paromlin

Prema prijedlogu odluke koja ide na Skupštinu, u novu tvrtku Grad unosi nekretnine u vrijednosti od 155,42 milijuna kuna, a privatni investitor, koji će biti odabran na javnom natječaju, mora ponuditi još najmanje toliko kako bi ušao u vlasničku strukturu tvrtke i dobio 51 posto vlasništva.

Kada je Grad Zagreb u travnju prošle godine objavio javni poziv investitorima za iskazivanje interesa, došla su samo dva pisma namjere - od austrijske Soravije Equity GmbH i francuskog Bouygues Batimenta (koncesionar Istarskog ipsilona i Zračne luke Franjo Tuđman).

Vezana vijest

Blok Badel, Milan Bandić

Gradsko povjerenstvo tada se odlučilo za Austrijance jer su odradili dosta sličnih projekata, posebice u Beču.

U Bloku Badel, prema Generalnom urbanističkom planu, planirani su poslovni i stambeni sadržaji, ali ipak prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo, a predviđena je i izgradnja hotela).

Planirana ukupna građevinska bruto površina u zoni užeg područja zahvata iznosi maksimalno 90.000 do 95.000 četvornih metara, u što su uključene i podzemne etaže dok maksimalna nadzemna površina iznosi približno 65.000 četvornih metara. Precizan iskaz površina predloženih namjena (poslovna namjena, stanovanje, trgovine, hotel, ugostiteljstvo, javna i društvena namjena, ostale prateće sadržaje) odredit će se Urbanističkim planom uređenja Vlaška-Šubićeva-Martićeva-Derenčinova.

Portugalci zamislili amfiteatar, divovskog pauka...

Za izgled Bloka Badel još je 2012. proveden međunarodni javni urbanističko-arhitektonski natječaj na kojem su pobijedili Luis Pedro das Neves Pereira i Pablo Rebelo iz arhitektonskog ureda Pablo Pita Architects iz Portugala.

Portugalski ured zamislio je da se u tvornici Badel održavaju razni kulturni sadržaji, a na vanjskom prostoru predvidjeli su i amfiteatar koji bi Zagrepčanima i turistima služio kao pozornica za predstave i performanse te divovsku skulpturu pauka. Javni i društveni sadržaj zauzimao bi od 10 do 15 posto prostora, a od 25 do 35 posto trebalo bi biti poslovne namjene, dok bi jednako toliko bilo namijenjeno stanovanju. Za trgovačke sadržaje predvidjeli su od 20 do 25 posto prostora, a dio za ugostiteljstvo. Nekadašnju tvornicu Gorica arhitekti vide kao hotel s luksuznim apartmanima i penthouseima.

Unutar sadašnjeg industrijskog kompleksa nalazi se nekoliko zaštićenih spomenika industrijske arhitekture: upravna zgrada na Vlaškoj, zgrada rafinerije i pecare (kasnije skladište), proizvodna zgrada tvornice Gorica te tvornica kvasca (kasnije Badelova destilerija).

Tvornica je na tom prostoru izgrađena u 19. stoljeću. Franjo Pokorny pokrenuo je 1862. proizvodnju likera, a posao je 1867. nastavio Mijo Arko pod čijim se vodstvom tvornica proslavila. Njegov sin Vladimir Arko otkupio je 1917. susjedne parcele i angažirao arhitekta Ignjata Fischera koji je projektirao rafineriju, pecaru i tvornicu kvasca.

Grad Zagreb je od Badela 1862 otkupio nekretnine u bloku Badel još 2002. godine za gotovo 20 milijuna eura.  

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!