Ostani doma
Novosti / Hrvatska

SPOKOJ NASRED PUČINE

Nema pitke vode, nema dućana, ima 11 otočana. Biševo je osamljena hrid 'na kraju svijeta' i odlična šansa za novi život

Nema pitke vode, nema dućana, ima 11 otočana. Biševo je osamljena hrid 'na kraju svijeta' i odlična šansa za novi život
RTL / PIXSELL / Biševo Island Artist Residency / FB

Biševu prijeti gubitak identiteta usred povećane turističke eksploatacije i nepostojanja razvojne strategije

Moje selo se zove Biševo, ono je nasred Jadrana. Ljudi se bave zemljoradnjom i ribolovom. Opkoljeno je brdima i malom šumicom. Kuće su razbacane i misli se da je pustoš. Nema ni željeznicu, ni elektro-centrale, ni kina, ni kazališta. Ne dolaze veliki parobrodi kao u gradu. Moje selo je maleno i ima jednu glasovitu špilju.

Pisao je tako jednog zimskog jutra sada već daleke 1956. Petar, dječak iz trećeg razreda osnovne škole o svom otoku nasred Jadrana poznatom po Modroj špilji. 

Biševo (Vanja Zubčić/Večernji list)

Po spiljama je Biševo i dobilo ime – L ‘ísola dei busi - otok rupa, na latinskoj osnovi

Smjestio se šest milja od otoka Visa, preko puta Komiže

Zbog ćudi mora u Biševskom kanalu, upozorit će znalci, ovaj otok je tek još jedan od onih za koje se kaže na kraju svijeta, a ''na toj osamljenoj hridi koju ljudi zovu Biševo'', kako je pred koju godinu zapisao nešto stariji dječak Igor, danas živi tek 11 ljudi. No Biševo svakog ljeta postaje sve popularnija turistička destinacija što za sobom nosi zadiranje u esenciju nedirnute prirode Biševa na način koji je za ovaj otok surove ljepote i identiteta postao neodrživ.

Otok zahtijeva posebno stanje uma. I nije otok i nije svaki otok za svakoga

Nagnalo je to nekolicinu Bišovjora i zaljubljenika u otok da se okupe i prizovu entuzijaste, stručnjake i osviještene građane koji o razvoju tog pučinskog bisera promišljaju pametno i tako je nastala Udruga za zaštitu i održivi razvoj otoka Biševa - ''Spasimo Bišòvo'', na čelu koje je Stjepan Tafra, koji je pokrenuo i Biševo Island Artist Residency. Možda po biševskim spiljama ne obitavaju više (toliko) morske medvjedice, ali nanosi more volje i ljubavi spram ovog otoka umjetnike i umjetnice koji bi, lako je vjerovati, razveselili i malog Petra s početka priče. 

Vezana vijest

Grad

Život na škoju – uvijek zvuči gotovo u pravilu nekako romantično, no rijetki gledaju van ljetne iluzije svjesni da on ima svoje dobre strane, ali i brojne izazove s kojima se ne mogu svi nositi. Nije, naravno, ni svejedno o kakvom se otoku radi u smislu izoliranosti ili pak povezanosti s kopnom, infrastrukturom, obiteljskom situacijom, stavom prema životu … Otok zahtijeva posebno stanje uma. I nije otok i nije svaki otok za svakoga.
Biševo Island Artist Residency / FB

Kakva je priča Biševa i zašto baš Biševo, za RTL.hr približio je Tafra, Splićanin po rođenju, Komižanin po majci, Bišovjorin po djetinjstvu i životnom izboru: ''Otok Biševo je već sam za sebe pozivnica svakome tko kroči nogom na njega da osjeti posebnu vezu s prirodom''. 

''Moj nono je početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u uvali Porat izgradio skromnu jednokatnicu s konobom. Velik dio djetinjstva proveo sam na otoku i to me uvelike obilježilo. Smatram da je danas neophodno vratiti se svojim korijenima jer živimo brzo, ne znamo uživati u trenutku, a priroda tog izoliranog otoka je surova i tjera te da se suočiš sam sa sobom, da raspolažeš onime što imaš u tom trenutku, od hrane, vode, do ljudi koji ostaju tamo i zimi i slično'', ističe Tafra.

''Spasimo Bišòvo'' / Biševo Island Artist Residency 

'Biševo je zapravo konstantan rad na sebi'

Danas je neophodno vratiti se svojim korijenima jer ne znamo uživati u trenutku: Mali otoci poput Biševa tu imaju odličnu šansu

''Na otoku nema dućana, nema pitke vode. Zimi brodska linija povezuje Biševo sa susjednim Visom svaki drugi dan - ovo se za lošeg vremena zna protegnuti i na tjedan dana. Život i boravak na ovako izoliranom otoku zahtjeva podrobno planiranje u smislu kupovanja namirnica i raspolaganja resursima potrebnim za puko preživljavanje. To posebno stanje uma tjera te budeš svjesan sebe i svojih svakodnevnih potreba, da ih racionaliziraš i da njima što optimalnije upravljaš. Biševo je zapravo konstantan rad na sebi. Sama ta činjenica elimira mnoge koji ne mogu živjeti bez distrakcija velegrada'', ističe Tafra.

Nono kojega spominje je Aleksa Torre, vlasnik posljednje gajete falkuše - Cicibele, a gajeta falkuša nije samo brod - ''ona je temelj toga svijeta čiju je sudbinu odredila velika slana voda'', kako piše Joško Božanić. Toj ''barci koja dolazi iz velikih dubina vremena'', kulturnom dobru koje čuva umijeće stotina generacija meštara i kalafata, dužni smo posebnu priču, no jasna je poveznica prema onoj koja stoji iza Udruge za zaštitu i održivi razvoj otoka Biševa - ''Spasimo Bišòvo'' i Biševo Artist Residency Programa.

"U noći između 25. i 26. kolovoza 1986. strašna oluja sa zapada potopila je u uvali Porat na otoku Biševu tri barke. Među njima je bila posljednja komiška gajeta falkuša." @ Biševo Island Artist Residency

Posted by Biševo Island Artist Residency on Wednesday, August 26, 2020

Fokus Udruge je građanska participacija i lobiranje, a Rezidencije za umjetnike su primjena tih ciljeva i strategija u praksi, objašnjava Tafra: ''Udruga ''Spasimo Bišòvo'' nastala je kao nadogradnja istoimene građanske Inicijative, neprofitnog i apolitičkog udruženje nekolicine stanovnika i zaljubljenika u otok nastalo kao reakcija na devastaciju arheološkog lokaliteta Poje, a s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine, te informiranja javnosti o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa slijedom nasrtaja masovnog turizma''.

'Turizam ne smije biti sam sebi svrha'

''Ambijentalna vrijednost otoka Biševa ne može se i ne smije mjeriti samo i isključivo prema statistikama posjećenosti Modre špilje kao turističke atrakcije. Turizam ne smije biti sam sebi svrha. Stoga smo okupili entuzijaste, stručnjake i osviještene građane koji o razvoju tog pučinskog bisera promišljaju pametno, naravno, pozivajući se pri tom na novi Zakon o otocima'', ističe Tafra.

Vezana vijest

Bjeloglavi sup

S obzirom na to da je biševski krajobraz jedan od zadnjih primjera sačuvanog srednjovjekovnog ruralnog kulturnog krajolika, udruga se zalaže za sveobuhvatnu zaštitu krajobrazne cjeline otoka, a sukladno Strategiji očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH. Udruga je, kaže, ''zapravo zadnji glas zapuštenog otoka kojem prijeti gubitak identiteta usred povećane turističke eksploatacije i nepostojanja razvojne strategije''.

Biševo Island Artist Residency  / FB

Vođeni mišlju "budi promjena koju želiš vidjeti"

U godinu dana postojanja okupili su stotinjak članova i članica, a rezidencija za umjetnike nastala je 2016. i to više kao osobni eksperiment. Petnaestak umjetnika i umjetnica Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na trenutak je udahnulo novu životnu energiju u već zaboravljeni prostor, a Tafra dodaje: ''Divlja priroda i kulturno-povijesna baština Biševa sami po sebi velika inspiracija umjetnicima. Inspiracija se može pronaći i u specifičnom načinu života lokalnog stanovništva''. 

Vezana vijest

Kulturno dobro

Rezidencije su, kaže, bile ''svojevrsni protest i inat pretjeranim cijenama smještaja na otoku Visu u ljetnoj sezoni. Zbog toga sam inzistirao da umjetnici i umjetnice na otoku borave besplatno, o trošku moje obitelji. Počeli smo razmišljati o pisanju projekata i financiranju iz nekih drugih izvora kako bi cijelu priču digli na višu razinu. Zasad imamo odličnu suradnju s Akademijom likovnih umjetnosti i Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a posjećivali su nas i glumci, književnici, znanstvenici, alpinisti …''

Biševo bi moglo postati Međunarodni park tamnog neba

''Iako zasad nemamo podršku lokalne samouprave jer se zapravo bavimo stvarima koje su u njihovoj nadležnosti, a koje oni iz ovih ili onih razloga nisu napravili, mogu se pohvaliti da smo zalaganjem članova udruge, uspjeli postići odlične rezultate'', kaže Tafra.

A samo neki od njih su, podsjeća. ''Ostvarili smo preventivnu arheološku zaštitu starog benediktinskog samostana osnovanog 1050. kojeg je nekim čudom zaboravio i Konzervatorski zavod u Splitu, napisali smo i protokolirali elaborat o proglašenju otoka značajnim kraobrazom krajobrazom, radimo na tome da se otok proglasi kulturnim krajolikom … Inzistiramo da se otok zaštiti kroz postojeći Zakon o zaštiti prirode i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara''.

Vezana vijest

Kako se zove znanost o zvijezdama?

Znanstvena istraživanja odavno su pokazala kako je zabluda da je gospodarski rast ključan preduvjet za kvalitetan život.

U prilog tome govori jedan od socioloških klasika – Easterlinov paradoks.

Naime, iako postoji značajna pozitivna povezanost između čovjekova dohotka i njegove sreće, te varijable nisu linearno povezane, utvrdio je ekonomist Richard Easterline - ako su zadovoljene osnovne životne potrebe pojedinca, povećanje materijalnog bogatstva neće značajno utjecati na subjektivnu mjeru kvalitete života

Velika želja im je proglasiti otok Parkom tamnog neba: ''U tome su nam uvelike pomogli članovi astronomskog društva ''Beskraj'' iz Zagreba koji su nam nesebično pomogli u mjerenju kvalitete noćnog neba, a imamo i veliku podršku Zvjezdarnice Zagreb i Hrvatskog prirodoslovnog društva''.

Podsjetimo, oznaka međunarodnog parka tamnog neba je jedinstven način promocije zaštite noćnog neba na svijetu, a time ujedno i posebno priznanje zaštićenom krajobrazu kojim se dobiva dodatna vrijednost i atraktivnost ne samo u smislu zaštite prirode, već i u turističkoj ponudi.

Oznaka se dodjeljuje zaštićenim područjima prirode koja imaju iznimno tamno nebo prepuno zvijezda te provode programe popularizacije astronomije, edukaciju javnosti o problematici svjetlosnog onečišćenja te aktivnu promociju i program očuvanja noćnog neba za sadašnje i buduće naraštaje. Međunarodne parkove tamnog neba certificira International Dark Sky Association (IDA). 

Biševo Island Artist Residency / FB

Ove godine su organizirali i dva predavanja na temu kulture baštine, a osim pisanja elaborata i dopisa, volonteri i volonterke udruge su napravili stotinjak metara novih suhozida, rekonstruirali stari put za Salbunaru i očistili okoliš ''rimskog bunara'' u uvali Porat te starog benediktinskog samostana.

Umjetnici su osmislili alternativni vodič po otoku i pomogli u održavanju 7. festival Besa - na otoku je održana ekstenzija festivala ''Zgodne žene spašavaju stvar', organizirali su radionice za djecu … i moglo bi se tako nabrajati još podosta, a Tafra napominje: ''Sve aktivnosti su provedene volonterski i iz čiste ljubavi prema otoku''.

''Spasimo Bišòvo'' / Biševo Island Artist Residency 

Život na Biševu je živ i pruža mnogo mogućnosti - kakva je slika budućnosti?

Prije Drugog svjetskog rata na otoku je živjelo više od 350 ljudi, dok ih danas živi svega 11. Za usporedbu, na Tremitima, otoku na talijanskoj strani Jadrana s kojeg su doplovili osnivači Biševskog samostana, na površini gotovo upola manjoj od Biševa - samo tri kilometra četvorna - živi 500 stanovnika.

Biševo Island Artist Residency / FB

''Na otok gravitira puno ljudi koji zapravo žive u Komiži i posjeduju na otoku vinograde i maslinike. Poljoprivreda i nešto malo ribarstva su slamke spasa. Nažalost najveća  prepraka tome su neriješene zemljišne knjige i pretjerana ovisnost o turizmu'', upozorava Tafra. On, inače nesuđeni informatičar, a danas freelance fotograf, web dizajner i digitalni nomad, velike nade polaže u internet i digitalizaciju.

Vezana vijest

Urbano zelenilo

''Uvođenjem novih radnih mjesta i sve više popularnim freelancanjem, otok ima prilike privući digitalne nomade kojima je za rad potreban samo brzi pristup internetu. Koliko god to zvučalo apsurdno, budućnost otoka je definitivno digitalna. Jedna od osnovnih ideja rezidencija je da umjetnici borave na otoku preko cijele godine. Nadamo se postati novi kulturni hub i ponuditi nekolicini preostalih stanovnika zanimaciju za duge zimske dane kroz razgovor i druženje s kreativnim pojedincima'', ističe Tafra.

Priča o digitalnim nomadima također zaslužuje poseban tekst jer ona može imati i svoje mračne strane, ali jasno je da Biševu treba održivi razvoj u čemu bi i koronakriza koju ne treba smetnuti s uma mogla dati dodatan podstrek.

Vezana vijest

OR

''Održivi razvoj uvelike ovisi o spremnosti nadležnih institucija da zaštite otok od nepovratne devastacije i na taj način omoguće i budućim generacijama uživanje u njegovim blagodatima'', ističe Tafra.

U potrazi za mirom u suživotu s prirodom: Mali otoci poput Biševa tu imaju odličnu šansu

Budućnost Biševa, smatra, definitivno leži u novim oblicima turizma, prije svega kulturnom i sportsko-rekreativnom: ''Danas je otok popularna jednodnevna destinacija komiških brodskih prijevoznika. Uvođenjem novih sadržaja poput penjališta, biciklističkih staza, čišćenjem obraslih pješačkih puteva, prezentacijom arheoloških lokaliteta od antike do srednjeg vijeka, formiranjem arheološkog parka ili zavičajne zbirke otok bi dobio zanimjivu ponudu i zaintrigirao maštu''.

Koronakriza sigurno jest mnoge od nas potakla da razmišljamo na drugačiji i inovativan način, ne dvoji Tafra koji tu svakako vidi priliku za Biševo: ''Biti prisilno zatvoren u stanu definitivno nikom nije ugodno iskustvo. Nadam se da će se mnogi ipak odlučiti na promjenu životnog stila, izaći iz pretrpanih gradova i mir potražiti u manjim izoliranim sredinama u suživotu s prirodom. Mali otoci poput Biševa tu imaju odličnu šansu''.

Biševo Island Artist Residency / FB
 

Preporučujemo ti još sadržaja
Rr

Reci što misliš!