Ostani doma
Novosti / Hrvatska

GOSTOVAO U RTL-U DANAS

Kakvo obeštećenje mogu očekivati poduzetnici? Ministar Tomislav Ćorić za RTL: ' Ići ćemo u smjeru kompenzacije dijela fiksnih troškova'

Gost RTL-a Danas večeras je bio ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić

Gost RTL-a Danas večeras je bio ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić. 

Je li odlučeno, što ćete sutra ponuditi gospodarstvenicima?

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

U petak su poslodavci iz različitih dijelova, prije svega ugostiteljskog sektora, su artikulirali svoje zahtjeve, predstavnici Vlade na čelu s potpredsjednikom Marićem smo ih saslušali i tijekom vikenda obavili čitav niz sastanaka i intenzivno komunicirali, i sutra ćemo pred drugu stranu izaći sa svojim prijedlozima. Vlada RH u potpunosti je svjesna činjenice da  ovo djelomično zatvaranje do kojeg je došlo i koje će trajati do 21. prosinca, posebno snažno utječe na određene saektore posebno ugostiteljstvo. Mi ćemo ići dalje s mjerama od 4000 kuna. Ta mjera je i više nego pogođena od početka korona krize. S druge strane, našim poslodavcima bit će omogućena nova financijska injekcija kroz Covid kredite  i oni će krenuti u najskorije vrijeme. S treće strane, ići ćemo u smjeru kompenzacije dijela fiksnih troškova.

Je li se pričalo o tome da bude obeštećenje u smislu dijela postotka prošlogodišnje zarade?

Čitav niz opcija bio je na stolu, sutra ćete vidjeti detalje. 

Jeste li pričali o tome i je li to opcija? Vidjeli smo ministra Aladrovića koji kaže da to za naš proračun nije moguće?

Jasno smo mi čuli taj zahtjev poslodavaca, odnosno poslodavaca iz ugostiteljstva. No svi oni koji su, na neki način, dodirnuti mjerom zatvaranja ne doprinose na isti način u državni proračun, omjer zaposlenih, njihovih prometa, itd. Naše rješenje će u konačnici biti nešto drugačije.

Zašto ove mjere niste imali iskreirane u trunetku kada su bile iskreirane i epidemiološke mjere? Znali ste koga ćete zatvarati. Je li se moglo u tom trenutku ići s prijedlogom mjera da bi se izbjeglo ovakvo nezadovoljstvo, čak i najavu prosvjeda.

Rekao bih da su sve naše mjere kreirane u pravo vrijeme. Odbijam i samu pomisao da smo prije tri ili šest mjeseci mogli ići sa nekim drugim setom mjera, odnosno tada projicirati kakva će biti epidemiološka situacija u prosincu 2020. godine. Svi koji idu za tim da smo prije tri ili dva mjeseca  ili mjesec dana mogli gatati broj, s jedne strane novozaraženih, a s druge strane preminulih, nisu u pravu. 

Mogli smo vidjeti trendove i ono što radi zapadna Europa, odnosno Austrija i Njemačka.

Kao što vidite, zapadna Europa se snalazi iz tjedna u tjedan. Imamo zemlje koje na vrhuncu svojih epidemija idu u smjeru realksacije mjera jer su se zatvorili prerano i čitav niz tjedana bili zatvoreni i to sada, naravno, stvara, prije svega ekonomske, a potom i psihološke posljedice. Mi smo išli u daljnje zatvaranje u onom trenutku kada smo shvatili da je to potrebno kako bi zaštitili živote naših ljudi u najvećoj mogućoj mjeri. S druge strane, i ekonomiju i upravo je zbog toga ovakva kombinacija.

Imate li procjenu koliko će nas koštati sve to što ćete sutra predočiti ugostiteljima?

Imamo projekcije. Ali sutra kada ćemo komunicirati same mjere, onda ćete čuti zapravo i koliko to financijski iznosi. 

Može li si to Hrvatska priuštiti?

Hrvatska si to može priuštiti zato što smo u protekle četiri godine vodili vrlo kredibilnu i vrlo efikasnu ekonomsku politiku koja je vodila povećanju kreditnog rejtinga i relaksaciji kreditnih uvjeta na naše zaduženje. To je pokazala i ova godina kada smo namirili desetke milijardi kuna, što iz domaće, što iz inozemnih izvora. Hrvatska ni u narednoj godini neće imati problem s namirivanjem likvidnosti za plaćanje svih izdataka koje stoje pred proračunom.  

Ali brojke DZS-a su zabrinjavajuće. Iz objektivnih okolnosti, ali došlo smo do drugog zaredom kvartalnog pada od 10 posto BDP-a i padaju nam najvažnije stavke: osobna potrošnja. A samim time i kad dođemo u zatvaranje, nemamo naplatu PDV-a?

Stavka koja je u najvećoj mjeri utjecala na visok pad BDP-a je izvoz dobara i usluga, odnosno usluga. U trećem kvartalu najveći dio je u segmentu turizma. Znate da smo od turističke sezone izvukli maksimum, no ona je i u takvim okolnostima, kojima smo bili zadovoljni, bila znantno niža od 2019. Gledajući na godišnjoj razini, ovaj pad je bio očekivan. I četvrti kvartal će donijeti pad gospodarske aktivnosti u odnosu na 2019. Mi ćemo godinu, kao što je i proicirano, završiti sa padom koji će biti negdje oko 8 posto. Ono što veseli je činjenica da s jedne strane, u kontekstu nalaženja rješenja za Covid krizu imamo pronalazak cjepiva. Već sada je jasno da u narednim tjednima, odnosno mjesecima, će doći do cijepljenja i vjerujemo da 2021. neće donijeti zatvaranja kakve smo imali u 2020.. Samim time očekujemo oporavak gospodarske aktivnosti. 

Na temelju čega očekujeke oporavak gospodarskih aktivnosti kada ste i sami rekli da će nam BDP pasti oko 8 posto. Je li cjepivo jedino što nas dijeli od rasta?

Stvar je vrlo jednostavna. Od ožujka do svibnja smo imali pet ili šest tjedana zatvorenosti ekonomije. Ne samo hrvatske nego i u cijeloj Europi. Hrvatska BDP ne reagira samo na otvorenost ili zatvorenost domaće ekonomije, već i najvažnijih trgovinskih partnera. 

Kada ćemo to promijeniti?

Ukoliko dođe do cijepljenja, više ne dolazi do zatvaranja europskih ekonomija. To su pretpostavke da ekonomija normalno funkcionira. I u odnosu na ove izvanredne okolnosti u 2020., 2021. će donijeti oporavak. 

Kada ćemo se vratiti na onu putanju rasta na kojoj smo bili 2019. godine?

Sljedeće godine. A ako me pitate kada ćemo se vratiti na rast BDP-a, to će biti sljedeće godine. A ako me pitate kada ćemo se vratiti na rast nominalnog BDP-a, onda će to biti 2022. godine. 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!