Ostani doma
Novosti / Hrvatska

Unatoč pandemiji

Hrvati su u 2020. uštedjeli 12 milijardi kuna, no stručnjakinja upozorava: 'Ljudi su financijski nepismeni'

Prosječna financijska pismenost naših građana iznosi tek 11 od mogućih 20 bodova

Unatoč pandemiji i povijesnom padu BDP-a, Hrvati su u godinu dana uštedjeli 12 milijardi kuna, pa su tako ukupni depoziti u bankama, uključujući i pravne osobe, premašili iznos od 320 milijardi kuna. 

Građani zaobilaze banke

Najviše se štedi u Zagrebu, a slijede sve priobalne županije koje su zbog zarade od turizma uvijek na vrhu. S druge strane velik broj građana zaobilazi banke i novac ulaže u nekretnine. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Na računima imamo toliko novca da bi mogli osam puta platiti dugove za autoceste ili vratiti čak tri četvrtine cijelog hrvatskog javnog duga...

''Zanimljivo je sada vidjeti da razina štednje doseže godišnji BDP Republike Hrvatske, a i sama činjenica da u štednji građani drže skoro tri državna proračuna'', kazao je Hrvoje Travnikar, kreditni savjetnik.

A svemu je kumovala pandemija uzrokovana koronavirusom.

''Trošim racionalno, ja ne trošim bez veze. Ja trošim za ono što trebam, koliko imam toliko trošim i to je to'', rekla je Marija Krišković iz Zagreba. 

''Jedino što sam dosta uštedio, odnosno nisam trošio a inače jesam na putovanja, bilo u Hrvatsku, bilo van. Nigdje nisam išao van, ali potrepštine i to - to mi je ostalo isto'', izjavio je Ivan Ercegovac iz Zagreba.

Pa je na računima banaka ostalo preko 320 milijardi kuna, a u posljednjih se godinu dana stanje podebljano je za čak 12 milijardi.

Vezana vijest

Boris zid

Financijska pismenost

''To što raste štednja u banci, naročito ona po viđenju jer oročena štednja se više ne isplati jer su niske kamate, pokazuje da su hrvatski građani financijski nepismeni jer uopće ne vode računa o stvarnoj vrijednosti svoga novca'', kazala je Marina Ralašić, predsjednica udruge Štedopis.

S toga i ne čudi što prosječna financijska pismenost naših građana iznosi tek 11 od mogućih 20 bodova. O novcu, ali i štednji, kažu stručnjaci, uči se od malih nogu.

''Bitno je mladu generaciju obrazovati što mi radimo, a ova generacija 30+ oni jednostavno misle da im to nije važno'', objasnila je Marina Ralašić, predsjednica udruge Štedopis.

''Mi svi štedimo kroz mirovinske fondove, ako ne štedimo na neki način drukčije, e sad ovaj drugi stup praktično je investiran preko dvije trećine u državne obveznice. Ja bih rekao da je vrijeme za promjenu strategiju ulaganja da počnemo ulagati u dionice s obzirom da se očekuje da će dugi niz godina biti niske kamatne stope'', rekao je ekonomski analitičar  Hrvoje Serdarušić

Vezana vijest

Andrej Plenković

A oni koji zaobilaze štednju u banci, odlučuju se na kupnju nekretnina. Zato raste potražnja, a s njom divljaju i cijene kvadrata.

''Primjećujemo da klijenti puno više ulažu u nekretnine jer nemaju drugih investicijskih mogućnosti na našem tržištu, to je jedan od razloga zašto su cijene nekretnina porasle'', izjavio je Travnikar.

A s time su porasli i stambeni krediti. U prošloj godini za 4,3 milijarde kuna, odnosno više od sedam posto.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!