Ostani doma
Novosti / Hrvatska

izazovna vremena

Maruška Vizek za Direkt o korona ekonomiji Hrvatske: 'Prošle godine smo bili lukavi, ali izostaje dugoročnija strategija'

Pad BDP-a u 2020. kako prognozira i HNB i Europska Komisija bit će 8.9%. Što znači da je hrvatsko gospodarstvo među najpogođenijima u EU

Da, koronavirus slavi rođendan, a mi 365 dana živimo kao što nismo živjeli nikad. Zaboravili smo na demografsku katastrofu, ljude koji sele u Irsku, zaboravili smo doktore i državne odvjetnike masone, Agrokor, Uljanik, Todorića, Kolindu, Kolakušića i  Pernara, Školu za život, male plaće nastavnika i otkup INE. Odjednom je postala važna samo ona. Korona.

Sjećate se onih par mjeseci, kad su svi u dahu pratili pressice Stožera, kad je to bio događaj dana, kad je glavno pitanje i djece i umirovljenika bilo: kolko je danas zaraženih. Počeli smo živjeti kao kirurzi u operacijskoj sali, s maskama i dezinficiranjem ruku, u posve drukčijem svijetu kakvog dosad nismo poznavali. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Vidjeli smo nestvarne prizore potpuno pustih ulica i gradova. U kojima nema ljudi ni života, niti išta radi. Mjesecima smo gledali zatvorene kafiće i restorane. Vidjeli smo trake i ograđena igrališta za djecu. Prvi put ikad nismo se smjeli slobodno kretati, za odlazak na vlastitu vikendicu trebala vam je propusnica, a za odlazak u drugu županiju valjan razlog i potvrda. Nije bilo rata, a opet bilo je barikada i šiljaka pred mjestima koje su u karanteni.  Mjesecima nije bilo nastave u školama, u zemlji u kojoj rad od kuće ne postoji u zakonu, odjednom su ljudi svih zanimanja sjedili kod kuće.

Zemlja 4 milijuna epidemiologa 

Vidjeli smo i kako izgleda panika, kad su odjednom svi trebali ogroman broj konzervi i pašteta, kad je u trgovinama vladala nestašica kvasca i kad na policama trgovina nije bilo klozet papira. Proživjeli smo i par tjedana kolektivnog ludila, kad su se dezinficirale vrećice iz trgovina i isti ti paketi klozet papira. Odjednom smo postali Japanci, odjednom smo se udaljili i izolirali. Pri upoznavaju se ne rukujemo, niti kad nekom treba utjeha grlimo. 

Vezana vijest

TERASE KAFIĆA

Od zemlje s 4 milijuna nogometnih izbornika postali smo zemlja 4 milijuna epidemiologa, a i rječnik nam se promijenio. Kao da smo svi doktori, odjednom smo počeli pričati o samoizolacijama, komorbiditetima, epidemiološkoj situaciji, incidenciji i postocima preživljenja na respiratorima. 

A sad malo brojevi. Da vidimo što nam se to dogodilo u godinu dana. 

Od 25.2.2020 do 25.2.2021. korona je potvrđena kod 241.592 osobe. 5489 ljudi je umrlo. I iako je bilo puno rasprava bi li te osobe umrle bez obzira na koronu, tek nedavno kad je zavod za statistiku objavio podatke o općoj smrtnosti dobili smo finalan odgovor - ne bi. I svi skeptici su zašutjeli.

Ukupno preminulih u Hrvatskoj između 2016. i 2019. je bilo negdje između 51 tisuće godišnje i 53 tisuće godišnje. Dakle, ovo je opća smrtnost u Hrvatskoj prije korone. A 2020 - umrlo je 56.677 osoba. To je najveći broj umrlih u posljednjih 46 godina. Toliko ljudi nije umrlo ni za vrijeme rata. 

Kada izvadimo podatke samo za prosince prošlih godina, vidimo da je u prosjeku u 12. mjesecu umiralo između 4 i 5 tisuća ljudi, a samo u prosincu 2020. umrlo je 7395 osoba. To je gotovo 80% više nego isti mjesec lani. To je najveći broj umrlih u mjesec dana još od drugog svjetskog rata.

Na respiratoru i ekonomija

Na respiratoru je završila i hrvatska ekonomija, prikupili smo brojke s raznih strana, evo kako to izgleda matematički.

Vezana vijest

Otvoreni kafići

Pad BDP-a u 2020. kako prognozira i HNB i Europska komisija bit će 8.9%. Što znači da je hrvatsko gospodarstvo među najpogođenijima u EU, zajedno sa Španjolskom, Grčkom, Maltom, Italijom, Francuskom, dakle sve o turizmu ovisnim zemljama.

162.627 je ljudi danas nezaposleno, što je 18% više nego isti dan lani. Egzistenciju još 112 000 radnika financira država, jer 31 000 tvrtki i dalje prima potpore za očuvanje radnih mjesta. Samo na potpore je država potrošila 13 milijardi kuna, što je 6 Peljeških mostova.

Od veljače lani do danas Hrvati su potrošili 30 milijardi kuna manje. Što je 15% manje nego prije korone. Najviše je to vidljivo kad se gleda ugostiteljstvo i turizam: 49% manje ljudi su potrošilli na kave, ručkove i hotele. 

Vizek za Direkt: 'Izostaje dugoročnija strategija'

Propali bi i više da nije bilo famoznog kalkuliranog rizika Andreja Plenkovića. Nakon najstrožeg lockdowna uslijedilo je najveće popuštanje i opuštanje. Otvorili smo granice potiho, bez pompe i ikakvih najava. Pustili baš sve turiste da nam dođu i to u svibnju 2020te dok su drugi samo o tome sanjali. Promet od turizma bio je na 60% od onog godinu prije, a to nitko od naših turističkih konkurenata nije imao. Ok, kasnije je nagli korona rast naprasno prekinuo sezonu nakon velike Gospe, ali ajd bar je koliko toliko postojalo ljeto. Kako će izgledati postpandemijska ekonomija u Hrvatskoj pitali smo ravnateljicu ekonomskog instituta Marušku Vizek

Vezana vijest

Kafić, kafići, terasa

"Ono što se događalo mjere vlade prošle godine. Tako se čini, mada to nije bilo tako eksplicitno komunicirano, a ne bi ni bilo u redu da bude eksplicitno komunicirano jer smo mi ipak malo napravili našoj turističkoj tu svojevrsnu konkurenciju. Dakle, bili smo jako dugo potpuno zatvoreni, a onda smo se na naglo, praktički od 1.7. otvorili kako bismo mogli primiti te turiste, a zemlja je bila relativno sigurna jer su epidemiološke brojke bile male. Dakle, ta prošlogodišnja strategija je bila lukava i upalila je zato što je Hrvatska prošle godine imala najmanji prag broja i dolazaka i noćenja u odnosu na sve druge konkurentske EU zemlje. Ove godine opet nam se čini da situacija ide u istom smjeru, da se opet ciljaju epidemiološke mjere kako bi se Hrvatska što je bolje opremila za turističku sezonu - što ja mislim da je sasvim okej. Međutim, ono što izostaje je ta jedna dugoročnija strategija kako zemlju skinuti sa tog turističkog dopa", kazala je Vizek za RTL Direkt.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!