Ostani doma
Novosti / Hrvatska

suživot s pandemijom

Psihijatar i psihologinja u Direktu 'Bit će problema... Ljudi stvaraju svoje obiteljske ljekarne više nego prije'

Godinu dana suživota s koronom možebitno je ostavilo i jake posljedice na mentalno zdravlje građana

Točno je godina dana od pojave koronavirusa u Hrvatskoj. Osim na fizičko zdravlje, pandemija je itekako utjecala na psihu.

Hoćemo li korona ludnicu potisnuti i zaboraviti čim se otvore birtije ili će nam ožiljci ostati godinama, o tome će u RTL Ditektu raspravljali gosti Anita Lauri Korajlija, profesoricom psihologije sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i psihijatar Veljko Đorđević s Medicinskog fakulteta - dakle jake snage za psihoanalizu.

Vezana vijest

Cjepivo

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

20 do 30 posto ljudi više je s anksioznim, depresivnim poremećajem. Jeste li primijetili da je doista tako?

"Ne mogu to komentirati jer nemam tih istraživanja, ali po upitima, mogao bih pretpostaviti oko 20 posto da ih ima, a bit će ih sve više i više. Bit će problema s općom populacijom i naši pacijenti koji su inače liječeni će manifestirati cijeli niz problema", napomenuo je Đorđević. 

Radili ste zanimljivo istraživanje da čak 50 posto ispitanika ima neke probleme?

"U prvom valu istraživanja, a nedavno smo imali i drugi, imali smo podatak da je 60 posto ljudi bilo bez simptoma, ali oko 35- 40 posto ljudi je imao simptome. Sad smo friško ispod rezultata drugog vala koje smo provodili u studenom i prosincu. Došlo je do pogoršanja", ustvrdila je Lauri Korajlija.

Nema podataka o prodaju lijekova. Je li to u porastu?

"Ono što se sada događa da ljudi posežu za lijekovima koji služe za umirenje  i potrošnja je visoka i u Hrvatskoj i u cijelom svijetu. Ljudi stvaraju svoje obiteljske ljekatrne više nego prije. Prije su ljudi žurili za hranom, a sada za lijekovima. A više se poseže i za alkoholom", kazao je Đorđević. 

"Imamo podatak da su ljudi nešto više bili skloniji koristiti to kao sredstva za umirenje. To nisu veliki postoci. U ovim istraživanjima je sve važno gledati kao indikator toga što se događa i što možemo očekivati i koju vrstu poteškoća će ljudi imati u postpandemijskom vremenu", kazala je Lauri Korajlija.

Kakve probleme očekujemo kada sve ovo prođe?

"Što se tiče mentalnog zdravlja, mislim da će doći do pogoršanja. Sigurno će ovi problemi paničnih napada, PTSP-a i depresije, anksioznosti izrazito rasti, a vjerojatno će i postotak suicidalnih osoba biti u porastu. Osim korone, događa se i egzistencijalni strah od budućnosti. Ono što mene plaši, uz psihološki dio, jesu autoimune i onkološke bolesti koje će nastupiti za pet do 10 godina u smislu novih pregleda i praćenja bolesnika koji su prošli kroz ovo razdoblje. Gutači emocija će sigurno imati enormne probleme", poručio je Đorđević. 

"Ne treba zaboraviti da smo imali dva potresa", dodala je Lauri Korajlija. 

Što pomaže? Kućni ljubimci? Vjera?

"Nažalost našoj podaci su pokazali da kućni ljubimci nisu bili ključan pozitivan faktor. U pandemiji nisu imali kurativni efekt, ali vjera jest", rekla je Lauri Korajlija. 

Kako su mediji utjecali na ljude?

"Ljudi koji misle da im pomaže da ostanu informirani, imali su lošije mentalno zdravlje. Bilo je važno ostati informiran, ali nije bilo potrebe stalno nešto pratiti. Važno je znati da je situacija ozbiljna, ali na manje bombastičan način se to može pokazati. Velika je etička odgovornost medija", rekla je Lauri Korajlija. 

Što struka može napraviti da stvari budu bolje?

"Mi moramo predložiti što možemo napraviti da ljude izliječimo. Nije važno opisivati. Bitno je što možemo promijeniti, a moramo se mi mijenjati, da smo dostupni, da smo u domovima zdravlja, da smo se svi mi stručnjaci ujedinili. Moramo se interdisciplinarno ujediniti i zajednički djelovati da pomognemo drugima. Mislim da bismo mogli smanjiti sve ono što dolazi, a što očekujemo", zaključio je Đorđević. 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!