Ostani doma
Novosti / Hrvatska

ne piše nam se dobro

Prijeti li nam novi val iseljavanja? 'Ostat će samo oni koje nitko neće'

Prijeti li nam novi val iseljavanja? 'Ostat će samo oni koje nitko neće'
Marko Mrkonjic/PIXSELL

'Što više tih sredstava usmjerimo u gospodarstvo bit će i više kvalitetnih radnih mjesta, a onda i manje iseljavanja', kažu iz HUP-a.

Cijelu godinu svijet sanja povratak u "staro normalno", no Hrvatska se suočava s jednom prijetnjom kada do toga dođe. Smirivanje pandemije i posljedično otvaranje granica moglo bi dovesti do novog vala iseljavanja koje je koronavirus vrlo efikasno zaustavio jer su europske granice nikad manje propusne. Ponuda poslova u inozemstvu to još ne potvrđuje, no stručnjakinja za RTL.hr upozorava da su za sprječavanje novog vala iseljavanja potrebna kvalitetna radna mjesta.

Na mogući nastavak iseljavanja kada se stvari vrate u normalu upozoravaju osobito poduzetnici, a pisao je o tome u Otvorenom uvodniku RTL.hr-a i Vuk Vuković, doktor političke ekonomije. Istaknuo je kako je velikom broju građana i poduzetnika ugrožena egzistencija, kako su opterećeni kreditima koja je nemoguće vraćati, pa konstatirao: "Preveliki broj građana čeka otvaranje granica da ode iz zemlje".

Vezana vijest

vuk vuković otvoreni uvodnik

Sudeći po iskustvu i planovima Ante Vlašića, predsjednika udruge ugostitelja Dubrovnik i predsjednika strukovne grupe ugostitelja pri županijskoj Gospodarskoj komori, Vuković i nije pretjerao. Čaka nas, ne dvoji Vlašić, novi egzodus radne snage.

"2013. godine nam se počeo događati prvi ciklus odlaska naših mladih ljudi. Tad smo počeli gubiti radnu snagu, jer je nismo mogli plaćati više više nego što je bilo potrebno da ih zadržimo, a sve zbog svih silnih poreznih i birokratskih opterećenja što ih mi u našoj državi imamo", podsjeća Vlašić.

Ljudi su, kaže, jednostavno pošli u potragu za boljim životom. 

"2016. godine objavili su da će podignuti PDV na 25 posto i tad sam upozoravao da je potrebno jako malo da nam se dogodi drugi ciklus iseljavanja, a to je iseljavanje poduzetnika. To se, na žalost, počelo događati", ističe Vlašić.

Korona kao okidač

Vlašić tvrdi kako nije za taj novi ciklus kriva pandemija.

"Korona je samo okidač. Mi smo u koroni samo potvrdili sve ono što pričamo zadnjih pet godina, neki i duže, a to je činjenica da postoje dvostruki standardi, da postoje dvije kaste ljudi; ona zaštićena i vladajuća, dakle javni sektor i mi vazali u realnom sektoru koji radimo za tu vladajuću kastu. Covid i problemi nastali zbog Covida su svuda u svijetu. Ovo što se događa nije uzrok nego posljedica. Imate eklatantan primjere u Dubrovniku; sve divno i krasno, zarađujemo i najbogatiji smo grad u Hrvatskoj, a onda samo jednu godinu nismo imali sezonu i ljudi su u bankrotu", naglašava Vlašić.

Vezana vijest

Liječnici

Ne radi se, kako kaže, samo o ugostiteljima, iseljavaju i drugi, makar mu je problematika onih koji se bave ugostiteljstvom najbliža. Zna tako Vlašić za dvoje kolega koji su se nedavno iselili u Norvešku i zatvorili trajno svoje lokale. 

"Pošli su gore prije svega raditi, kao i svi. Pođu prvo raditi dok ne vide kakva je situacija, pa kad se malo bolje snađu, ako se snađu, pokrenuli bi svoj posao. To su ljudi koji imaju poduzetnički duh i žele raditi, žele uspjeti, žele rasti, ali ovdje za to, na žalost, nema mogućnosti", ne sumnja Vlašić.

Nije stvar u redu

Čini se da se vani ide u potragu za većim redom. Vlašić se s tim ne slaže.

"Ne ide se tamo gdje je više reda, već tamo gdje je više slobode. Mi Hrvati kao da imamo nekakav fetiš na taj red i obično ta floskula o uvođenju reda dolazi od vrha prema dole, jer se uvodi red 'svima osim njima'. Nama u poduzetništvu treba više slobode, nama treba što manje uplitanja države, što manje nepotrebnih regulativa koje nam kvare i uništavaju konkurentnost. Nije ni čudo da smo uvijek među zadnjima po ekonomskim slobodama na svim mogućim ljestvicama. Nemamo se što čuditi dijelu ljudi koji su zaista digli ruke od svega i shvatili da je biti poduzetnik u Hrvatskoj neusporedivo teže nego negdje drugo, a za isti novac, ako ne i manji", ističe Vlašić. Ako je tako, tad je i odgovor na pitanje tko će u Hrvatskoj ostati poprilično očekivan.

Vezana vijest

Demografija

"Ostat će samo oni koje nitko neće. Ostati će negativna selekcija ako se nešto radikalno ne dogodi i zaista ne promjeni, u što iskreno sumnjam s obzirom na sve što se događa zadnjih godinu dana", kaže Vlašić.

"Moj patriotizam se veže isključivo uz moju obitelj"

Može li, ipak, konačni obračun s pandemijom ipak promijeniti sve, pa i okrenuti u drugom pravcu tokove domaćeg gospodarstva!?  Vlašić u to sumnja.

"Povijest i iskustvo govore da će se brže oporavljati zemlje koje su i do sada bile slobodnije što se tiče poslovanja, zemlje nižih poreza, bolje birokracije i kvalitetnijeg građanskog društva. Sada kad smo dio EU-a ljudi bi jednostavno bili glupi da ne iskoriste priliku i činjenicu da je na snazi slobodno kretanje ljudi i robe. Imam primjer kolege koji je preselio u Nizozemsku i zvao me da dođem. Gore je porez devet posto, kaže kako u lokal u kojem je trenutno 14 godina nijedna inspekcija nije ušla, kaže kako nema maltretiranja, dosađivanja, kaže kako mu je bruto plaća 2800 eura od kojih on dobije 2300. Tolike su razlike u svemu. Ili, da banaliziram malo, zašto bi ovdje plaćao Yuga 45 kad gore za istu cifru možeš dobiti Mercedesa", veli Vlašić.

Ostalo je pitati Vlašića ima li i u njegovim planovima pečalbe, tim više što je i sam morao zatvoriti restoran.

Vezana vijest

Google

"I supruga i ja panirali smo s djecom odseliti. Zaustavila nas je korona tako da se ne možemo trenutno preseliti, ali ukoliko se neke stvar ne budu mijenjale nabolje u iduće dvije godine sigurno selimo", kaže Vlašić. Jednostavno, kako kaže, prioriteti to nalažu.

"Kad imate obitelj i djecu za koju ste odgovorni, oni su vam prioritet. Sav "patriotizam" tad pada u drugi plan. Moj patriotizam se veže isključivo uz moju obitelj", ističe Vlašić

Odlazak na čekanju

Da je pandemija ipak usporila iseljavanje i smanjila potražnju poslova u inozemstvu, svjedoče podaci portala posao.hr. Broj posjetitelja koji traže posao u inozemstvu je značajno pao u odnosu na predpandemijsko razdoblje.

"Uspoređujući podatke za mjesece siječanj i veljaču u odnosu na iste mjesece prošle godine, možemo uočiti značajan pad posjećenosti kategorije "Inozemstvo" od 62 posto", kaže Hrvoje Brkić, voditelj portala posao.hr.

Ističe i kako brojevi oglasa za inozemne poslove donekle koreliraju s kretanjima posjećenosti. Tako se u prva dva mjeseca ove godine, bilježi kumulativan pad od 35 posto ponuđenih inozemnih poslova, uspoređujući ih s istim periodom prošle godine.

"Grafikoni ukazuju da se interes domaćeg stanovništva za odlazak i rad u inozemstvo te ponuda inozemnih poslova značajno smanjuju u vremenima pandemijskih valova. Što će se dogoditi u bližoj budućnosti, jednom kada se zapadnoeuropske zemlje u potpunosti otvore, teško je predvidjeti", ističe Brkić.

Vezana vijest

iva tomić otvoreni uvodnik

Što se tiče kategorizacije inozemnih poslova, najveći broj oglašenih se odnosi na poslove graditeljstva u Njemačkoj i Sloveniji. Mahom se traže kvalificirani radnici, najviše sa SSS. Zatim slijede oglasi iz kategorije "zdravstvo". Potražnja za medicinskim radnicima je konstantno visoka i najviše se oglašavaju klinike i starački domovi iz Njemačke. Bilježi se i porast potražnje iz Austrije za domaćim medicinskim osobljem.

"U posljednjih godinu dana značajno je pao broj poslova iz sektora ugostiteljstva i turizma, ali to je i očekivano jer su ti sektori i dalje "zaključani" u zemljama Zapadne Europe. Ipak u posljednjih nekoliko dana primjećujemo blagi porast upita za takve poslove u Njemačkoj i Irskoj, budući da te zemlje polako otvaraju turističke i ugostiteljske sektore", kaže Brkić.

Iseljavanje će ovisiti o brzini oporavka

Budući da je koronakriza pogodila sve EU zemlje, dr.sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca, ne očekuje val iseljavanja kakav je bio prisutan tijekom posljednje ekonomske i financijske krize, odnosno nakon ulaska Hrvatske u EU.

Vezana vijest

otvoreni uvodnik vedran šošić

"Naravno, to će ovisiti i o brzini oporavka i otvaranju novih radnih mjesta kako na domaćem, tako i na tržištima EU. Dakle, recept je prilično jednostavan; za sprječavanje novog vala iseljavanja potrebna su kvalitetna radna mjesta. Za otvaranje radnih mjesta, osim zaustavljanja epidemije i omogućavanje normalnog rada svim poslovnim subjektima, potrebne su investicije. A za pokretanje investicijskog ciklusa potrebno je stabilno poslovno okruženje i pristup financijskim sredstvima", naglašava Tomić.

Veliku ulogu pri tom očekuje i od EU sredstava, posebice onih namijenjenih oporavku gospodarstva od koronakrize.

"I upravo je to nešto na što Hrvatska udruga poslodavaca već neko vrijeme pokušava ukazati; što više tih sredstava usmjerimo u gospodarstvo bit će i više kvalitetnih radnih mjesta, a onda i manje iseljavanja", poručuje Tomić.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!