Ostani doma
Novosti / Hrvatska

Planiran je nakon popisa 2021.

Zaostajemo za ostatkom EU: Još uvijek nemamo sveobuhvatan registar stanovništva, ali to bi se moglo promijeniti

Zaostajemo za ostatkom EU: Još uvijek nemamo sveobuhvatan registar stanovništva, ali to bi se moglo promijeniti
PIXSELL

Isto tako već godinama imamo problem da imamo više zdravstvenih osiguranika od stanovnika i birača nego punoljetnih građana

Državni zavod za statistiku predložio je izmjenu Zakona o popisu stanovništva, stanova i kućanstava koja bi utvrdila se popis stanovništva provodi od 13. rujna do 17. listopada.

Prošlom izmjenom već je potvrđen raniji popis koji se trebao provesti od 1. travnja do 7. svibnja, no odgođen je zbog pandemije, piše Večernji.hr.

Vlada radi na registru stanovništva

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Ovogodišnji popis stanovništva izuzetno je bitan jer bismo nakon njega napokon trebali dobiti registar stanovništva kakav ima većina država jer javne politike ne možemo temeljiti na podacima koji su stari 10 godina.

Isto tako, već godinama imamo problem da imamo više zdravstvenih osiguranika od stanovnika i birača nego punoljetnih građana. S registrom stanovništva, koji bi bio ažuriran, izbjegle bi se takve situacije i zloporabe.

Dodatno, preporuka Europske unije je da sve članice izrade registar stanovništva do 2022.

Prije Vladine intervencije u smislu izrade registra treba donijeti Zakon o registru stanovništva i provesti popis stanovništva. Budući da ne možemo koristiti podatke iz 2011. kad smo imali 4,284 milijuna ljudi, a danas ih, prema procjenama demografa, imamo manje od 4 milijuna.

Portrebno povezivanje s ostalim registrima

Socijalna geografkinja s Instituta za migracije i narodnosti Sanja Klempić Bogadi ističe kako je potrebno u registaru stanovništva povezati sve parcijalne registre poput registara o umirovljenicima, zdravstvenim osiguranicima, zaposlenima jer temeljem odvojenih registara koji nisu povezani ne možemo kreirati učinkovite javne politike i razvojne strategije .

Isto tako registar stambenih jedinica je potreban i za uvođenje poreza na nekretnine. Trenutno ni na jednom mjestu nemamo podatke koliko točno stranaca ima nekretnine u Hrvatskoj.

Demografi godinama apeliraju da nam je registar stanovništva nužan jer s njima država dobiva bazu podataka za upravljanje zemljom.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!