Ostani doma
Novosti / Hrvatska

PREKRASNA BUDUĆNOST

Vizek o planu oporavka za Direkt. Ako će milijarde stvarno dominantno ići u javni sektor, onda kao da ga je pisala Radnička fronta, a ne HDZ

Prekrasnu budućnost nam predviđa 80 stranica Nacionalnog plana oporavka i otpornosti

Suđenja će trajati kraće, operirat će nas roboti, pacijenti s rakom brže dobivati terapiju, živjet ćemo dulje. Obnovit ćemo zgrade stradale u potresu, cestarina će se naplaćivati elektronički, fakulteti digitalizirati, bolje ćemo gospodariti otpadom, i razvijati domaće automobile bez vozača. 

Prekrasnu budućnost nam predviđa 80 stranica Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji je jučer objavila Vlada. Ovaj nacrt pun je prijedloga koji će poslužiti da od Europe u idućih 5 godina dobijemo gotovo 50 milijardi kuna. Ali, milijarde ne možemo dobiti dok ne provedemo reforme. A reforme su kao Čudoviše iz Loch Nessa i Jeti. Svi o njima pričaju, ali ih još nitko nije vidio.

Rimčev auto i biorafinerija

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Rimčev auto bez vozača, potpuno pod kontrolom računala i sisačka rafinerija pretvorena u biorafineriju za proizvodnju bioetanola - to su dva velika privatna projekta za koje će Vlada kroz Nacionalni plan tražiti novac iz Europske unije.

"Da su to projekti koji u potpunosti afirmiraju sve ono o čemu je gospodin predsjednik govorio prilikom predstavljanja Naciuonalnog plana, i zelenu i digitalnu agendu u punom smislu te riječi", kazao je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić

To su ujedno i jedina dva jučer predstavljena privatna projekta, sve ostalo sa 80 stranica nacrta Nacionalnog plana fokusirano je na javni sektor. Na gotovo 15 godina stari projekt Trga pravde, mjesto gdje bi sva pravosudna tijela u Zagrebu bila na jednom mjestu, trebao bi se potrošiti dobar dio od tri milijarde kuna predviđenih za pravosuđe.

A na njega ide tek desetina novca, najviše namijenjeno je gospodarstvu, više od 26 milijardi kuna ili 54 posto ukupnog iznosa. Obrazovanje i znanost mogu računati na 15 posto, a tržište rada, zdravstvo te Incijativa za obnovu zgrada, na 4, 5 i 12 posto. Konkretnih investicija najviše se spominje u prometnom sustavu - recimo, konačno uvođenje elektroničkog sustava naplate cestarine, kao i obnova nekih dionica željezničkih pruga, uključujući onu od Ogulina do Splita.

Vezana vijest

nacionalni plan oporavka prilog

Konkretni planovi, rokovi i iznosi tek se trebaju definirati

I obnova dionice od Kustošije preko zapuštenog Zapadnog do zagrebačkog Glavnog kolodvora, spominje se u nacrtu, kao i modernizacija tramvajske infrastrukture. Konkretni planovi, rokovi i iznosi tek se trebaju definirati.

Da je vrag u detaljima upozoravaju stručnjaci, kojima smeta što dominantno novac odlazi javnom sektoru. 

"Ako taj plan bude izgledao na način da će dominantno investicije ići kroz javni sektor, onda doslovno možemo reći da je taj plan mogla pisati vlada koju je vodila Radnička fronta, a ne HDZ", kaže Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu. 

S tim u vidu, u udruzi poslodavaca očekivano nisu zadovoljni, još čekaju da ih se uključi u razgovore.

"Očekivali smo puno više, puno detaljnije, da će biti puno lakše za komentirati, pred nama je dosta težak posao, ali se nadamo da ćemo ipak biti uključeni", kazao je dopredsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Balen

"Italija je drugačije reagirala..."

Tako su i u tvornici za proizvodnju kotlova i peći u Labinu očekivali više, po uzoru na neke druge zemlje. "Primjerice Italija je drugačije reagirala, tako da naša kuća tamo u ovom trenutku za sve investicije u 4.0 industriju do 2,5 milijuna eura, ima povrat kroz grantove do visine od 50 posto", kazao je direktor tvrtke MCZ i predsjednik granske Udruge metalne industrije pri HUP-u Kristian Krpan. 

"Bez reformi nema investicija. Ovo nije helicopter money", priznaje i sam premijer Andrej Plenković. Sve to traži ono što se godinama odgađa.

No, same fraze u planu govore da bi nam trebalo početi teći med i mlijeko. Spominje se produljenje životnog vijeka, robotska kirurgija u bolnicama, pametna poljoprivreda, sanacija okoliša, pa čak i veća uključenost građana u borbu protiv korupcije. 

Iako je premijer jučer neki dan rekao da ne vjeruje u basne, čini se da ipak vjeruje u bajke. 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!