Ostani doma
Novosti / Hrvatska

Nije sve kako se čini

Veliko istraživanje sociologa otkrilo točno tko su antimaskeri u Hrvatskoj

Ako ste mislili da su protiv maski oni sa slabijim obrazovanjem - prevarili ste se

Znamo da je to Karolina Vidović Krišto - ali sada znamo i tko su ostali antimaskeri u Hrvatskoj. Rezultati su jako zanimljivi: to su češće obrazovani ljudi, češće oni s desnog spektra, ali i oni kojima je korona smanjila prihode.

Istraživanje su napravili sociolozi Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja i Dražen Cepić sa Sveučilišta u Zadru.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Dakle: 87% ljudi u Hrvatskoj misli da je COVID opasan. 10% misli da nije i da su mjere prestroge. A 3% misli da virus uopće ne postoji. 

Najviše je mladih antimaskera: 18% onih između 18 i 29 - i gotovo 24% onih između 30 i 39.

Ako ste mislili da su protiv maski oni sa slabijim obrazovanjem - prevarili ste se. Među onima koji su završili samo osnovnu protiv maski je samo 6%, one se ne nose 15% ljudi sa završenom srednjom, i 13% onih koji su završili fakultet.
Istraživači su primijetili da od onih koji su ostali bez posla, čak 26% nije za maske. Ali i da 25% antimaskera pripada radničkoj klasi. 

Najzanimljiviji je dio politika i maske. Kako je na vlasti HDZ i kako je Stožer HDZ - ne čudi da najveća koncentracija promaskera zabilježena među glasačima HDZ-a. Inače - najviše antimaskera ima među glasačima Škore i Petrova - 25%. 

„Nalazi za sada pokazuju da u Hrvatskoj, kada govorimo na temu antimaskertva ili onih ljudi koji umanjuju opasnost od korone, da takvih ljudi u Republici Hrvatskoj nema puno. Njih možemo brojati u nekoliko postotaka jer to nije široko rasprostranjena pojava, a preliminarnim rezultatima vidimo i da taj postotak ne raste. 

Ovdje se obrazovanje nije pokazalo na način da će niže obrazovani biti skloniji antimaserskoj reakciji, ali se pokazao upravo element tržišta rada i da su upravo pripadnici radničke klase skloniji biti antimaskeri što i ne začuđuje s obzirom da 90% njih za vrijeme pandemije nisu imali taj luksuz da ostaju od doma raditi nego su odlazili na poslove i bili daleko više izloženi te vrlo često bili na prvoj crti borbe s pandemijom.“, rekao je Branko Ančić iz Instituta za društvena istraživanja.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!