Ostani doma
Novosti / Hrvatska

klimatski neutralan kontinent

Dunja Mazzocco Drvar u RTL-u Danas o tome kako spasiti planet: 'Ulagat ćemo u električna vozila, a na zgrade ćemo stavljati zelene krovove...'

Mi smo dio Europe, pa smo se tako i mi obvezali isto da ćemo postati klimatski neutralni do 2050. godine. Nama će to ići nešto sporije u ovom prvom razdoblju do 2030. godine

Što možemo već sada napraviti da bi nam sutra bilo bolje? O tome Dunjom Mazzocco Drvar, ravnateljicom Uprave za klimatske aktivnosti razgovara Goran Latković.

Dunja, donedavno si nas iz ovog studija informirala o promjeni vremena, a sada želiš promijeniti svijet i baviš se klimatskim promjenama - što točno radiš i koji su ti planovi?

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

„Uopće je dojam da mi u Ministarstvu proizvodimo papire no međutim na tim papirima ponekad piše jako lijepo, što su na primjer naši zakoni o klimi. Imamo jučer postignut dogovor o europskom zakonu o klimi, danas je na Vladi prošla naša buduća strategija, tako da ima tu papira koji imaju jako važan sadržaj i mi svakako radimo na tome da nakon tih zakona i nakon tih strategija propišemo mjere, a nakon mjera polako građanima pokazivati kako te mjere provodimo odnosno kako se one trebaju provoditi što je što smo vidjeli i prema ovoj akciji koju smo napravili jutros.“

Europa želi postati do 2050. klimatski neutralan kontinent. Kako ćemo mi u Hrvatskoj tome pridonijeti kako bismo smanjiti emisiju CO2?

„Mi smo dio Europe, pa smo se tako i mi obvezali isto da ćemo postati klimatski neutralni do 2050. godine. Nama će to ići nešto sporije u ovom prvom razdoblju do 2030. godine nego nekim možda razvijenijim zapadnim zemljama no međutim, mi isto tako imamo projekcije do 2030., 2040., 2050. kako ćemo tamo stići.“

Ima li nekih konkretnih stvari, nekakvi primjeri?
„Naravno, imamo konkretne stvari. Čuli smo od ministra Ćorića neke općenite primjere. Ja bih možda dodala na ovo što je on rekao da ćemo ulagati u električna vozila, električni promet, da razvijamo tehnologije vodika. Svakako ćemo jedan dio prometa prebacivati na vodik, radit ćemo na energetskoj obnovi zgrada. Sada je upravo pravi moment za to i zato što ih obnavljamo od potresa, ali ne samo tako da im stavimo ovojnicu, dakle da promijenimo fasadu nego da ih zaista učinimo održivima. Da im stavimo, recimo, solarne panele na krov ili da stavimo zeleni krov i da imamo takvi vrstu ozelenjavanja odnosno oplemenjavanja gradnje. Razvijat ćemo kružno gospodarstvo i to prije svega smanjenjem otpada. U poljoprivredi imamo dosta aktivnosti, moramo razvijati nove sorte.“

Znači poljoprivrednici će morati postati malo moderniji. Očigledno je da smo svjedoci tih klimatskih promjena. Imali smo proljeće, došla je zima pa se opet vratilo proljeće. Možemo li nekako vratiti stvari na staro i do tad se nekako naučiti kako se naučiti nositi s ovim klimatskim promjenama?

„Fluktuacije smo uvijek imali. Ja sam o vremenskim fluktuacijama i pričala kroz prognoze. Dakle, ovakav travanj nije nešto tako neuobičajeno i njih će biti sve više i više jer ćemo s klimatskim promjenama imati sve više vremenskim ekstrema tako da se na to moramo pripremiti i moramo se prilagoditi, isto tako kao što i razvijamo te načine kako smanjivati štetni utjecaj i kako smanjivati emisije stakleničkih plinova. Moramo raditi na tome da se prilagodimo ovim klimatskim promjenama koje su se već dogodile kojima više ne možemo stati na kraj. Imamo mjere vezano za to i strategiju prilagodbe u ostalim klimatskim promjenama.“

Za kraj, možeš li nam dati savjet - što možemo već sada, svatko od nas napraviti kako bismo bili dio tog velikog kotača, što svatko od nas može napraviti da bismo bili bolji ljudi?

„Prije svega, ne smijemo misliti da smo mali i da ne možemo ništa napraviti jer svatko od nas treba pokrenuti neku akciju odnosno svatko od nas tek kad se složimo u jedan veliki kolaž može doprinijeti na pravi način. To je uostalom rekao i predsjednik Biden, nijedna zemlja nije niti previše velika niti previše mala za to. Vidjeli smo neke ovdje od savjeta, recimo što možemo kao potrošači napraviti. Možemo gasiti svjetla i moramo gasiti svjetla, moramo isključivati punjače iz utičnice kada ih ne koristimo, moramo popravljati stvari , a ne uvijek bacati stvari i kupovati nove jer postoje načini i da se oni poprave. Moramo više hodati i biciklirati, a manje se voziti automobilima, pogotovo ovim automobilima koji štete. Kad sve to radimo, moramo razmišljati kao potrošači, što smo vidjeli danas, ali kao glasači i kao roditelji naravno.“

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!