Ostani doma
Novosti / Hrvatska

GOSTOVALA U RTL DIREKTU

Đurđević: 'Neću odustati. Osuđena sam, nemam pravo obrane, a ne može politika nekome reći da je nezakonit. Idemo prema krizi sudbene vlasti'

Kandidatkinja predsjednika Republike Zorana Milanovića za predsjednicu Vrhovnog suda Zlata Đurđević gostovala je večeras u RTL Direktu

Kandidatkinja predsjednika Republike Zorana Milanovića za predsjednicu Vrhovnog suda Zlata Đurđević gostovala je večeras u RTL Direktu.

Kako vi doživljavate i proživljavate ovu kanonadu i napada i obrane i od strane predsjednika i premijera. Nije samo da idu rakete preko vas nego idu i na vas, danas vas je premijer nazvao i prodavačicom boze?

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Od samog početka sam znala i istaknula u prvoj izjavi da je ovo politički izbori i da ću nastojati cijelo vrijeme biti nepristrana i neovisna s obzirom na ugled funkcije za koju sam se javila.

Ali kako osobno doživljavate ovo što je rijetko viđeno, čak i u Hrvatskoj?

Nije mi ugodno u svemu tome biti, ali pokušavam biti nepristrana i stručna i držati se izvan ovoga, koliko to bilo moguće. A pokazalo se da nije moguće. Ne mislim komentirati postupke niti jednog niti drugog niti sve što se događa u politici. Ali moram čuvati svoju reputaciju i ugled i u tom smislu moram reagirati onda kada se mene difamira i kada se govore neke neistine o mojim postupcima ili programu. 

Kazane su neke riječi, a vi nam kažite jesu li istine ili neistine o vašem programu. Premijer se uhvatio gdje govorite o izboru sudaca i da bi njega možda trebalo ponovno vratiti u parlament. To kaže da je nečuveno jer smo to imali u prijašnjim sustavima i vi ste da se oduzme izbor struci.

Pisala sam taj program znanstvenim pristupm. Što znači da sam koristila i povijesnu i komparativnu i ustavno-pravnu metodu i sada se ti neki dijelovi, koji su u prvom dijelu i odnose se na ocjenu stanja pa i uzroke stanja u pravosuđu iskorištavaju na ovakav jedan način koji ne oslikava ono što sam rekla u programu. On je vrlo otvoren i iz njega se vidi da se ja nisam pokušala niti pridobiti na svoju stranu ni politiku ni Vrhovni sud. Bila sam stručna, nepristrana i rekla ono što mislim. Mislim da nema nikakvog osnova da se tvrdi da sam nešto napisala u programu što ja jasno kažem da nisam. Nisam nikada predložila da u Hrvatskoj politika bira suce, ali to ne znači da ne mogu pokazati kako je to u zapadnim demokracijama, gdje redovito, u većini država parlamenti zajedno sa izvršnom vlasti biraju suce. Kod nas smo otišli u drugu krajsnost gdje imate, a to bi se stvarno moglo dogoditi, na cijelu situaciju koja se događa oko Vrhovnog suda, da će sudstvo izgubiti bilo kakav demokratski legitimitet. To je nedopustivo u demokracijama. Bio je i prijedlog da bi Vrhovni sud trebao birati predsjednika. Smatrala sam da je nužno da pokažem kako je to u zapadnim demokracijama. Da demokracija vrijedi i za sudstvo i da u člank 1. Ustava piše da sva vlast proizlazi iz naroda. Sudstvo je vlast, prema tome, građani moraju imati određeni utjecaj na sudstvo. I ako su njime nezadovoljni moraju kroz zastupnike koje su izabrali djelovati na taj dio vlasti. Treba pogledati i članak 4. Ustava i to pročitati, a tamo piše da postoji dioba vlasti, ali da vlasti moraju međusobno surađivati i kontrolirati se. Ne znam na koji način u Hrvatskoj, osim pozicije koju imate sada, je moguće kontrolirati sudsku vlast. 

Navodno je problem što ste u opisu stanja u pravosuđu spomenuli da su svi problemi počeli 90-ih godina kada je došlo do velikih promjena u sudstvu i političkih imenovanja sudaca?

Nisam nikako rekla svim problema. Dapače, govorim o dva razdoblja. Jedno je razdoblje 90-ih kad je došlo do devastacije hrvatskog pravosuđa s velikim odlivom kadrova, vrlo stručnik i kvalificiranih sudaca, a i Državno-sudbeno vijeće koje, zapravo, imamo od tog razdoblja. Nije to nešto što smo kasnije uveli. Tada se zvalo Republičko državno vijeće, uvedeno je s prvim Božićnim Ustavom iz 1990. godine. Od tada imamo to tijelo koje je sastavljeno na jednaki način. Doduše, nije izabrano od strane, tada je bilo birano od strane parlamenta, ali su u njemu i tada sjedili suci i profesori i bili su još tada i državni odvjetnici tamo. 

Vi biste malo više javnosti i transparentnosti u tom procesu izbora sudaca, pa i kroz parlament. 

Mislim da se treba osigurati postupak koji je javan, koji je transparentan i u kojem će se cijeniti stručnost i integritet sudaca. To jedino moraju biti kriteriji. Pokazalo se da niti ovaj način izbora sudaca, a to je da kriterije određuje Državno sudbeno vijeće. DSV je taj koji bira, postupak je zatvoren za javnost, tajno je glasanje, a na listićima imate ime člana vijeća. Većina u vijeću su sudci, od 11, sedam je sudaca. U zapadnim demokracijama je i kad imate određeno tijelo koje birate u njemu veći utjecaj imaju neke druge struke. U Španjolskoj je na čelu Državnog sudbenog vijeća predsjednik države. Ne znam dal bi ti kod nas uopće moglo. 

Kad ste rekli o postupku izbora sudaca, to je ključna zamjerka. Da ste se vi u postupak izbora uključili mimo zakona, a predsjednik Vrhovnog suda je prva osoba koja mora poštivati zakon. Zašto se niste odazvali na prvi javni poziv, bez obzira koliko on bio sporan.

Nisam se javila na prvi poziv kao što se nije javio ogroman broj sudaca, profesora i drugih koji su kvalificirani za to. Nisam u tom trenutku o tome razmišljala. Bila sam u postupku za Europski sud za ljudska prava. Ovo je postupak u koji se bitno  razlikuje od izbora sudaca na Europski sud za ljudska prava ili Ustavni sud, a to je da imate ovlaštenog Ustavnog predlagatelja.  To je predsjednik Republike. Možete se javiti sami, a možete čekati da se on javi. Nisam se javila, niti sam se bila dužna javiti. Prema tome nisam mogla prekršiti zakon. On je mene nakon toga, u ožujku, nakon što je rekao da neće niti jednog kandidata, pozvao i pitao da li bi ja pristala biti kandidatkinja. Ja sam rekla da pristajem. U zakonu nigdje nije pisalo da se poziv može ponoviti, ponavljanje je omogućio ustavni sud svojom odlukom. Procedurna odredba o tome kako se vrši izbor predsjednika Vrhovnog suda odnosi se samo na predsjednika Republike, Vladu i Vrhovni sud. Ne na kandidata. Ja sam objekt postupka. 

Ja ovlasti nemam. Nisam na nikakav način sudjelovala, osim što sam prihvatila kandidaturu. Predsjednik Republike odlučuje kako će on. Tvrdnje da bi ja mogla prekršiti zakon, u kojem dijelu sam ja prekršila zakon? Nakon što je raspisan novi natječaj, ja sam se odmah javila. To me smeta, to je politički sud o zakonitosti. Ja sam osuđena, niti imam tužitelja, niti imam pravo obrane. Ne može politika preuzeti pravo da nekome govori da je nezakonit. Pozivam da se onda podnese prijava protiv mene, da se vidi u čemu sam ja to nezakonito postupila. Ja sam profesorica kazneno-procesnog prava i znam da nisam nezakonito postupila. 

Više vas je pogodila primjedba da kršite zakon nego da ste prodavačica boze. 

Nisam to ni čula. Prepustila bi te međusobne uvrede njima. Ne želim sudjelovati.

Što vidite kao glavni razlog zašto na toliko odbojnosti nailazite kod predsjednika Vlade, HDZ-a i desnice. Spominje se jučer i Miroslav Škoro, koji tvrdi da je to zato što ste bili protiv izručenja Perkovića i Mustaća Njemačkoj.

Bila sam protiv lex Perković koji se odnosio na taj slučaj. Nakon toga nema razumnih osnova da se za mene veže taj slučaj, naknadno se radilo o stavu da su sudovi dužni poštivati zakon i da se zastara mora poštivati i u odnosu na predaju, a ne samo na izručenje. Takvo stajalište je zauzela sveukupna akademska zajednica, osim toga i članovi Državnog odvjetništva i neki političari. Pravno stajalište se ne može staviti na određenu osobu. Mene zanima jesu li oni zaista za to da se hrvatski državljani nakon što je zastupila zastara izručuju drugoj državi i tamo sude, a da istovremeno imate pretvorbu i privatizaciju i da se takva djela ne mogu suditi bez obzira na promijenjen Ustav. 

Premijer je rekao da vi nećete proći parlamentarnu proceduru. Hoćete li ostati do kraja procedure? Nećete se povući?

Neću se povući. Napisala sam program. To je bio poprilični trud za napisati. Mislim da sam otvorila vrlo važna pitanja, vjerujem da će se ipak o tome razmisliti.

Ide prema tome da će biti još jedan poziv. Hoćete li se na njega javiti?

Ne, neću se javiti više. Ali idemo prema krizi sudbene vlasti. Htjela bi istaknuti činjenicu koja se odnosi na zakon o sudovima, čini mi se da se ne prikazuje ispravno u javnosti. A to je da zakon o sudovima ne predviđa da se nakon kraja godine može zamjenik suda i dalje obavljati tu dužnost. 

Očito nećemo imati predsjednika Vrhovnog suda. Trenutni zamjenik predsjednika postati v.d., možda se zakon promjeni.

Tako je, možete promijeniti zakon, ali prema sadašnjem, zamjenik može obavljati dužnost sukladno godišnjem rasporedu poslova. Znači do kraja godine. Imat ćete vlast koja neće imati nikakav demokratski legitimitet. Da nemate premijera ili predsjednika Sabora, to bi svima bilo nepojmljivo. Sudbena vlast je tu da se smatra da ne mora imati demokratski legitimitet. Ne znam kako će građani onda imati povjerenje u tu vlast i kad se političari ovako s tom pozicijom loptaju. Naravno da politika ne može birati sudce. 

 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!