Ostani doma
Novosti / Hrvatska

APSURD

Brzi antigenski su bili dobri za slanje u izolaciju, ali nisu za Covid potvrde! Capakova zamjenica za RTL.hr: 'Takav je dogovor EU'

Brzi antigenski su bili dobri za slanje u izolaciju, ali nisu za Covid potvrde! Capakova zamjenica za RTL.hr: 'Takav je dogovor EU'
PIXSELL

U kriterijima za dobivanje Covid potvrda brzi antigenski testovi se ne prizaju kao dokaz da ste oboljeli. Vrijedi samo PCR test

Prosinac 2020. godine. U Hrvatskoj bukti najžešći val zaraze koronavirusom dotad i brojke novozaraženih po danu prelaze 4000 i dolaze do rekordnih 4500 ljudi. Autor ovog teksta dobiva sve simptome - visoka temperatura, glavobolja, kostobolja do razine da se ne može spavati.

Zdravstveni sustav ne stigne sve testirati najpreciznijim, PCR, testovima pa u studenom diljem Hrvatske otvaraju punktove za brzo antigensko testiranje. Rezultati su gotovi već za oko sat vremena. Po proceduri i u konzultaciji s liječnicima, prijavljujem se za to testiranje u Novom Zagrebu i 12. prosinca imam na mailu rezultat testa - 'pozitivan'.

Na dnu tog dokumenta piše: "... potvrđeno je oboljenje COVID-19. Obavezno se što prije javite Vašem izabranom liječniku. Za Vas je obavezna izolacija". Po naputku, zatvaram se u stan, kontaktiram obiteljskog liječnika, i iz svojeg doma ne izlazim do kraja propisanog mirovanja i preboljenja neugodne bolesti. 

Vezana vijest

Covid putovnica, ilustracija

Na temelju brzih antigenskih testova ne može se dobiti Covid potvrda

Lipanj 2021. godine. Članice Europske unije, među njima i Hrvatska, uvode Covid potvrde za lakši prelazak preko granica i jedan od uvjeta za njezino dobivanje je preboljenje bolesti prije najkasnije šest mjeseci, odnosno 180 dana. Preko sustava e-Građani 1. lipnja prijavljujem se za dobivanje dokumenta, ali ubrzo dobivam poruku - "nema osnove za izdavanje EU digitalne COVID potvrde".

Vezana vijest

Covid putovnica

U čemu je problem kada sam 12. prosinca imao pozitivan test i potom prebolio bolest zatvoren u svome stanu? Nije prošlo 6 mjeseci, do toga mi nedostaje još desetak dana. No, problem je u tome što je moju bolest "dokazao" brzi antigenski, a ne PCR, test koji EU, i Hrvatska kao članica, jedinog priznaju kao dokaz oboljenja.

"Potvrda o preboljenju se izdaje 11. dan od datuma prvog pozitivnog PCR testa. Potvrda je valjana 180 dana od datuma prvog pozitivnog PCR testa. Potvrda o preboljenju se ne izdaje temeljem brzog antigenskog testa", objašnjavaju na službenoj stranici eudigitalnacovidpotvrda.hr. 

Jesu li svi trebali čekati u kilometarskim redovima za PCR test?

To, prevedeno, znači da svi koji su bili odgovorni i nisu još više povećali kilometarske redove pred mjestima gdje se mogao napraviti PCR test, nego su otišli na punktove za brzo testiranje i bili pozitivni, prema kriterijima EU i Hrvatske, uopće nisu preboljeli bolest i neće dobiti Covid potvrde. 

Ili, u ekstremnijem slučaju, oni koji su bili pozitivni na brzom antigenskom testu su nakon njega zaraženi trebali stati i u red za PCR test, riskirati da zaraze još nekog u tome redu, kako bi im EU, a i Hrvatska, nakon nekoliko mjeseci priznali da su preboljeli bolest i izdali Covid potvrdu. 

Vezana vijest

Covid putovnica, ilustracija

Jer prema ovim kriterijima, oni koji su u izolaciju poslani nakon pozitivnog brzog antigenskog testa, u biti nisu niti oboljeli od Covida-19. Bez obzira što su imali simptome i pozitivan test. 

Poslali smo upit Ministarstvu zdravstva, oni ga proslijedili HZJZ-u

Iako smo upit o ovoj temi u petak ujutro poslali Ministarstvu zdravstva, na čijem je čelu ministar Vili Beroš, oni su ga u popodnevnim satima proslijedili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo procijenivši da je to pitanje iz njihova djelokruga.

Na kraju nam je na pitanja opširno odgovorila zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, a jedino nismo dobili odgovor o broju ljudi kojima je u posljednjih šest mjeseci izrečena mjera izolacije na temelju brzih antigenskih testova, ali nam je obećano da ćemo dobiti i taj podatak. 

Vezana vijest

Covid putovnica

RTL.hr: Smatrate li da su osobe koje su testirane brzim antigenskim testom i bile pozitivne, na temelju njega i poslane u strogu izolaciju, diskriminirane u izdavanju Covid potvrda u odnosu na one koji su bolest potvrdili PCR testom?

Ivana Pavić Šimetin: Pravila izdavanja Digitalne COVID potvrde su utvrđena na razini EU te, usprkos različitim zalaganjima i određenih možebitnih nastojanjima koja govore u prilog drugačijem postupanju, zbog znanstvenih ograničenja brzih antigenskih testova u odnosu na PCR testove, brzi antigenski testovi nisu za sada usvojeni u digitalnoj COVID potvrditi kao dokaz preboljenja. U Odluci stožere od 1.lipnja 2021. za ulazak u Hrvatsku uzimaju se u obzir brzi antigenski testovi temeljem uobičajene medicinske dokumentacija (temeljem medicinskog nalaza) a ne kao digitalna COVID potvrda.  

RTL.hr: Smatrate li pogreškom što su diljem Hrvatske otvarani punktovi na kojima se testiralo brzim antigenskim testovima s obzirom da se preboljenje bolesti sada, kod izdavanja Covid potvrda, priznaje samo na temelju PCR testova?

Ivana Pavić Šimetin: Mogućnost dostupnog brzog antigenskog testiranja uspostavlja se diljem Europe i šire pa tako i u Hrvatskoj. Osnovna svrha svake dijagnostičke metode i medicinskog postupka pa tako i testiranja brzim antigenskim testovima je rano otkrivanje bolesti radi pravovremene prevencije (u ovom slučaju pravovremene izolacije i praćenje kontakata) i radi odgovarajućeg liječenja, pa je u tom smislu uspostava testiranja uvijek dobrodošla. Uz navedeno, negativna rezultat brzog antigenskog testa unazad 48 sati uvjet je za izdavanje digitalne COVID potvrde o negativnom testu kao i jedna od mogućnosti ulaska u Hrvatsku bez desetdnevne karantene prema Odluci stožera.

Vezana vijest

Putovanje

RTL.hr: Po mišljenju Ministarstva, jesu li osobe koje su se testirale brzim antigenskim testovima i bile pozitivne trebale kršiti izolaciju izrečenu na temelju tih testova i izlaziti iz izolacije, te riskirati da na druge šire bolest, kako bi se testirale PCR testovima koji im sada jedini dokazuju preboljenje bolesti?

Ivana Pavić Šimetin: Svaka osoba ima obavezu štititi zdravlje i dobrobit drugih osoba što je između ostalog i ustavna kategorija  a proizlazi i iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao i iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. U tom smislu prijedlog koji navodite nikako ne bi mogli podržati. Još jednom napominjemo da osnovna namjena dijagnostičkih metoda nije putovanje jednom u budućnosti već trenutna zaštita života i zdravlja ljudi, a ostvarivanju tog osnovnog cilja dostupnost brzih antigenskih testova itekako pridonosi. U vrijeme velike cirkulacije virusa u populaciju u razdobljima vrhova valova u kojima se razvija epidemija, posebno na vrhuncu drugog vala, kod vođenja sustav prevencije, dijagnostike i liječenja, na prvom mjestu mora biti pitanje očuvanja života.

Široka dostupnost i korištenje brzih antigenskih testova proizlazi i proizlazila je od uvođenja tih testova u studenom 2020., između ostalog iz silne potrebe pa čak i pritiska različitih grupacija građana da provode aktivnosti koje podrazumijevaju okupljanje većeg broja ljudi, bliski kontakt, onemogućuju nošenje maski i sl. Jedini način na koji se donekle može povećati razina sigurnosti takvih aktivnosti, iako se rizik nikada ne može u potpunosti ukinuti, je testiranje unutra 48 sati prije početak aktivnosti, uz naravno cijepljenje. Nije se smjelo dogoditi niti se smije dogoditi da zbog “bukiranja“ zdravstvenih kapaciteta ovakvim testiranjima, osobe kod kojih je ugroženo zdravlje ne mogu ostvarit pravo na PCR test. Omogućavanje PCR testiranja radi okupljanja i različitih društvenih i gospodarskih aktivnosti a ne zbog narušenog zdravstvenog stanja, duboko je moralno upitno i svakako nema opravdanja niti u pogledu materijalnih troškova (jer je cijena PCR testa veća od cijene brzih antigenskih testova, bez obzira tko snosi trošak) kao niti u pogledu ograničenih globalnih, regionalnih i nacionalnih kapaciteta za PCR testiranje . Kod svakog testiranja koje se ne provodi zbog bolesti nego radi sudjelovanja u nekoj društvenoj i gospodarskoj aktivnosti, uvijek je moguć pozitivan rezultat, koji onda neminovno dovodi do situacija o kojima pitate. Tu je znači na vagi, i svatko treba sam za sebe odvagnuti i odlučiti, hoće li ograničiti svoje aktivnosti i izbjegavati epidemiološki rizične situacije ili će se podvrgnuti testiranju brzim antigenskim testovima kako bi sudjelovao u epidemiološki rizičnijim situacija pri čemu riskira moguć pozitivan nalaz brzog antigenskog testa uz sva ograničenja takvog nalaza o kojima cijelo vrijeme upozorava HZJZ kao i relevantni međunarodni autoriteti.  

Vezana vijest

cjepivo

RTL.hr: Poduzima li išta Ministarstvo zdravstva kako bi se i pozitivan nalaz brzog antigenskog testa priznao kao preboljenje kod izdavanja Covid potvrda?

Ivana Pavić Šimetin: Pozitivan stručni stav HZJZ-a o brzom antigenskom testu kao dokazu o preboljenju (uz prihvatljiv rizik takve Odluke u odnosu na dobrobit populacije) iskazan je u Odluci stožera od 1. lipnja 2021. prema kojoj je ulazak u Hrvatsku onemogućen za osobe s pozitivnim brzim antigenskim testom unazad 11 od 180 dana. Navedene osobe dokazuju preboljenje predočenjem nalaza o pozitivnom antigenskom testu kod prelaska granice a ne digitalnom COVID potvrdom. Ujedno Hrvatska na EU razini zagovora takav princip i za digitalnu COVID potvrdu, no odluke se na EU razini donose konsenzusom, uvijek se najbrže može postići konsenzus oko najstrožeg pristupa, te su u ovom konkretnom slučaju nužni daljnji pregovori na stručnoj i političkoj razini.

Treba istaknuti da je Hrvatska jedna od 7 zemalja koje su 1.6. implementirale digitalnu COVI potvrdu te se u sve druge zemlje ionako do 1.7. putuje isključiv temeljem medicinske dokumentacije.

RTL.hr: S obzirom da se pozitivan nalaz brzog antigenskog testa sada više (ako pogledamo kriterije za izdavanje Covid potvrda) ne priznaje kao dokaz oboljenja, jesu li, prema stavu Ministarstva, oni koji su bili pozitivni na brzom antigenskom testu, uopće bili zaraženi novim koronavirusom i bolešću Covid-19?

Ivana Pavić Šimetin: Interpretacija i značenje rezultata brzih antigenskih testova navedena je u dokumentu:

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Upotreba_brzih_antigenskih_testova_26_11-1.pdf

Nadalje, postupanje s oboljelima, bliskim kontaktima oboljelih i prekid izolacije i karantene uz ulogu brzih antigenskih testova navedeno je na poveznici:

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Postupanje-s-oboljelima-bliskim-kontaktima-oboljelih-i-prekid-izolacije-i-karantene-3.pdf

Zaključno, kao i inače u medicini, dijagnozu postavlja liječnik dok su testovi i druge dijagnostičke metode, pomoćno sredstvo liječniku u postavljanju dijagnoze.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!