Ostani doma
Novosti / Hrvatska

Suše, bolesti, glad...

Alarm bogatim zemljama: 'Klimatske promjene će vam uništiti 8,5% BDP-a', izvještaji za Hrvatsku još su gori, i to puno

Alarm bogatim zemljama: 'Klimatske promjene će vam uništiti 8,5% BDP-a', izvještaji za Hrvatsku još su gori, i to puno
Igor Soban/Pixsell

Izvještaj najveće svjetske osiguravajuće kompanije predviđa katastrofalne štete diljem svijeta, našoj zemlji prijeti posebno gadna budućnost

Organizacija za borbu protiv siromaštva Oxfam objavila je uoči sastanka sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, skupina G7, da im klimatske promjene prijete teškim posljedicama po nacionalne ekonomije ako u najkraćem mogućem roku ne smanje emisije CO2. 

"Ekonomije zemalja iz skupine G7 mogle bi do 2050. trpjeti prosječni gubitak od 8,5 posto BDP-a godišnje, što je ekvivalent 4,8 tisuća milijardi dolara, ako državna vodstva ne poduzmu puno ambicioznije mjere borbe protiv klimatskih promjena", navodi Oxfam u priopćenju.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Oxfam se pritom poziva na najnoviji izvještaj financijskih analitičara kompanije Swiss Re iz Züricha, najvećeg osiguravatelja u svijetu, gledano po ukupnoj vrijednosti premija osiguranja. Ovu tvrtku Forbes je, primjerice, za godinu 2016. ocijenio kao 118. najveću kompaniju u svijet.

Neki će platiti skupo, neki još i gore

Swiss Re u svom izvještaju navodi da će svjetski prosjek gubitaka BDP-a, prema scenarijima klimatskih promjena uz zagrijavanje svijeta od 2,6℃ do kraja stoljeća, biti oko 10 posto. To je još i optimistično, jer posljednjih godina najrelevantniji izvori navode da je svijet na putu globalnog zagrijavanja do kraja stoljeća od 3℃.

Izvještaj obrađuje štete koje prijete ekonomijama 48 zemalja svijeta na koje otpada 90 posto svjetskog gospodarstva.

Suše, poplave, bolesti, odnosno štete po poljoprivredu, turizam, trgovačke tokove i sve ostalo po ovom istraživanju ne bi pogađale sve zemlje podjednako.

Kanadi se tako predviđa godišnji prosječni gubitak od 6,9 posto BDP-a, Francuskoj - 10 posto, Njemačkoj - 8,3 posto, Italiji - 11,4 posto, Japanu - 9,1 posto, Velikoj Britaniji - 6,5 posto, SAD-u - 7,2 posto.

Vezana vijest

ribe, podmorje, ocean

Nizu drugih zemalja izvještaj predviđa pravu katastrofu. Indiji, koja je također pozvana na samit, procjenjuje se da prijeti gospodarski kolaps s gubitkom čak 27 posto BDP-a godišnje. Australiji, pak, predviđaju gubitak 12,5 posto BDP-a, Južnoafričkoj Republici 17,8 posto, Južnoj Koreji 9,7 posto, Filipinima razornih 35 posto BDP-a manje uslijed djelovanja klimatskih promjena.

Swiss Re ovaj put Hrvatsku nije analizirao. Ranije analize sličnih financijskih institucija odnosno institucija procjene rizika, poput osiguravajućih društava, Hrvatskoj su redom predviđale udarac po nacionalnu ekonomiju na tragu istih ovakvih prognoza. Jedan od novijih je onaj iz svibnja 2019., što ga je za HGK izradio Nordea Group Sustainable Finance.

Stanford o Hrvatskoj

Ova studija oslanjala se na istraživanje sa Sveučilišta Stanford, zanimljivog naziva "Ekonomski utjecaj klimatskih promjena na treći svijet: Hrvatska".

Kao najvjerojatniji scenarij predvidjeli su tada godišnji gubitak čak 10 posto BDP-a do sredine stoljeća. Gubitak BDP-a "veći od 20 posto" autori su tada u studiji procijenili kao čak 37 posto moguć, a smanjenje veće od 50 posto ocijenili su da je vjerojatnosti sedam posto.

Isti izvještaj iz svibnja 2019. spominje i procjenu UNDP-a da bi Republika Hrvatska kroz 21. stoljeće, kao posljedicu klimatskih promjena, mogla izgubiti čak 25 posto BDP-a, odnosno ekvivalent od 10,6 milijardi dolara godišnje.

Vezana vijest

Klimatska kriza

"Postojeća klimatska ranjivost (Hrvatske) neće zahvatiti samo ekonomiju, nego će utjecati i na ljudski razvoj, izlažući najranjivije društveno ekonomske skupine društva", navodi se u dokumentu.

Zanimljiv je i pregled šteta koje je Hrvatska uslijed klimatskih promjena već pretrpjela posljednjih desetljeća. Od 1980. do 2013. naša zemlja izgubila je čak 4,2 milijarde dolara kroz štete prouzročene klimatskim promjenama. Nakon 2013. stanje se u Hrvatskoj dramatično pogoršava:

"Tijekom 2014. i 2015., kad je zemlja bila teško pogođena žestokim poplavama, štete su iznosile 3,21 milijardu dolara."

Već nam je poskupljivala hrana, umirali ljudi

Od 2000. do 2007. posebno se ističu štete na poljoprivredi, ukupno 1,6 milijardi dolara, odnosno 201 milijun dolara godišnje, te se to uspoređuje sa štetama u poljoprivredi, odnosno proizvodnji hrane, u razdoblju od 2013. do 2016. kad su godišnje štete iznosile u prosjeku 436 milijuna dolara. Autori istraživanja zaključuju da je ovakvo stanje direktno utjecalo na poskupljenje mlijeka, kruha, jaja i mesa.

Procjena proizvodnje kukuruza do 2050. će u Hrvatskoj pasti na pukih 55 do 60 posto od onoga što se u Hrvatskoj proizvodilo 2000. godine.

Studija dalje ističe sve češće invazivne vrste u Jadranskom moru uz obale Hrvatske, konkretno, njih 16 novih u razdoblju od 2011. do 2018., što se direktno povezuje sa sve višim temperaturama mora, te se upozorava da je riječ o jasnoj prijetnji domaćim vrstama morskih organizama.

Vezana vijest

Pčela

A turizam? Nije riječ samo o rastu razine mora od između 1,8 do 2 metra do kraja stoljeća, što danas slovi za pomalo i konzervativnu procjenu, jer se već godinama navode izračuni od 4 metra naviše, a što bi poharalo povijesne jezgre Dubrovnika, Splita i Trogira (u dokumentu ne naveden samo dio kulturne baštine u Hrvatskoj uz obale Jadrana pod zaštitom UNESCO-a, jasno je da bi štete bile katastrofalne duž cijele obale):

"Generalno će dnevne temperature duž Jadrana dovesti do toga da će mnogi turisti orijentirani na plaže izbjegavati ova odredišta i odlaziti na mjesta s nižim temperaturama. Suša ljeta s još više ekstremnih vremenskih događaja i sve viša razina mora, mogli bi ugroziti razvoj ljudi i ekonomije."

Budućnost Hrvatske ovisi o pola stupnja tu ili tamo

Studija za Hrvatsku dalje navodi redom probleme s infrastrukturom, nestašice pitke vode, uništenje ekosustava važnih za turizam, izumiranje vrsta, čak i sve gore probleme s proizvodnjom električne energije, zatim sve češće izbijanje salmonele, svih mogućih bolesti koje prenose komarci, a koje smo davno zaboravili još sredinom 20. stoljeća ili čak i nekih novih, zatim dramatično povećanje mortaliteta od srčanih i moždanih udara…

Još prije 18 godina, navodi se kao ilustracija takvog utjecaja, u kolovozu 2003., tijekom teškog vala vrućina koje su pogodile Europu, Hrvatska je pretrpjela naglo povećanje učestalosti srčanih i moždanih udara od 4 posto.

Prema Pariškom klimatskom sporazumu zemlje potpisnice trebale bi, iako zasad malo koja, skoro pa nijedna to ne čini, svoju emisiju stakleničkih plinova (CO2, metan, dušikovi oksidi...) smanjiti do te mjere da se globalno zagrijavanje biosfere na Zemlji zaustavi na ne više od 1,5℃. 

Vezana vijest

Nikola Visković

Sporazum je 2016. godine potpisalo 195 članica međunarodne zajednice, da bi dvije godine poslije postalo jasno da industrijski najrazvijenije zemlje čine nedovoljno, u najgorem slučaju nimalo ili još gore od toga. Dvije godine poslije potpisivanja postalo je jasno da Hrvatskoj pola stupnja razlike, odnosno zagrijavanje svijeta od 2 stupnja umjesto 1,5, čini razliku u opstanku života u ovoj zemlji kakav pamtimo.

Iste godine, 2018., američki Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. naveo je globalne prognoze rasta razine mora uslijed otapanja ledenjaka i leda na polovima Zemlje, koji bi, prema tadašnjim proračunima, doveli do užasnih potapanja obale uz hrvatski dio Jadrana, najgore u dolini Neretve koja bi postala zaljev koji bi se pružao do duboko u Bosnu i Hercegovinu.

Svi kasniji izvještaji i analize redom su potvrđivali tadašnje prognoze.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!