Ostani doma
Novosti / Hrvatska

NAJEZDA U ISTRI

Krda divljih svinja šetaju među zgradama i pored trgovačkih centara: Lovci vide uzroke ovog fenomena u čovjeku

Za narušenu prirodnu ravnotežu trebali bi se brinuti svi

Najezda divljih svinja u istarskim gradovima i naseljima postaje ozbiljan problem za stanovnike. Krda se u potrazi za hranom opušteno kreću u blizini trgovačkih centara i među stambenim zgradama. Uzroke tog fenomena lovci vide ponajprije u ponašanju čovjeka. Šume pune bespravnih objekata te zapušteni nasadi i njive prema njima su glavni su razlog narušavanja prirodne ravnoteže. 

Ovu mandarinicu su mi prekopali…

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Divlje svinje su uobičajeno dolazile noću no u posljednja dva mjeseca cijela su krda više puta viđena i usred bijela dana. Dolaze skroz do kuća i apartmana, a stanari i turisti s razlogom su zabrinuti.

„Turiste upozorim na to da nije na odmet napraviti zvuk, dati životinji vremena da se makne“, obiteljska iznajmljivačica iz Medulina Sonja Banek Lorencin.

„Počeli smo se ustručavati ići pojedinačno u šetnju pogotovo predvečer što je bila standardna praksa i naravno brinemo se i u vožnji da ne bi bilo bliskih susreta“, kazala je Anka Bosanac.

No svi se slažu da za to nisu krive životinje. Kristina ih se ne boji. 

„Malo se druškam s njima, gledam, slikam, snimam, puštam im muziku. Ne boje se ljudi i mislim da im godi ta pažnje, da su ono u centru pažnje kao što recimo ja volim bit, hahaha“, rekla je Kristina Dabić iz Premanture.

Na ovoj lanjskoj snimci cijelo krdo u Rovinju uživa pod mlazom sustava za navodnjavanje. Zbog bučne glazbe festivala preplivale su pulski zaljev i navodno se sklonile na zatvoreni poluotok Muzil. Ovo, kao i slična divlja naselja, sve više zauzimaju prirodna staništa veprova, a zapuštenost njiva oduzima im hranu na koju su naviknuli. 

Vezana vijest

divlje svinje, vepar

„Sastale se svinje i rekle hajde da idemo mi do grada da vidimo kako reagiraju ljudi kad dođemo mi u njihov habitat s obzirom da su oni ušli u naš“, pojasnio je lovac iz Šišana Augusto Dobran.

Iako su lovcima unazad tri godine skinuta sva ograničenja za odstrjel, populacija veprova se ne smanjuje. Naime, velika je greška ustrijeliti krmaču koja vodi krdo jer ona vodi računa i o pravovremenom parenju mladunčadi. No greške se ipak događaju. 

„I onda dolazi do parenja van svih normi, van svih kalendara i dešava se to šta se dešava“, smatra lovac Dobran.

Tko bi trebao riješiti ovaj problem, nije skroz jasno jer za narušenu prirodnu ravnotežu trebali bi se brinuti svi - od građevinske inspekcije do nadležnih ministarstava, policije i lovačkih društava.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!