Ostani doma
Novosti / Hrvatska

odbio zahtjeve

Ministar Marić za RTL Danas: 'Sektor ugostiteljstva od prvog je dana prepoznat u našim mjerama. Uvijek nekako završimo na tom PDV-u'

Do dana današnjeg ugostiteljstvo je primatelj mjera kako očuvanja radnih mjesta, tako i pokrivanja fiksnih troškova, rekao je Marić

U RTL-u Danas gostovao je ministar financija Zdravko Marić.

Zašto niste udovoljili željama ugostitelja?

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Nije sad samo pitanje udovoljavanja i neuodovoljavanja želja. Mislim ovo je tema...uvijek nekako završimo na tom PDV-u. Cijelo vrijeme apostrofiram i za sektor ugostiteljstva kao i sve druge djelatnosti, ova Vlada je u proteklom pa i ovom mandatu unatoč pandemiji provodila nekoliko krugova poreznog rasterećenja kako bi stimulirala aktivnosti, zapošljavanje, dizanje plaća. Naravno, na tragu svega toga, radimo i dalje, a ugostitelji uvijek dođu s tim prijedlogom da je jedina isključiva varijabla PDV-a. Jedan od sugovornika u prilogu je bio suvlasnik restorana...odmah da demistificiramo stvari. Dakle, kompletni smještaj u turizmu, kompletna prehrana i usluživanje je već na sniženoj stopi. Mi ovdje govorimo samo o barovima.

Vezana vijest

ugostitelji

Kolika bi to cifra bila, o koliko novca pričamo godišnje u državnom proračunu?

Mi govorimo o okvirno negdje gotovo pola milijarde kuna. Sada podaci s kojima raspolažemo u proteklih godinu dana, sigurno da je panedemija upravo na sektorr ugostiteljstva imala značajniji udio međutim, znate da je sektor ugostiteljstva od prvog dana prepoznat u našim mjerama. I u onom trenutku kad je bilo horizontalno za sve sektore, a do dana današnjeg ugostiteljstvo je jedan od onih rijetkih koji je primatelj mjera kako očuvanja radnih mjesta, tako i pokrivanja fiksnih troškova.

O PDV-u se puno pričalo i u prošlom mandatu ove Vlade, bilo je obećano da će se smanjiti opća stopa PDV-a. Na kraju nije došlo do toga, odustali ste. Je li to uopće više tema?

Ona trenutno nije u programu Vlade, podsjetit ću bilo je snižavanje stope poreza na dohodak, poglavito za mlade, znate da je to sve stupilo na snagu i da je to već konzumirano. Mladi tome mogu posvjedočiti, rekao bih i da su ugodno iznenađeni bili s povratima poreza. Ono što slijedi kad se stvore uvjeti za to je u programu Vlade zapisano i da snižavanje PDV-a ide općenito na svu hranu, ali vidjet ćemo kada i na koji način ćemo to provesti.

Brine li vas epidemiološka situacija, vidjeli smo kako je prošle godine završila sezona naprasno. Što ako se to opet dogodi ove godine?

Mislim da zaista trebamo svi ponaosob doprinijeti da do toga ne dođe. Ne govorimo ovdje samo o turizmu, nego i svim drugim djelatnostima. Treće tromjesečje je općenito u gospodarskoj aktivnosti ono najjače. Vrlo brzo nam se djeca vraćaju u školske klupe. Zaista imamo puno segmenata o kojima moramo skrbiti da se konačno izborimo tu pobjedu nad virusom i da možemo normalno živjeti.

Rekli ste da plan B nije na prihodovnoj strani, nego rashodovnoj. Gdje imamo prostora za rezanje?

To je plan A. Prihodna strana, uvijek se nekako na nju fokusira. Mislim, sisiguran sam da će ona dati svoj doprinos. Porezno rasterećenj je evidentno pokazalo. Mi na rashodnu stranu moramo staviti naglasak, da rashode držimo pod kontrolom. I danas smo u Vladi imali jedan interni sastanak, u četvrtak bi na sjednici trebali biti limiti za izradu proračuna za iduće tri godine. Kolege su pokazale maksimalnu susretljivost jer moramo jednostavno uklopiti sve naše apetite i limite u mogućnosti. 

Znamo li što je prvo?

U pravilu govorimo o tim rezanjima. U proteklom mandatu, ono što je država najviše srezala, i moram priznati jako sam ponosan na to, to su troškovi kamata. Četiri milijarde kuna u četiri godine, to nije mali iznos, a još dosta plaćamo u kamatama, i činit ćemo sve da ih i dalje smanjujemo. Postoje naravno i neke stavke rashoda, krenite od one najveće, mirovine. To nije nikada niti će biti tema bilo kakvog rezanja.

EK je prihvatila hrvatski NPOO. Koja je iduća faza? Kad možemo očekivati prva sredstva i na što će se koristiti?

Krajem kolovoza, Vlada će ovlastiti ministra financija na potpsivanje financijskog sporazuma s EU. Nakon toga očekujem već u rujnu onih 13 posto predujma, negdje oko 820 milijuna eura koji će sjesti. Do kraja godine, Hrvatska mora ispuniti 34 mjerila koja je sama između ostalog popisala u tom dokumentu, to je temelj i osnova za povlačnje dodatnih 700 milijuna eura u prvoj polovici iduće godine. Do kraja 2022. godine mi trebamo ispuniti toliko mjerila koja će osigurati povlačenje 46 posto ukupne omotnice što je jako dobra vijest jer to znači da ćemo u početku ovog perioda iskoristiti najviše sredstava.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!