Ostani doma
Novosti / Hrvatska

Siromašni će biti još siromašniji

Krenuo je rast cijena koji će potrajati: Stručnjaci se nadaju da neće biti kao u Jugoslaviji, ali...

Krenuo je rast cijena koji će potrajati: Stručnjaci se nadaju da neće biti kao u Jugoslaviji, ali...
Shutterstock

Možemo očekivati dugo desetljeće stagflacije

Bogati će se još više obogatiti jer će špekulativno ulagati, a siromašni će dodatno osiromašiti - rezultat je to inflacije koja najviše šteti najsiromašnijima i onima s fiksnim primanjima (uglavnom umirovljenicima i primateljima socijalnih naknada). Brutalno će se povećati jaz nejednakosti, upozorio je za Večernji list ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, komentirajući kako će se na hrvatsko društvo odraziti inflacijski pritisci nastali zbog globalne politike tiskanja novca koja je još ekspanzivnija od izbijanja pandemije koronavirusa.

Inflacija je veća od 2%, trend rasta cijena i u 2022.

Za razliku od Njemačke, gdje su cijene nikad više u proteklih 27 godina i gdje su cijene u usporedbi s prošlom godinom veće za 3,8%, kad je posrijedi Hrvatska, Lovrinčević upozorava da je službeno prikazana stopa inflacije od 2% sasvim izvjesno realno veća.

"U Državnom zavodu za statistiku trebali bi preispitati metodologiju, kvalitetu uzorka, strukturu potrošnje, navika potrošača, vrste dobara i mjesta potrošnje jer su se uslijed pandemije koronavirusa dogodile bitne promjene", pojašnjava Lovrinčević.

Vezana vijest

Mladi, trg

Prema metodologiji, napominje da je vidljiv pad cijena voća i povrća u prvih šest mjeseci, a kao indikator za cijene stanovanja koristi se i cijena studentskog smještaja koji se određuje državnim dekretom i mijenja svakih 10 godina.

Kaže kako bi bilo dobro da se znaju adrese tih dućana sa sniženim povrćem i voćem - ali ne hranom druge i treće klase, jer je onda riječ o skrivenoj inflaciji. Nažalost, Lovrinčević kaže kako bi se ovaj trend rasta cijena mogao nastaviti i u 2022. 

Stanje kao u Jugoslaviji?

"Možemo očekivati dugo desetljeće stagflacije, kao ono krajem 1970-ih i početkom 1980-ih. Porastu li kamate, uslijed njemačkih pritisaka na politike centralnih banaka, četiri do pet europskih država neće moći servisirati dugove. Hrvatska još nije među njima", kaže, ali dodaje da bismo i mi mogli biti u toj skupini. 

Vezana vijest

Klimatske promjene udarile i na kruške i jabuke: Urodi su sve slabiji pa domaće plaćamo više!

Stručnjak za financije Andrej Grubišić za Večernji također ističe da postojeće potrošačke košarice koje mjere indekse cijena ne uzimaju u obzir sve izdatke pa nisu realne. "Nekretnine su 30 do 40% skuplje nego prije pet godina, prinosi na obveznice su pali, a 60% imovine za naše mirovine je u obveznicama", kaže i dodaje kako ne očekuje još hiperinflaciju kao u Jugoslaviji.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!