Ostani doma
Novosti / Hrvatska

Ekskluzivno za RTL Direkt

Božinović: 'Afganistanci danas jesu izbjeglice. Ali ne dajmo lažnu nadu da je EU otvorena kao prije. Ona to nije'

Za razliku od 2015. ovdje je Europa vrlo brzo reagirala, pogotovo EU institucije gdje je stavljen naglasak na nekoliko načela.

Val migranata, val korone, puno pitanja za večerašnjeg gosta RTL Direkta ministra unutarnjih poslova, potpredsjednika Vlade i načelnika Stožera Davora Božinovića.

Za početak, vidjeli ste reportažu iz Bihaća, kamp nije pun dosta je i prazan međutim tamo svi očekuju novi val, novi val koji stiže, tako kažem, starih migranata iz Turske, ali i ovih novih iz Afganistana. Je li to realna opasnost?

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Za razliku od 2015. ovdje je Europa vrlo brzo reagirala, pogotovo EU institucije gdje je stavljen naglasak na nekoliko načela. Prvo da se ta situacija ne smije ponoviti , da komunikacija prema javnosti mora biti, za razliku od one 2015., prilično jasna, a to je da nitko nije spreman primiti veliki broj izbjeglica. što se tile djelovanja prema susjednim zemljama Afganistana tu je naglasak zapravo da se pomogne njima zapravo kako bi zbrinule one izbjeglice koje će napustiti Afganistan. U prvoj fazi smo svi skupa odradili ovaj dio s evakuacijom vlastitih državljana, onda i Afganistanaca koji su na neki način bili povezani s EU institucijama, s NATO-m, ta priča nije završila zbog toga što je aerodrom u Kabulu zatvoren tako da sad evakuacija nije moguća pogotovo u nekim značajnijim brojevima.

Vi mislite da nije nužno da će se dogoditi ovaj val, ogromni val koji predviđaju. UN kaže da će pola milijuna ljudi negdje trebati zbrinuti.

Vezana vijest

Afganistan

UN je svjetska organizacija i za njih je val i kad se prelije u susjedne države. Mi, Hrvatska, niti jedna država Europe  ne može to odraditi sama u smislu  sprječavanja, međutim EU ovdje ima priliku ovdje pokazati da može pregovarati, da zna pregovarati, prije svega sa zemljama koje okružuju Afganistan, to su Pakistan i Iran koji zajedno imaju više od 4 i pol milijuna Afganistanaca.

Oni isto sad kažu mi ne možemo primati. 

Oni i ne primaju prema informacijama, naravno da ulazi jedan dio izbjeglica iz Afganistana, međutim načelno oni su zatvorili granice i sad se čeka međunarodna diplomacija. Znamo da je izjava EU-Turska zaustavila već nekoliko godina veliki val izbjeglica koji su u ovom trenutku smješteni u Turskoj. Naravno, svim tim ljudima treba osigurati egzistenciju, nekakve dostojanstvene uvjete za život. Ali, ovo je proces. Ovo nije nešto što možemo reći da je danas počelo, sutra završilo. Vjerojatno će tu doći do određenog kretanja ljudi, ali u tome svemu…

I što ćemo onda? Hoćemo li ih onda primiti više od ovih 19 koliko smo ih primili?

Vezana vijest

Migranti

A čujte, mi nismo nikada rekli da je to krajnja brojka. Naravno da se razmjenjuju informacije između država članica EU-a, naravno da će se taj val u skladu s mogućnostima, pa i odgovornosti za sve što se tamo dogodilo, postaviti se. Sigurno da ne možemo isključiti da bude još takvih slučajeva, ali kad govorimo o Hrvatskoj, vjerojatno ne neki veliki broj. Ovdje smo naučili nešto, kad su migracije u ovom slučaju izbjeglica uredne, zakonite, kad znamo tko dolazi, onda to nije problem. Problem je kad se masa ljudi nađe na granici i onda prelazi iz države, onda je to problem i ekonomski i socijalni i svakakav.

Sami ste rekli "izbjeglice", sad je pitanje te terminologije. Mi sad ne možemo govoriti o migrantima, to su ljudi koji bježe, nemaju se kud vratiti, zemlja im je u rasulu, to su izbjeglice iz Afganistana.

Pa, ovo su, danas su Afganistanci sigurno izbjeglice. Činjenica je da ono što je u ovom trenutku u Europi, u Grčkoj prije svega, su ljudi koji su otišli prije ove situacije. Prema nekim informacijama, velika većina iz regije je Kabula. Dakle, tamo gdje talibani nisu nego tek sad došli na vlast. Međutim, sve se to treba rješavati od slučaja, ali nikako ne davati lažne nade da je Europa otvorena kao što je to bilo prije pet, šest godina, jer ona to jednostavno nije. 

Druga stvar koja nas muči je val korone. Danas imamo više od 1200 novozaraženih, najviše od zadnja četiri mjeseca. Imamo i najviše hospitaliziranih u nekoliko mjeseci. Što očekujete da će se dalje događati? Jer, ta spirala ide prema gore.

A čujte, ovaj je virus pokazao, iako još ne znamo sve o njemu, da on ima određenu sezonalnost, ljudi se sad vraćaju (s mora), preko ljeta je toga bilo manje. Međutim, bio je veliki moving, Hrvatska je primila milijune stranih ghostiju i sigurno da je to ostavilo posljedice. Sad vidimo da brojke rastu diljem Hrvatske, dakle nije to više ekskluzivno jadranska regija. Znamo da je sjeverni dio Hrvatske do prije nekoliko tjedana sav bio u zelenom. Sad se ljudi vraćaju i vjerojatno su bili malo opušteniji tijekom ljeta.

Premijer je rekao da sad više ne gledamo broj zaraženih, nego broj hospitaliziranih. Imate li neku brojku gdje kažete, a-ha, nakon ovog se pali alarm, zatvaramo?

Nikad mi nismo robovali… Onda kad kažete neku brojku, svi čekaju tu brojku. Dakle, činjenica je da se prati situacija iz dana u dan i ovo što je kazao premijer, tu je potpuno u pravu, dakle, mjerilo bi ipak trebalo biti broj hospitalizacija, odnosno opterećenje zdravstvenog sustava. Svi  učimo kroz ovu epidemiju o ovom virusu, to traje već više od godinu i pol dana. Svi više-manje znamo kako se možemo zaštititi. Država osigurava cjepiva i više nego što je potrebno za svakoga hrvatskog državljanina, a pokazalo se da je cjepivo zapravo najbolja zaštita.

Mislite li da je nešto bilo pogrešno u načinu na koji se reklamiralo cijepljenje? Može li se to bolje napraviti? Imate li neke nove planove?

Mi jednostavno ne smijemo prestati govoriti o prednostima cjepiva. Ja sam danas vidio podatak da je recimo 1.8. do jučer od svih koji su zaraženi u Hrvatskoj, svega tri posto je onih koji su primili dvije doze cjepiva. Dakle, ogromna većina ljudi koji su zaraženi, a pogotovo onih koji su hospitalizirani su ljudi koji se nisu cijepili. Oni su taj rezervar u kojem se virus može slobodno kretati i to je problem.

Međutim, čini se da te statistike ne dopiru do ljudi. Može li se na neki drugi način pokušati, nekom drukčijom kampanjom?

Vezana vijest

banu negar

Nakon što ćemo svi mi nastaviti, a i vi vjerujem ponavljati te jednostavne činjenice.

Zašto kafići i dalje rade do ponoći? Hoćete li im uskoro produžiti radno vrijeme do dva?

Ne razmišljamo o produljenju. Znate sad bilo kakvo dodatno popuštanje, iako su naše mjere i u ovom trenutku najliberalnije u Europi, doduše sad ima zemalja koje su se jako dobro procijepile, najavljuju ukidanje svih mjera. Mi s obzirom da nemamo, možemo biti zadovoljni sa svega 50 posto starije populacije koja cijepljena, moramo zadržati tu mjeru opreza i mislim da smo dosad sve odluke donosili prilično, ja bih se usudio reći, i racionalno tako moramo i nadalje.

Jučer smo vidjeli puno ljudi na stadionu u Splitu, zašto se smije na utakmice? Zašto 20.000 ljudi smije na utakmicu, a 100 ljudi sa covid potvrdama ne bi smjelo u noćni klub?

Zato što je ovo situacija koja može biti tako zvani "superširiteljski" događaj, nije isto imate li 20.000 ljudi ili imate 10-20 ljudi u kafiću pa onda dođe drugi, ovi ljudi su na utakmici jedni pokraj drugih barem dva sata i zbog toga se traže covid potvrde.

Zašto onda pod istim uvjetima ne pustit ljude uz covid potvrde u kafiće?

Vezana vijest

covid bolnica

Čujte vi ovdje imate, na Poljudu imate desetak, možda i više ulaza na kojima se svatko kontrolira koliko se ulaz, taj koji ulazi s personaliziranom ulaznicom i covid potvrdom sjedne na svoje mjesto. Probajte zamisliti takvu jednu situaciju na 25.000 kafića. Da se razumijemo što se tiče tih kafića oni su po zakonu i do sada morali raditi do ponoći osim ukoliko bi im lokalna jedinica produžila dva sata po zakonu.

Zima je pred vratima. Razmišljate li o tome da COVID potvrde počnete tražiti na više mjesta?

To ćemo vidjeti. Dakle, sve mjere su zapravo, barem u posljednjih godinu dana, su edukativnog karaktera. Mi želimo ljudi cijelo vrijeme podsjećati da se trebaju pridržavati osnovnih epidemioloških mjera i to je najbolja zaštita, a sve drugo je neka koju ljudi doživljavaju kao represiju od strane države, a onda nemate suradnju. Znači, balansiramo i nadamo se ukoliko stvar stvarno ne dođe do grla u smislu opterećenja zdravstvenog sustava. Mislim da su najave iz zdravstvenog sustava takve da se to ne bi trebalo dogoditi i da ćemo nastaviti broditi s racionalnim pristupom.

Ako ne idemo na kažnjavanje, rekli ste represija ne ide dobro, znači ne idemo na batinu. Zašto ne idemo na mrkvu? Zašto je premijer rekao da nećemo dijeliti bombone ako se stvarno toliko malo ljudi cijepilo? Zašto ne ponuditi ljudima nagradu?

Ljudi moraju shvatiti, inače smo u vremenima, kada te društvene mreže, svatko može nešto reći i onda dobiti i onda dobiti nekakvu vojsku podražavatelja. Mi jednostavno u ovoj situaciji moramo pokloniti povjerenje znanosti. Znanost nas je dovela do toga da sad imamo jedno vrlo efikasno oružje protiv covida i ja bih volio da se svatko zapita hoće li vjerovati ljudima koji su cijeli život u znanosti: epidemiolozima, infektolozima ili će vjerovati nekakvim samozvanim stručnjacima.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!