Ostani doma
Novosti / Hrvatska

AKTUALNO PRIJEPODNE U SABORU

VIDEO Beljak: 'Simpatizer je Jandrokovića nazvao Njonjom i završio na policiji'; Plenković: 'Nemam vam što reći. Za razliku od vas, ja sam ok'

Hrvatski sabor počeo je redovno jesensko zasjedanje koje prema Ustavu traje do sredine prosinca

Nakon dvomjesečne ljetne stanke Hrvatski sabor počeo je redovno jesensko zasjedanje koje prema Ustavu traje do sredine prosinca.

Zasjedanje su otvorili 'aktualnim prijepodnevom' u kojemu će pitanja članovima Vlade postaviti 39 zastupnika, prva je to učinila Dragana Jeckov (SDSS), posljednji je bio HDZ-ov Ante Bačić.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Sabor će bez prekida zasjedati do 12. studenoga, nakon čega će napraviti stanku zbog obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Zastupnici se u Sabornicu vraćaju 24. studenoga.

Krešo Beljak (HSS) pitao je premijera Plenkovića je li upoznat sa situacijom da je predsjednik Sabora Gordan Jandroković navodno ljetos počinio dva kaznena djela.

"Dana 5. kolovoza jedan HDZ-ov simpatizer tražio je od jednog drugog HDZ-ovca Jandrokovićev broj da ga nazove i čestita mu Dan domovinske zahvalnosti. Broj je dobio i nazvao ga je, a onda ga je gospodin Jandroković sasuo salvom uvreda i prekinuo mu vezu. Već idući dan, čovjek koji je zvao Jandrokovića završio je na obavijesnom razgovoru jer ga je Jandroković prijavio policiji. Postoji sumnja da je Jandroković počinio kazneno djelo lažnog prijavljivanja djela i kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti", kazao je Beljak.

Plenković je rekao da mu to nije poznato i da ne zna kakvo je ovo pitanje za aktualni sat.

"Tu vam je Jandroković pa može nešto reći o tome. Nemam vam što reći na ovo da ne znam koliko kreativan budem. Za razliku od vas, ja sam ok, nadoći će HSS na desni centar kad-tad, je li tako Marijana", kazao je Plenković i pogledao prema Marijani Petir.

Beljak je potom pojasno o čemu se radi:

"Oštećena osoba je Jandrokovića oslovila sa 'gospodine Njonjo'. Mislila je da će to biti simpatično, nije smatrala da će to za njega biti uvreda, a kamoli prijetnja. Poznato je da mene pola države zove pajser, ali mi nadimke ne smatramo prijetnjom osim gospodina Jadrokovića", kazao je Beljak.

Jandroković je Beljaku rekao da mu na sve to nema što reći.

Branka Juričev-Martinčev (HDZ) ministricu turizma Nikolinu Brnjac pitala je kako će nam na turizam utjecati činenjenica što smo sada crveni na karti ECDC-a.

Ministrica je odgovorila:

"To nije utjecalo na turistički promet. U rujnu bilježimo veći promet nego u rekordnoj 2019. godini. Imamo veći broj noćenja i veću vrijednost fiskaliziranih računa. Možemo biti zadovoljni rezultatima. Za srpanj i kolovoz vrijednost računa bila je veća za 13 posto. Radimo i na strategiji održivog turizma do 2030. godine. I mjere Stožera važne su za ove turističke rezultate", poručila je Brnjac.

Zastupnik Stipo Bartulica iz Domovinskog pokreta, Vilija Beroša pitao je može li odbijanje testiranja na Covid za djelatnike u zdravstvu (gdje će biti obvezne Covid potvrde ili testiranje na Covid) biti osnova za otkaz?

"Vjerujem da možete zamisliti da je osnovni postulat omogućiti sigurnost pružanja zdravstvene zaštite. Nitko ne želi otići u nesigurno okruženje u zdravstvu. Potvrda nije nešto što je optimalno, ali najbolji je trenutačni instrument za postizanje sigurnosti. Za necijepljene smo uveli mogućnost testiranja, radimo sve da ne vršimo pritisak. Mislim da je ovo nužan korak u kontekstu rastućih brojeva. Ako netko odbije testiranje, a ono mu je plaćeno, ne vidim racionalan razlog za takvu odluku. Pravnici će naći odgovor na pitanje kako postupati s onima koji se odbiju testirati", rekao je ministar Beroš.

Sabina Glasovac (SDP) ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek pitala je što je ministarstvo napravilo kako bi se utvrdilo postoje li naznake medijskog kartela vezane uz dobivanje koncesije za 101 MHz, koja je dana Top radiju?

"Vi pozivate na kršenje zakona jer Ministarstvo ne može preispitivati odluke neovisnog regulatora. Mi nismo nadležni nadzirati rad regulatora, to je nadležan Sabor. Izvolite pozvati članove Vijeća za elektroničke medije na sjednicu. Predsjednik Vlade ne može narediti istragu oko ovoga pitanja. Vlada ne može dijeliti i oduzimati koncesije. Ja sam javno pozvala članove VEM-a da obrazlože svoje odluke. Pozovite ih u Sabor, pitajte ih", kazala je ministrica.

Nezadovoljna odgovorom, Glasovac je poručila:

"Od vas nisam očekivala ništa drugo nego da perete ruke od svoje odgovornosti, a zapravo ste vrlo umiješani u brojne ružne stvari koje se događaju u području kulture i medija. Vijeće za elektroničke medije je kao nezavisno tijelo, a vidi vraga većina članova je po voljibaš HDZ-u. Bilo bi dobrio da vas kao ministricu zanima zašto je jedan ponuditelj koji već kontrolira neke radijske stanice, dobio koncesiju za drugu, što znate da je kršenje zakona. Mene od vas ne čudi što se ne želite ponašati kao ministrica nego kao neka kao nekakva sanseverija u Minstarstvu kulture. S druge strane vrlo vješto kao ministrca i preko svojih kumskih i obiteljskih veza utječete na brojne stvari. Tako štitite ravnateljicu HNK koja provodi mobbing pa umreženi ste i bivšim ravnateljem HRT-a Bačićem koji je u pritvoru. Vi niste ministrica, vi ste zaštitnica i krupnog kapitala, i ružnih stvari pa i korupcije u području kulture i medija."

Zastupnica platforme Možemo Sandra Benčić kazala je da više od pola godine traje trakavica s izborom predsjednika Vrhovnog suda.

"Prvo vam nije odgovarala profesorica Zlata Đurđević. Onda je došlo do trećeg poziva i činilo se da će HDZ podržati suca Dobronića. Radi se o sucu koji ima povjerenje građana. Ipak, ni on vam ne odgovara, navodno, jer nije ispunio normu. Ispada da je ta norma puno važnija od hrabrosti, znanja i povjerenja javnosti. Meni se čini da namjerno ili s određenim ciljem odugovlačite s izborom. Mene zanima je ta vaša neodlučnost povezana s ocjenom suca Dobronića da je vaša Vlada u aferi Agrokor propustila likvidirati faktoring društva kako bi dio štete koji je nastao, između ostalog i malim dioničarima, mogla naplatiti iz njihove imovine. Pri tome vam je Dobronić na tom primjeru objašnjavao zašto sudac, koji se bavi složenim predmetima, ne stiže ispuniti normu. Vidi slučaja, pitanje afere Agrokor još nije završeno, a zašto? Jer Vrhovni sud o tome nije odlučio zadnje dvije godine. Zanima me postoji li motivacija da se oteže s izborom predsjednika Vrhovnog suda", pitala je Benčić.

Plenković je odgovorio rekavši da uživa gledati kako NGO aktivizam, transformiran u političke stranke s enormnom potporom medijma, uvijek ide na najkreativnije i najnevjerojatnije scenarije.

"Uživam! Ne znam po čemu ste ocijenili da ja ili HDZ ima nešto protiv suca Dobronića. Gdje ste to vidjeli? Tko je to rekao? Ali iskoristiti ću ove tri minute za nešto drugo. Meni je žao da predsjednica Vrhovnog suda nije potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava, Ksenija turković, koja je bila prvi pravi izbor i o kojoj bi postigli konsenzus još u veljači, prije profesorice Đurđević. Znate zašto nije izabrana? Zato što je netko nije htio predložiti, nakon što je ponudio to, a kada je ona kazala može, po zakonitoj proceduri, više nije htio predložiti. Jednostavno nije istina da mi otežavamo izbor. Jesmo li mi forsirali proceduru koja je bila protuzakonita? Koja je to metodologija? Ovo što vi imputirate za Dobronića, pitao sam kolege i druge pravnike, pa nije valjda jedina tema po kojoj netko treba biti predsjednik Vrhovnog suda, jedna donesena presuda u jednom predmetu. Dosta mi je više tog imputiranja HDZ-ovog pravosuđa i utjecaja na pravosuđe", kazao je Plenković.

Benčić je odgovorila:

"Meni je drago da vi uživate u mojim pitanjima, a ja moram reći da ja posebno uživam u vašim odgovorima na moja pitanja o Agrokoru. Uvijek je odgovor NGO aktivizam. Gdje je NGO aktivizam nešto loše, a to vas je vjerojatno prijatelj Orban naučio. A otkuda nama ideja da mislite da Dobronić nije dobar izbor, upravo ste proveli tri minute argumentirajući zašto Dobronić nije dobar i zašto je druga kandidatkinja bolja. Pokušaj vašeg diskreditiranja spominjanja postupka DSV-a protiv njega zbog neispunjavanja norme izgleda upravo kao ono što jest, pokušaj izazivanja četvrtog kruga", kazala je Benčić.

Zastupnik Hrvatskih suverenista Marko Milanović Litre govorio je o referendumu za uvođenje eura.

"Smatramo da se građane treba pitati za mišljenje oko odricanja monetarnog suvereniteta RH. Mogli smo čuti da mislite odbaciti svaku ideju o tome. Smatrate li da se građane treba pitati o ovome i o drugim temama", pitao je.

"Vi ste novi zastupnik, ovaj Sabor postoji i prije vas. Vaši prethodnici su sa 150 glasova ZA potvrdili ugovor o prisupanju u EU. Ruža Tomašić na čijem mjestu ste vi ovdje, bila je zastupnica u EU parlamenta. U Europskom parlamentu su euri. Vaš kolega Ilčić je pohrlio tamo. Za razliku od vas novopečenih suverenista, mi u HDZ-u gledamo na ovaj proces strateški i dugoročno. Mi smo preuzeli obvezu uvođenja eura. Osigurati da se ispune uvjeti i kriteriji za euro i Schengen u ovom uvjetima, i sada slušati vašu inicijativu, pitam se jesmo li svi prespavali. Razuman rok je da netko u devet i po lgodina od ulaska u EU usvoji euro. Ne znam ima li itko, pa u vašim redovima, tko misli da je šteta da smo ušli u EU. Neki nalik vama dovodili su Faragea", odgovorio je Plenković.

Na to je regirao Željko Sačić rekavši kako je premijer povrijedio poslovnik jer je omalovažio saborskog zastupnika Milanovića Litru. Jandroković je odgovorio kako on nije čuo da se nekoga omalovažava.

SDP-ova Mirela Ahmetović postavila je pitanje ministru Tomislavu Ćoriću - što će ministarstvo gospodarstva poduzeti u vezi enormnih poskupljenja koja nam slijede, pogotovo hrane i energije, zbog kojih će najveći dio hrvatskih građana biti pod najvećim udarom posljednjih nekoliko godina?

"Točno je, došlo je do porasta plaća, mirovina i životnog stnadarda i mi smo na to ponosni. Može li to biti više? Da može, i mi smo uvjereni da će se upravo to dogoditi. Što se tiče porasta cijena, koji je često tema u medijima proteklih mjesec ili dva dana. Ja ću se referirati na službene podatke, odnosno na košaricu jer je to jedina meritorna mjera. Stopa inflacije veća je nego proteklih godina jer je Hrvatska vodila politiku niske inflacije, ove godine inflacija je uvjetovana egzogenim šokom. Ono što ću poručiti je da do kraja godine naši građani i građanke ne moraju bitnuti niti o cijeni struje niti plina. Mi govorimo o situaciji u kojoj pojedini poduzetnici nisu dogovorili dugoročnije cijene električne energije, što imaju mogućnost i sada su suočeni s višim cijenama na tržištu", rekao je Ćorić.

Ahmetović je odgovorila.

"Inflacija iznad dva posto je nepoželjna. Nemojte obmanjivati javnost, cijena plina je porasla u travnju za 80 posto kućanstava. Prosječna mirovina je porasla za 63 kune i to umirovljeniku amortizira poskupljenje ulja i hrane. Možda niste za baciti, no niste niti za voditi ovo ministarstvo", kazala je Ahmetović.

Ivana Kekin iz Nove ljevice pitala je ministra Beroša o hitnoj helikopterskoj medicinskoj službi. 

"Doista, raspisan je jedan međunarodni iskaz interesa s poslovnim subjektima da nam pomognu utemeljiti jedan međunarodni natječaj za uspostavu i implementaciju HEMS-a u Hrvatskoj. Postoje izuzetni napori ministarstva da se taj međunarodni tender raspiše onako kako odgovara RH. Ideja nam je bila na neki način ugovoriti pružatelje takvih usluga i premostiti taj period od 5,6,7 godina dok ne uspostavimo hrvatsku helikoptersku hitnu službu. Treba se pobrinuti da opet ne nedostaje noćnih letova ilida ne bude ograničenja težine za bolesnike", rekao je ministar.

Na pitanje SDP-ova Borisa Lalovca o prešutnim minusima, odgovorio je ministar financija Zdravko Marić.

"Nisam u funkciji odvjetnika banaka niti HNB-a. 2010. je u hrvatski pravni sustav uveden sistem dopušteno i prešutnog prekoračenja. Gotovo 840 tisuća građana je u prešutnom prekoračenu s prosječnim iznosom od osam tisuća kuna. U dopuštenom je oko 35 tisuća kuna s prosječnim iznosom od 12 tisuća kuna. Nećemo dozvoliti da se prekoračenja ukidaju, a još manje da netko njima trguje", rekao je Marić.

SDP-ova Andreja Marić pitala je ministra Beroša zašto nije hitne mjere poduzeo kada je trebalo i kada misli provesti reformu u zdravstvu.

"Vlada je svjesna situacije u zdravstvu. Kada je riječ o opterećenju vezanom za covid, nitko na njega nije mogao računati. Slažem se da je financijsko stanje neodrživo, no moramo uzeti u obzir od 3,5 milijardi kuna troškova vezanih za covid. Tri su cilja reforme, povećanje dostupnosti, optimalno korištenje resursa i stabilizacija sustava u organizacijskom i financijskom stanju", odgovorio je ministar zdravstva.

Ministar Vili Beroš otkrio je da danas imamo preko 1800 novozaraženih. Više OVDJE.

Predsjednik SDP-a, Peđa Grbin postavio je pitanje premijeru Plenkoviću.

Pitanje se odnosi na Zakon o obnovi i samu obnovu nakon potresa. “Stvarna obnova, kako na području Zagreba, tako ni na području Banije, još nije počela. Moje pitanje je kada ćemo prestati s izlikama i početi sa stvarnom obnovom", pitao je Grbin.

Plenković je odgovorio:

"Točno je, Hrvatski zabor je na prvoj svojoj sjednici usvojio Zakon o obnovi. I SDP je glasao za taj zakon i Vlada je tada rekla da će uvažiti sve moguće amandmane kako bismo postigli konsenzus oko teme oko koje trebalo pokazati solidarnost. Hrvatska je jedina zemlja u Eu koja je, osim šteta od Covida, doživjela dva razorna potresa, a procijenjene štete su Covid puta 4, to govori procjena šteta u Zagrebu i Baniji. Ta činjenica je otpočetka bila jasna svima i obnova će biti tema kojom ćemo se baviti godinama. Ideja s ovim zakonom je bila da bude sveobuhvatan i da zadovolji dva temeljna načela. Prvo je sigurnost. Koncept konstrukcijske organizirane obnove nastao je kao stav države da želimo da zgrade koje nisu bile protupotresno izgrađene, dobiju svoju konstrukcijsku obnovu i da prežive eventualni novi potres. Drugo – da damo građanima mogućnost da država stane iza njih u tom procesu obnove. Drugi aspekt je bila pravna sigurnost. Ni ja nisam zadovoljan dinamikom obnove, pogotovo jer smo ekspresno osigurali sredstva. Pokazalo se da imamo problem s imovinsko-pravnim odnosima, pokazalo se da ćemo morati apstrahirati pitanje legalnosti zgrada, morati dati više novca ljudima za predfinanciranje tog procesa. To je paket izmjena zakona koji će Vlada predložiti", poručio je premijer.

Zvonimir Troskot ministru Tomislavu Ćoriću postavio je pitanje o HE Lešće i vodenom valu koji se pušta iz hidroelektrane, a koji je prije nekoliko godina ubio 17-godišnjakinju te zamalo ubio ženu ovog ljeta.

Kazao je kako je na devet posto učinkovitosti potrošeno sto milijuna eura, a osvrnuo se i na gubitke električne energije. Pitao ga je što misli napraviti u vezi hidrocentrale koja mlade šalje u sanduke i koja proizvodi jedan posto struje.

"HE Lešće je u pogonu od 2010. godine i obavlja svoju funkciju. Povezivati njezin rad s gubicima u elektroenergetskom sustavu je besmisleno jer je mreža napravljena prije više desetljeća i mi inzistirano na rekonstrukciji mreže i za to će biti izdvojene milijarde kuna. Nakon nemilog događaja dane su jasne upute da u koordinaciji s Karlovačkom županijom razrade sustav informairanja svih stanovnika nizvodno od HE Lešće", odgovorio mu je Ćorić.

Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta pitao je premijera Andreja Plenkovića o ratnoj odšteti od Srbije.

"Presude haaškog suda pratimo i analizirali smo ih. Što se tiče teme ratne štete i tužbe, to je tema koju smo podigli na bilateralnu razinu. Ministarstvo vanjskih poslova i pravosuđa rade na toj temi i nismo ju smetnuli s uma. Nastojat ćemo da pravda bude realizirana i da istina o Domovinskom ratu u Hrvatskoj, ali i međunarodno, nigdje nije upitna", odgovorio je premijer Andrej Plenković.

Andrej Plenković. Foto: Patrik Macek/Pixsell

SDSS-ova Dragana Jeckov postavila je pitanje ministru Josipu Aladroviću, a odnosi se na potencijalne demografske mjere koje država planira poduzeti kako bi se povećao broj novorođenih, a posljedično i broj upisanih u školu.

"Što se tiče demografije kao izazova s kojima se suočava cijela EU možemo reći da su pred nama izuzetno izazovna vremena. Što se tiče Vlade RH i naših politika, donosimo čitav niz horizontalnih politika kako bismo poboljšali demografsku sliku. Ono što će hrvatska Vlada usvojiti je strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2031. godine koja će sadržavati čitav niz horizontalnih politika kroz cijeli niz ministarstava. Ono što ne možemo ne dovesti u korelaciju s demografijom je ekonomska politika. Moramo izdvojiti ras BDP-a, rast prosječne plaće i rast minimalne plaće za vrijeme ove Vlade", rekao je ministar Aladrović.

Zastupnik Marijan Pavliček (HKS) u srijedu je predložio da Hrvatski sabor jednoglasno osudi inicijativu iz Srbije da „Srbi iz svih srpskih zemalja“ 15. rujna izvjese srpske zastave, na što mu je predsjednik Sabora uzvratio je da je ta inicijativa „promašena“ i da ne zaslužuje posebnu raspravu.

„To nema nikakve veze sa patriotizmom, to nije nikakvo ohrabrivanje sunarodnjaka koji žive u okolnim zemljama, to je jedna vrsta pretenzija prema susjednim državama koje Srbija konstantno vrši“, kazao je zastupnik.

O tome je u utorak, po meni, vladajuća većina rekla što je trebala reći, o tome slobodno možete govoriti u slobodnom govoru, no, mislim da ta inicijativa ne zaslužuje posebnu raspravu, jer je promašena sama po sebi, rekao je Pavličeku predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Marin Miletić

Izrazio je zadovoljstvo da su se predstavnici srpske nacionalne manjine jasno izjasnili o inicijativi, te poručio kako ne bi otvarao posebnu raspravu o njoj.

Zastupnica Karolina Vidović Krišto (NZ) prozvala je predsjednika Sabora što još uvijek nije riješeno imenovanje tajnika Sabora, s obzirom na to da je sadašnjem mandat istekao prije 11 mjeseci.  

Neprihvatljivo je da Sabor krši zakon, da imamo situaciju da 11 mjeseci funkciju tajnika obnaša osoba koja za to nije ovlaštena. To ste imenovanje bili dužni riješiti u zakonskom roku ili ga barem ubrzati nakon što je ta tema dospjela u javnost, rekla je zastupnica Jandrokoviću.

Točka će vrlo brzo doći u dnevni red, nakon što parlamentarna većina obavi konzultacije, odgovorio je Jandroković.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!