Ostani doma
Novosti / Hrvatska

Do kraja mjeseca

Iz EU Fonda za oporavak stižu prve milijarde: Najviše ide za energetsku obnovu zgrada, uključujući Vladu i Sabor, Rimčevim robotaksijima...

Obnova će se ubrzati, uvjerava premijer Plenković za RTL, ali stanje na terenu pokazuje da će se Banski dvori i Sabor obnoviti prije zgrada u centru Zagreba

Gdje će prve milijarde koje za desetak dana iz Brisela stižu u Hrvatsku? Među prioritetima je robotaksi Mate Rimca, ali i energetska obnova zgrada stradalih u potresu. 

Obnova će se ubrzati, uvjerava premijer Plenković za RTL, ali stanje na terenu pokazuje da će se Banski dvori i Sabor cjelovito obnoviti prije zgrada u centru Zagreba.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Dani nas dijele od isplate prve rate iz Mehanizma oporavka i otpornosti. Euri se u Bruxellesu već broje. Čeka se samo potpis Europske komisije da prvih 817 milijuna eura u državnu kasu kapne do kraja mjeseca. Prvi milijuni idu na najspremnije projekte.

"Nema sada da jedan, dva ili tri projekta će uzeti cijelu tranšu, nego jednostavno kako terminski plan ide tako ide i trošenje novca. Očekujem do kraja godine 50 projekata kroz natječaje da će se dodijelit. Barem 50. To su u pravilu projekti s kojima smo već vidjeli da su u jednoj visokoj fazi dovršenosti i spremnosti na realizaciju", kaže ministar financija Zdravko Marić.

Tako će iz ove tranše milijardu i pol kuna ići tvrtki Rimac automobili za istraživanje i razvoj vozila bez vozača. 

Iz udruge SOS Zagreb skeptični prema najavama

"I za hrvatski plan oporavka i otpornosti, ali ja bih rekao i za europski jedan od onih takozvanih flagship, dakle jedan od najprepoznatljivijih projekata iz razloga što ne samo da ispunjava minimalne uvjete, dakle 20 posto, 36 posto digitalno, zeleno, nego on je u potpunosti 100 posto i digitalan i zelen", jasno će Marić.

Vezana vijest

Sabor

Četiri milijarde kuna ići će za vodno gospodarstvo, a od prve tranše financirat će se i investicije u obazovanju. Ne samo gradnja novih škola i vrtića, nego i modernizacija nastavnih procesa.  Iz ovih sredstava se neće krpati stare rupe u zdravstvu nego će se unaprjeđivati usluge i modernizirati oprema. Četiri i pol milijarde kuna uložit će se u energetsku obnovu zgrada nakon potresa. Zato je potrebno sve ubrzati, kaže premijer za RTL.

"To je proces koji ćemo ubrzat. Ministri su dobili zadaću, na tome rade. Predložit ćemo određene izmjene zakona i određene operativne promjene koje će stvar dinamizirati", poručuje Andrej Plenković.

Jedna od ideja je da se konstrukcijska i energetska obnova rade istovremeno. No, iz udruge SOS Zagreb su skeptični prema najavama.

"U praksi se to ne događa. Naime, evo ovdje baš u susjedstvu pouzdano znam da su mnogi nakon potresa krenuli obnavljati fasade, no zapelo je na konzervatorima koji opet, u 2021. i dalje ne dopuštaju energetsku obnovu u centru grada", kaže Nevena Rendeli.

No, neki projekti cjelovite obnove ipak idu prema planu. Tako će se zgrada sabora obnavljati s 87 i pol milijuna kuna, prvo konstrukcijski, a onda prema Nacionalnom planu oporavka i energetski. Isto tako će krenuti obnova Banskih dvora i zgrade ministarstva financija, čini se, brže nego obnova privatnih zgrada.

Vezana vijest

Darko Horvat

"Ne vidim nikakvu razliku. I mi smo kod obnove, odnosno naše sanacije šteta na ministarstvu imali isti dijalog s konzervatorima i s određenim ljudima, stručnjacima kulturne baštine. Znači, nema nikakve razlike između državnih i privatnih zgrada", jasno će Marić.

Izgleda da je država svoje dijaloge riješila efikasnije. A o efikasnosti će ovisiti i nastavak financiranja iz mehanizma otpornosti i oporavka. Do kraja godine moramo ispuniti 34 uvjeta na koje smo se obvezali. Ako Europska komisija time bude zadovoljna, novih 700 milijuna eura stići će do idućeg ljeta.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!