Ostani doma
Novosti / Hrvatska

elektrana kraj Bjelovara

Potraga o skandalu o kojem je s Plenkovićem razgovarao i Erdogan: Kako je hrvatski poduzetnik izbacio turskog iz projekta teškog više od milijardu kn

Turci prijete arbitražom, upozoravaju da će na kraju sve platiti hrvatski građani, a u pomoć su pozvali i Erdogana

Potraga donosi priču o jednom biznis partnerstvu koje se pretvorilo u skandal međunarodnih razmjera.

U projekt težak više od 300 milijuna kuna, izgradnju prve geotermalne elektrane u Cigleni kraj Bjelovara – krenuli su zajedno. Turski investitor, većinski vlasnik, vrpcu je prerezao u društvu ministra Ćorića. Počela je proizvodnja, na račun se krenuo slijevati golem novac i izdašne potpore. U 12 godina trebali su uprihoditi više od milijarde. A onda se zakompliciralo. Manjinski vlasnik, poduzetnik Dragan Jurilj krenuo je Turke izbacivati iz priče i zasad uspio. I dok on tvrdi – sve je po zakonu, Turci upozoravaju da im je investicija ukradena. Prijete arbitražom, upozoravaju da će na kraju sve platiti hrvatski građani, a u pomoć su pozvali i Erdogana. 

Hrvatski premijer Andrej Plenković i turski predjednik Erdogan na marginama summita u Antaliji razovarali su o ilegalnim migracijama, BiH, gospodarskoj suradnji, ali i jednom konkretnom i vrućem biznis - slučaju. 

"Obaviješteni smo da je naš predsjednik Erdogan taj slučaj spomenuo hrvatskom premijeru", rekla je odvjetnica Ozlem Canbeldek Akin

Kaže pravna zastupnica turske kompanije BLT, koja tvrdi da im je hrvatski partner oteo projekt vrijedan više od milijardu kuna. Ulog je velik, jednako nervoza na obje strane.

 "Kako nisu imali pravično suđenje! Svi su procesi legitimni i svaki investitor u RH je dužan poštivati pravomoćne sudske odluke, bio zadovoljan ili ne bio zadovoljan. Nisam ni je zadovoljan sa svim presudama", rekao je Dragan Jurilj

Spor koji se popeo do političke razine, nalazi se dolje. Par tisuća metara ispod površine geotermalno je blago Hrvatske, a bivši se partneri spore oko vlasništva nad geotermalnom elektranom Velika kod Bjelovara. Turci tvrde: "Uložili smo oko 300 milijuna kuna. Ugrubo 55 do 60 milijuna eura. Puno smo investirali, a sada nemamo ništa".

Vezana vijest

potraga

Na početku je odnos vlasništva u Geonu - nositelju projketa bio 80 posto za tursku kompaniju, 20 posto za hrvatskog partnera Jurilja.

"Ja sam dao društvu 157 milijuna procijenjne imovine - četiri bušotine, dozvole, ugovor o otkupu električne energije, koncesije. Ja nisam zadužio društvo, dao sam društvu 157 milijuna. Oni su trebali dati 300 milijuna dati a ne zadužiti na temelju moje imovine. Oni su samo digli kredite i zadužili su društvo", rekao je Jurilj, a onda i odgovarao: 

Zašto sami niste digli kredit?

- Pa, OK.

Niste imali reference u tom trenutku. 

- Točno, to nitko njima ne brani. Nisam imao reference u to vrijeme, ali za reference dobiješ proviziju ili neki manji postotak, ne dobiješ 80 posto. 

Dobro, pristali ste?

- Nisam ja ništa pristao. Oni su trebali nakon završetka projekta pretvoriti taj kredit, oni su sto posto zadužili društvo, a trebali su pretvoriti u kapitalne rezerve. To nisu napravili. 

"Prije dvije godine geotermalna elektrana svečano je otvorena. Prema sporazumu financiranje je na strani BLT-a. I mi smo ispunili te zahtjeve. BLT je osigurao kapital i zajam", kaže.

Uz Muharema Balata, vlasnika turske kompanije projekt je hvalio ministar Ćorić. Sada će se od njega tražiti da presudi u upravnom postupku. 

"Naša investicija je ukradena od našeg dioničara, mi želimo kompenzaciju od dioničara.  Ali ako to ne uspijemo, morat ćemo ići na Europski sud za ljudska prava, tražit ćemo arbitražu i kompenzaciju koja će onda ići onda na teret hrvatskih poreznih obveznika što nikako ne bismo htjeli…"

Temelj će kaže, biti teza da u Hrvatskoj nisu imali pravo na pravično suđenje. 

"Nema arbitraže, pa ne može Hrvatska biti odgovorna za međučlanske odnose, RH može biti samo odgovorna ako našteti projektu, ako projekt iz bilo kojeg razloga prestane raditi...", rekao je Jurilj. 

Godišnje je to oko milijardu i 200 milijuna kuna prihoda, možda i više

Kada radi, geotermalna elektrana proizvodi struju za oko 29 tisuća kućanstava. Elektrana je povlašteni proizvođač energije, budući da struju proizvodi iz obnovljivih izvora. Prodaje ju povlaštenoj cijeni. Godišnje je to oko milijardu i 200 milijuna kuna prihoda, možda i više. 

Samo je prošlogodišnji iznos dovoljan da se razumije zašto se bivši partneri tako žestoko bore za vlasništvo.2020. proizveli su 76,2 gigawat sati električne energije.  Isplaćeno je 120 mil kuna bez PDV-a. Tržišna vrijednost energije bila je 21 milijun kuna a iznos isplaćene potpore 99 milijuna. Taj izdašni odnos između tržišne i povlaštene cijene, najveći je miraz ovog postrojenja.

Sve je počelo prošle godine, kažu turski partneri. Jurilj tada u Tursku šalje omotnicu označenu kao poziv na Skupštinu društva. No u njoj nije poziv na Skupštinu nego nevažna dokumentacija. Pozive za skupštinu nije potrebno ovjeriti kod javnog bilježnika. Ako u pošti registirate omotnicu kao poziv za Skupštinu - to je poziv. 
Tako je to registrirao i na sjednici Skupštine u našoj odsutnosti smijenjio je upravu. Po našem sporazumu  va naša člana moraju biti u upravi. Izbacili su nas toj sjednici. 

Kako počinje prevara po Turcima

Tako po njima počinje prevara… 

"Ja šaljem poziv na Skupštinu temeljem Zakona o trgovačkim društvima, ništa nisam napravio protuzakonito. ja sam njih više puta pozivao na skupštinu. Ako se oni ne odazovu prvi pa drugi put ja imam pravo legitmno donositi odluke", dodao je Jurilj. 

Nelegetimna je, kažu Turci. Ulažu pritužbu, mjera se privremeno suspendira na Trgovačkom sudu. Jurilja mole da poziv ne šalje u Tursku nego u njihovu zagrebačku podružnicu. Nažalost poslali su i drugu pozivnicu u Tursku, Ovog puta je doista bio poziv za Skupštinu, ali kad smo je primili, jer je potrebno neko vrijeme da pošiljka stigne do Turske,  Skupština je već održana.

"Ja sam napravio sve po zakonu, ako je nešto kasnilo, to nije moja greška, a oni da ignoriraju moj poziv na Skupštinu to se već pokazalo par godina", kaže Jurilj.

Kažu da su vas zamolili da šaljete na ured u Zagrebu.

"To ne piše u zakonu, piše da se šalje na adresu središta društva. Ja sam im poslao poziv."

Ne čini vam se kao da ste htjeli da ne dođu?

"Ja sam napravio sve u skladu s zakonom."

Jurilj i njegov novi partner Goran Pavlović sazivaju novu skupštinu, opozivaju dva turska člana uprave, a nakon toga Jurilj traži da Trgovački sud u Zagrebu, zbog neispunjenja društvenog ugovora, provede upis brisanja turske tvrtke BLT iz vlasništva u Geoenu.  

"Nažalost, na Skupštini održanoj bez naše prisutnosti donijeli su odluku da BLT mora platiti dodatne činidbe Geoneu", dodala je odvjetnica.

BLT reagira tako što Trgovačkom sudu dostavlja  mjeru prema kojoj isključenje BLT-a nije moglo biti provedeno. Nažalost, na Skupštini održanoj bez naše prisutnosti donijeli su odluku da BLT mora platiti dodatne činidbe Geoneu.

Turci tvrde da je u godinu dana Jurilj izvukao više od 80 milijuna kuna

Turci najviše zamjerki imaju na sudski registar. Odgovor koji smo dobili od Trgovačkog suda je bio "Oh, provjerili smo sudski registar i  vi niste suvlasnici, plus nema više Geoena i moramo suspendirati postupak." Prozivaju Jurilja da je iz tvrtke od ljeta 2020. izvukao više od 80 milijuna kuna.

Vezana vijest

Građanski odgoj, Potraga

"To nije istina, a drugo, zbog nelojalnog ponašanja BLT-a  i zbog nepoštivanja i prijetnji tužbama bankama, prijetnjana institucijama koje su podlegle njegovom utjecaju...", kazao je. Turski investitori podižu kaznene prijave zbog po njima fiktivnih zadužnica. 

"Uspjeli su izvući osam milijuna eura koje je platio HROTE", dodaje odvjetnica.

"U isto vrijeme meni banka ne dozvoljava da raspolažem računom društva, iako sam ja direktor i ovlaštena osoba  i jedini vlasnik. Tada sam napravio, pustio sam zadužnice, preko FINE prenosim sredstva na sebe, i onda sa sebe vratio društvu Geoen novce, samo u hrvatskoj banci koja je proiznavala sudske odluke gdje sam mogao raspolagati računom", kaže Jurilj.

Kakve veze ima HROTE?

Što se sad događa? Elektrana i dalje radi. U prvih osam mjeseci le elektrana je proizvela električne energije na tržištu vrijedne 25 milijuna. Poticaja 49 milijuna. No tih 75 milijuna HROTE - tržišni operater s kojim je potpisan ugovor o otkupu energije - ne da više nikome. 

HROTE je predložio sudu osnivanje sudskog pologa gdje bi uplaćivali sredstva. Sud je odbio osnivanje pologa, HROTE se žalio i žalbeni je postupak u tijeku.  Jurilj pak proziva HROTE da je isplatio Geoenu na iznozemni račun 25 milijuna kuna. 

"Ja u ime društva Geogen dođem u banku, ne prihvaćamo tvoj nalog.   Dođe u HROTE prebaci mi novce u inozemstvo, HROTE mučovjek nije ni direktor društva, to je prijavljeno institucijama koje će se baviti s tim, ta turska banka a i HROTE", kaže Jurilj. 

HROTE na to odgovara da je njihovo postupanje potkrijepljeno odgovarajućim sudskim odlukama te da je Juriljev navod neosnovan. 

Ako vas HROTE ne plaća, nemate ugovor kako izvršavate svoje obveze prema radnicima?

"Prema radnicima smo izvšavamo, imamo poteškoća s poteškoća s plaćanjem poreznog duga prema proračunu jer je to dug iz 2020. dok je BLT vodio projekt dok su oni uzimali novce iz projekta", kaže Jurilj. 

Obaviješten DORH

O pravnoj situaciji u vezi društva Geoen, kao i o svojim postupanjima pravovremeno smo obavijestili DORH. S obzirom na mnogobrojne sudske postupke koji su u tijeku, ne želimo se dalje upuštati u komentiranje izjava suprotstavljenih strana.

"Ignorira mišljenja zakona, paušalno oni donose svoje pravne pravne stavove.još nisu prenijeli ugovor o otkupu energije i dovode cijelo postrojenje u pitanje... i onda će tek nastavit šteta BLT-u i meni kao članu vjerovnicima, državnom proračunu".

Kronologija sudskih odluka pokazuje da je Trgovački sud u Zagrebu i sudski registar brže postupao u korist Jurilja, a sporo kad je trebalo donositi odluke u korist BLT-a. 

"Najprije smo izbrisani iz sudskog registra, izgubili smo udjele, a dok smo se borili za udjele, Geoen je priključen GS, a gospodarska cjelina je prensena na drugi subjekt  Eco Consult". 

Ističu kako im nije dopušteno da na sudu dokažu svoje tvrdnje. 

"Nemamo što izgubiti, iskrena sam,  znam da su to ozbiljne optužbe prema sucima. Ne bih htjela ići tako daleko, ali kada pogledam slučaj, postoje stvari koje ne mogu shvatiti, neke se stvari pravno ne mogu objasniti". 

"BLT stalno to prezentira insitucijama da je on oštećen, da će tužiti državu, ali ne može tužiti državu.  Ima pravo tražiti kompenzaciju za te udjele i bit će isplaćen.  Nitko ne bježi od toga", kaže Jurilj. 

U ovom su sporu i jedna i druga strana podnijele po nekoliko kaznenih prijava, obaviješten je u međuvremenu DORH. Jurilj pak istražuje novo geotermalno polje -Slatinu dva, koja je dva puta jača od elektrane pored Bjelovara. U Slatini je puno veća investicija...

Na naš se upit nije oglasilo Ministarstvo gospodarstva. Iako zastupnici turske strane tvrde: Niti jedna od Juriljovih firmi još uvijek ne raspolaže pravnom osnovom za eksploataciju geotermalnih voda.  Objašnjavaju da prava iz dozvole može prijenjeti na drugi gospodarski subjetk samo ako Vlada, na prijedlog ministarstva da izričitu prethodnu pisanu suglasnost.  No, Tomislav Čorić još ne vuče potez.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!